Irena Mojović, predsjednik Notarske komore RS, kaže da pojedinci iz RS kojima ne odgovara uloga notara žele da sruše i degradiraju notarski sistem RS, koji u ukupnom pravnom sistemu ima ogromnu ulogu.
Takođe naglašava da priča o platama koja se pojavljuje u javnosti nije tačna te da su notarske tarife daleko niže nego advokatske ili sudske, ali da se protiv notara na taj način vodi specijalni rat.
"Zbog dva ili tri notara koji su uvezani s bankama i koji zarađuju mnogo više nego ostali notari, stvara se pogrešna slika u javnosti. Polovina notara mjesečno kada plati sve troškove ostvari neto dobit u visini plate sudije, koja se kreće od 3.000 do 5.000 KM. Ima jedan značajan broj notara koji nemaju dobit ni 2.000 KM", kaže Mojovićeva.
Ona naglašava da će, ukoliko u sadašnjem prijedlogu budu usvojene izmjene i dopune Zakona o notarima, koje je predložila Vlada RS, tražiti ocjenu njegove ustavnosti.
NN: Koji su to pojedinci koji žele da sruše notarski sistem RS?
MOJOVIĆ: Ne znam. Nekoliko ljudi u RS koji su moćni ne žele da postoje notari u RS, pa pokušavaju da preko dezinformacija u medijima o notarima, njihovim zaradama itd. degradiraju notarsku djelatnost. Vodi se specijalni rat protiv notara od strane nekolicine, pa tako, recimo, sada kroz Zakon o izmjenama Zakona o privrednim društvima žele da ukinu notare sa sjednica skupština akcionara i to u kotiranim društvima. Zašto baš u kotiranim? Tu ima najviše malih akcionara i to neće biti problem za notare nego za te male akcionare. Sutra će se raspolagati imovinom tog društva i neće biti notara koje je država ovlastila i dala im povjerenje da vode zapisnik sa sjednica skupština akcionara. Ta situacija odgovara nekolicini i to pokušavaju da postignu pričom o rušenju barijera u privredi i većim stranim ulaganjima...
Nekoliko ljudi u RS koji su moćni ne žele da postoje notari u RS
NN: U javnosti je stvorena slika da notari zarađuju veliki novac. Koliko zaista zarade notari?
MOJOVIĆ: Zbog dva ili tri notara koji su jedini angažovani od strane banaka i koji zarađuju mnogo više nego ostali, stvara se pogrešna slika. Nemamo saradnju s bankama na nivou komore i to je jedan od problema koji treba da riješimo, recimo da se bankarski ugovori dodjeljuju notarima po azbučnom redu jer su banke moćne. Polovina notara mjesečno, kada plati sve troškove, ostvari neto dobit u visini plate sudije, koja se kreće od 3.000 do 5.000 KM. Ima jedan značajan broj notara koji nemaju dobit ni 2.000 KM. Radimo po tarifama koje su ubjedljivo najniže u regionu i niže u odnosu na sudske i advokatske. Na primjer, u odnosu na sudsku taksu ili radnju advokata naše tarife su daleko niže, pa tako na vrijednost od 100.000 do 150.000 KM sudska tarifa je 1.500 KM, a notarska 425, dok je advokatska 900 KM. Za građane nije bitno kolika je čista dobit notarske kancelarije nego koliko plaćaju pojedini posao.
NN: Da li postoji mogućnost da povećate tarife s obzirom na to da ste najjeftiniji?
MOJOVIĆ: Zasad ne, ali ima jedan mnogo veći problem jer se desilo, recimo, da je Vlada RS predložila zakon o izmjenama i dopunama Zakona o notarima, u kojem se kaže da Vlada RS utvrđuje tarifu, a Ministarstvo pravde RS daje saglasnost, dok se Notarska komora uopšte ne pita. Ozbiljno se postavlja pitanje ustavnosti tog prijedloga zakona.
NN: Kako mislite da postoji opasnost za povredu Ustava? Šta je tu sporno i da li ćete se obratiti Ustavnom sudu RS ukoliko sadašnji prijedlog zakona bude usvojen?
MOJOVIĆ: Naravno da ćemo tražiti ocjenu ustavnosti zakona. Trebalo bi ispitati ustavnost tog zakona ako bi bio usvojen, i to u odnosu na član 10, član 50 Ustava RS i član 14 Evropske konvencije. Mi smo slobodna profesija isto kao privatni preduzetnici, a ne možemo da utičemo na visinu notarske tarife i to nema nigdje u svijetu. Apelujem na poslanike da to ne usvoje jer će biti pokrenuto pitanje njegove ustavnosti i već smo spremni za Ustavni sud. U slučaju da se ne traži mišljenje strukovnog udruženja, povređuje se pravo na slobodno privređivanje.
Radimo po tarifama koje su ubjedljivo najniže u regionu i niže u odnosu na sudske i advokatske, kazala Mojovićeva
NN: Kako je utvrđivanje notarske tarife urađeno u zemljama okruženja?
MOJOVIĆ: U Srbiji Zakonom o javnom bilježništvu tarifu određuje ministar pravde uz pribavljeno mišljenje Komore. U Makedoniji isto tako, u Sloveniji takođe i u Hrvatskoj, Crnoj Gori i FBiH je slično i svagdje se traži mišljenje, saglasnost ili prijedlog Komore.
NN: Kakva je saradnja s notarskim komorama iz okruženja?
MOJOVIĆ: Jako dobra. Notarska komora RS primljena je u Međunarodnu uniju notara istovremeno s FBiH kroz zajedniču komisiju koja nas predstavlja. Postoje intencije da se obje komore predstavljaju kao notarijat BiH, ali to ne bi bilo u skladu s ustavom svakog entiteta niti zakonima o notarima, koje ima odvojeno svaki entitet, jer je notarijat u nadležnosti etniteta.
Značaj notarijata
NN: Koliko je RS dobila uvođenjem notarijata?
MOJOVIĆ: Evidentno je da se funkcionisanjem notarske službe smanjuje broj sporova povodom prometa nekretnina, imovinskih porodičnih odnosa i odnosa članova privrednih društava. Time su se značajano smanjili troškovi rada sudova, dakle znatno se smanjuje trošenje iz budžeta.
Uloga notara je da obezbijedi veću sigurnost za sva ulaganja u RS. Nikako ne može notarijat biti barijera za bilo kakav posao, jer upravo daje sigurnost svakom poslu. Nema sporova povodom notarskih isprava. Ako imate tri spora povodom 100.000 isprava za tri godine, to je veliki uspjeh notarijata i ostvarenje cilja za smanjenje broja sporova na sudovima.