Ivan Krndelj, kandidat HSS-NHI-ja za predsjednika RS, tvrdi da će se ukoliko dođe na tu funkciju još više dokazivati, uvezivati i lobirati u Vladi RS, ali i stalno kontaktirati s ministrima da izlaze na teren i da se izbori još veći proračun za povratnička mjesta.
"Dokazali smo nebrojeno puta do sada da se nismo odrekli i nećemo se nikada odreći nijednog prostora gdje žive Hrvati, pa tako i prostora koji je trenutačno u sastavu RS. I na lokalnim izborima naša je stranka pokazala najozbiljnije namjere i vratila veliki broj vijećnika u općine", naveo je Krndelj.
NN: Razvidno je kako je broj hrvatskih povratnika u RS ispod očekivanog. Kako mislite animirati prognanike na povratak?
KRNDELJ: Obilazio sam povratnike u RS u onim dijelovima gdje su se oni vratili. Nažalost, oni nemaju osnovne uvjete za život, nemaju posla, nemaju struje i zbog toga je jako teško govoriti o bilo kakvom održivom povratku i bilo kakvoj poruci potencijalnim povratnicima. Tomu je kumovala bezosjećajnost aktualne vlasti, nepravična raspodjela proračunskih sredstava i neadekvatno upravljanje povjerenim javnim sredstvima. Dok se na jednoj strani grade zgrade vlada i institucija, što služi administraciji i privilegiranim, dotle na drugoj strani ljudi nemaju za osnovne životne potrebe. Razvidno je da se red prioriteta poremetio. Nemam ništa protiv izgradnje takvih zgrada, ali prioriteti se moraju poštivati. Distrikt je bio u sličnoj situaciji kao i neki dijelovi RS. Stoga ne želim pričati kavanske priče jer sam i sam sudjelovao u izgradnji distrikta i vidite gdje je on sada infrastrukturalno, ekonomski, povratnički i slično. To smo činili skupa s predstavnicima i druga dva naroda. Za deset godina smo obnovili infrastrukturu i stvorili pristojne uvjete za život. Ne vidim nikakvog razloga da se isti model, poput onog iz distrikta, ne primijeni i na druge dijelove BiH. Međutim, za to treba i znanja i mudrosti, a uz to nužna je i tolerancija i hrabrost da se uhvatimo u koštac s problemima. Kada budem dopredsjednik RS mislim da se slike iz Vašeg pitanja neće viđati.
NN: Kandidat ste HSS-NHI-ja. Recite mi kako stranka kojoj pripadate, ali i Vi osobno mislite utjecati na to da se poveća zastupljenost Hrvata u tijelima vlasti entiteta čiji predsjednik želite biti?
KRNDELJ: Dokazali smo nebrojeno puta do sada da se nismo odrekli i nećemo se nikada odreći nijednog prostora gdje žive Hrvati, pa tako i prostora koji je trenutačno u sastavu RS. I na lokalnim izborima naša je stranka pokazala najozbiljnije namjere i vratila veliki broj vijećnika u općine. Ti ljudi polako mijenjaju stanje. Sasvim je normalno da su još u manjini, ali se nadam da će se na narednim lokalnim izborima njihov broj još više povećati. Bez povratnika nemoguće je rješavati njihovu problematiku. Ja ću kao dopredsjednik još više dokazivati, uvezivati i lobirati u Vladi, ali i stalno kontaktirati s ministrima Vlade RS da izlazimo na teren i da izborimo još veći proračun za povratnička mjesta. I to ne samo za infrastrukturu, nego i za održivi povratak.
NN: Smatrate li da su Vaši prethodnici učinili dovoljno u provedbi Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma i kakvo je Vaše stajalište u vezi s tom problematikom ako se zna da se dobar dio raseljenih Hrvata ne želi vratiti u RS, a neki zagovaraju i hrvatski entitet u BiH?
KRNDELJ: Ne želim polemizirati o visokoj politici. Dnevno-političke teme tipa "da li će biti BiH, da li će opstati RS, hoće li se ili neće vratiti Hrvati u RS", a u cilju pribavljanja jeftinih poena u predizbornoj kampanji za mene su strane. Činjenica je da se jedan broj Hrvata vratio. To je realnost i tim ljudima treba pomoći. To je najbolja poruka onima koji još razmišljaju o povratku. Oni drugi koji su svoju sreću pronašli negdje drugdje imaju pravo na povrat svoje imovine i ne treba da je se odriču, ali vlast mora osigurati pravičnu nadoknadu za tu imovinu. Što se tiče preustroja BiH i entiteta, stranka, naravno, ima svoje stavove i o njima govorimo otvoreno. Čvrsto stojimo na principima Kreševske deklaracije koju smo i mi kreirali i dapače da je se nećemo odreći. Ta deklaracija nije zaboravila nijedan prostor gdje žive Hrvati. Ništa sami Hrvati ne mogu raditi bez ostala dva naroda i to uz puno tolerancije i kompromisa. Dakle, priče o Ustavu ostaju za iza izbora. Ustav mora doživjeti promjene i to prije svega jer je nepravedan posebice prema u ovom trenutku najmanjem narodu u BiH, a to su Hrvati. Dok Srbi i Bošnjaci imaju pravo na demokratski pluralizam i da formiraju koliko žele političkih partija na drugoj strani, nekako, svi Hrvate guraju u jednu maltene političku stranku jer je to, navodno, jedini način da opstanemo na političkoj sceni kao narod. Naprotiv, mi smo konstitutivan narod i moramo se izboriti za svoju ravnopravnost i to kroz ustavne promjene i promjene Izbornog zakona i na taj način omogućiti da i mi imamo pravo na taj isti pluralizam.