Objedinjeni Ured ombudsmana za ljudska prava u BiH preuzeće uposlenike dosadašnjih entitetskih ureda i uspostaviti nove odjele za prava djece, nacionalnih manjina i invalida.
Najavljuje ovo Ivo Bradvica, prvi predsjedavajući Ureda ombudsmana za ljudska prava u BiH ili "prvi među jednakima".
Kaže da su novi ombudsmani, Jasminka Džumhur, Ljubomir Sandić i on, u Uredu ombudsmana BiH u Sarajevu zatekli neobrađene predmete, koje su građani podnijeli i prije više do dvije godine. Bradvica tvrdi da se neće ustručavati da pokrenu pitanje odgovornosti za to zanemarivanje ukoliko se pokaže da su predmeti mogli biti riješeni.
NN: Šta su prvi zadaci koje valja uraditi u procesu objedinjavanja službi ombudsmana?
BRADVICA: Do 5. januara moramo izraditi i usvojiti sistematizaciju radnih mjesta, a odmah nakon toga i akt o preuzimanju entitetskih službi, odnosno ljudi i opreme. Nas troje radimo zaista zajednički, a najvažnije nam je pitanje finansiranja jer nam se ne smije desiti da preuzmemo ljude i opremu, a da nemamo novca.
NN: Hoće li kroz to objedinjavanje mnogo ljudi ostati bez posla?
BRADVICA: U entitetskim uredima je trenutno zaposleno oko 60 ljudi. Neki će otići u zasluženu mirovinu, ne zato što ih tjeraju novi ombudsmani, nego zato što ih tjera zakon. Jedan broj ljudi je s neadekvatnom spremom za novu sistematizaciju, a treća grupa su ljudi zaposleni na određeno vrijeme. Najveći broj ljudi ćemo preuzeti, a neke ćemo morati i zaposliti.
NN: Da li ste se uspjeli upoznati s predmetima na kojima rade entitetski i ombudsmani BiH?
BRADVICA: Nismo još imali vremena sve detaljno sagledati, ali smo u Banjaluci uspjeli završiti petnaestak predmeta, a u Sarajevu smo zatražili detaljnu informaciju o tome koliko je predmeta otvoreno. Posebno nas zabrinjava stanje "starih" slučajeva jer smo saznali da ima predmeta koji su zaprimljeni prije nekoliko godina i da po njima ništa nije urađeno, pa sada očekujemo službenu zabilješku o tome.
Naš osnovni plan je da ne dozvolimo da zbog ove reorganizacije nivo zaštite ljudskih prava bude manji nego danas. Naš prvi prioritet, nakon sistematizacije i preuzimanja, biće rad na predmetima jer je mnogo oblasti u kojima nivo zaštite nije odgovarajući ili bi mogao biti bolji. Zbog toga smo u novoj objedinjenoj organizaciji predvidjeli odjeljenja za pitanja nacionalnih manjina, prava djece i prava invalidnih osoba. Ovim želimo u samoj instituciji stvoriti specijalizirane ljude koji bi adekvatnije radili na zaštiti prava tih posebno ranjivih grupa.
NN: Šta će biti sa zanemarenim predmetima o kojima govorite? Hoćete li pokrenuti pitanje odgovornosti za to zanemarivanje?
BRADVICA: Nećemo bježati do toga, ali zavisi šta će se pokazati kao razlozi za to zanemarivanje iako ja sada ne vidim šta može biti razlog da neko za dvije ili tri godine u nekom predmetu ne uradi ništa. Po mom mišljenju bi to bilo pravdanje neoprostivog, ali kada vidimo taj posebni izvještaj i napravimo analizu, ako nas troje, zajednički sa zaduženim referentima, konstatiramo da postoji odgovornost, nećemo bježati od pitanja odgovornosti. Zakon se mora poštivati i ako bude sukoba - oni neće biti s nama kao novim ombudsmanima, nego sa zakonom.
NN: Prilikom obilježavanja Dana ljudskih prava sve bh. institucije koje rade u toj oblasti izrekle su ocjenu da je stanje jako loše. Gdje je, po Vašem mišljenju, najlošije stanje s poštivanjem ljudskih prava?
BRADVICA: Utisak je da je stanja veoma loše i to je jednostavno vidljivo. Ukoliko govorim u ime ove institucije, nama je žao što sada vrijeme trošimo na izradu ovih unutarnjih dokumenata, ali ovdje već tri godine nije donesena sistematizacija. Posljednji revizorski izvještaj o poslovanju ove institucije jasno i nedvosmisleno je kazao da je institucija ovakvim radom dovedena u krajnju neizvjesnost, u stanje u kom je njen dalji rad potpuno upitan. To su razlozi da je naš prioritet ovo što sada radimo. Očekujem da će se brzo osjetiti naš rad.
NN: Kako će građani "vidjeti" da radite - hoćete li djelovati samoinicijativno ili samo čekati obraćanje građana?
BRADVICA: Možemo djelovati i samoinicijativno, po službenoj dužnosti, ako uočimo određene nepravilnosti ili devijacije koje bi mogle dovesti do kršenja ljudskih prava. Ako sve troje, kroz istragu i analizu, ocijenimo da zaista postoji opasnost ugrožavanja ljudskih prava, reagovaćemo kroz izvještaje i posebne izvještaje, a to je i način rada ombudsmana. Mislim da će najbolje i najvidljivije rezultate vrlo brzo dati uspostava novih odjela, a paralelno s tim ćemo formirati i lokalne urede. Zakon je definisao da je sjedište institucije u Banjaluci, a uredi u Sarajevu, Mostaru i Brčkom, ali je ostavio prostor i za otvaranje lokalnih ureda. Za sada razmišljamo, a konačne odluke ćemo objaviti 5. januara, o otvaranju ureda za region Bihaća, potom region Livno - Drvar - Bosansko Grahovo, te za trebinjski kraj bez obzira na entitetsku granicu... Cilj nam je pokazati više senzibiliteta za ljudska prava.
NN: Hoćete li sarađivati s nevladinim organizacijama?
BRADVICA: To nam je jedan od prioriteta i to baš u ovom prvom periodu, ali ne pro forme, nego proaktivna suradnja sa svim nevladinim organizacijama koje rade na zaštiti ljudskih prava.
"Mostarac i čovjek od zakona"
NN: Zašto ste se opredijelili da napustite trajni posao tužioca zbog mjesta ombdusmana, koje je vezano za mandat?
BRADVICA: Do sada sam se bavio isključivo pitanjima "krivice", a ljudi iz ove oblasti karijere uglavnom završavaju na poslovima zaštite ljudskih prava jer su to godine života u kojima se nagomila iskustvo i znanje, pa se na tom polju može najviše učiniti. Drugi razlog je taj što zakona predviđa ured u Mostaru, a ja sam inače Mostarac. Velika mi je želja da tamo podignemo stepen zaštite ljudskih prava. Tamo sada postoji zakupljena kancelarija i radi se dosta loše. Želim da Mostar i cijela Hercegovina dobiju adekvatnu zaštitu ljudskih prava.
NN: Da li bi to moglo biti pogrešno shvaćeno s obzirom na to da dolazite iz reda hrvatskog naroda?
BRADVICA: Kod nas je sve ispolitizirano pa me to ne bi iznadilo, ali ja sam čovjek od zakona i tako se i ponašam.