Intervju

Izetbegović: Bošnjački političari ne traže ukidanje RS

Izetbegović: Bošnjački političari ne traže ukidanje RS
Izetbegović: Bošnjački političari ne traže ukidanje RS
Dejan Šajinović

Politički lideri na Balkanu moraju biti hrabriji u pružanju ruke, praštanju i pomirenju, čak ako bi to značilo i gubitak podrške u dijelu svog biračkog tijela, poručio je Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider SDA.

"Ovo je teži i duži put, ali jedini ispravan. Alternativa je mržnja, strah od drugih i drugačijih, želja za osvetom, nastavak nepovjerenja, podmetanja i prepucavanja", rekao je Izetbegović.

Odgovarajući na pitanje šta Bošnjaci očekuju od Srba, Izetbegović je rekao da traže istinsko pružanje ruke i prihvatanje činjenice da su zločini počinjeni nad njihovim komšijama Bošnjacima. Rekao je da Bošnjaci prihvataju realnost postojanja Republike Srpske, ali da traže da pored većinskog naroda u njoj ravnopravni budu i Bošnjaci i Hrvati.

Upitan kako vidi položaj hrvatskog naroda, rekao je da je to problem sa dvije strane - s jedne mora im se garantovati da mogu izabrati vlastite predstavnike, ali i da su sa druge strane nesrazmjerno prisutni na nekim pozicijama vlasti na nivou države, FBiH i nekoliko kantona.

NN: Nakon izricanja presude Karadžiću napisao sam kolumnu u kojoj sam rekao da se Srbi konačno moraju suočiti s ratnim zločinima počinjenim na svojoj strani, ali i da presuda Karadžiću ne smije niti može značiti ukidanje Republike Srpske. Mnogo ljudi je pozitivno reagovalo, ali bilo je Bošnjaka koji i dalje smatraju da to nije dovoljno. Šta Srbi, po Vašem mišljenju, treba da urade da bi to Bošnjaci prihvatili kao istinski čin pružanja ruke i pomirenja?

IZETBEGOVIĆ: Upravo to što ste rekli na kraju vašeg pitanja - da istinski pruže ruku pomirenja, da prihvate da su užasni zločini počinjeni nad komšijama Bošnjacima, da prestanu negirati presuđeni genocid, da prestanu braniti i slaviti zločince i da na taj način hipoteku zločina skinu sa vrata cjelokupnog naroda. Zatim, da zaustave sve češće provokacije i napade na povratnike, na njihovu imovinu i bogomolje, da pomognu Bošnjacima i Hrvatima u entitetu RS da ostvare zakonska prava na sigurnost, zapošljavanje, školovanje itd. Jednom riječju, da 20 godina nakon rata konačno uspostave normalne odnose u dijelu Bosne i Hercegovine u kom oni čine izrazitu većinu.

NN: Da li je, istovremeno, puno tražiti od bošnjačkog naroda da prihvati i razumije da velika većina Srba u BiH želi da očuva RS kao nekakav izraz svoje autonomije? Tačno je da bošnjački lideri deklarativno govore da nisu protiv RS, ali svako malo pokreću se aktivnosti koje idu u suprotnom smjeru.

IZETBEGOVIĆ: Bošnjaci bi voljeli živjeti u zemlji bez podjela, ali jedno su želje, a drugo realnosti. Bošnjački političari ne traže ukidanje entiteta RS, koji je prihvaćen Dejtonskim mirovnim sporazumom. U tom entitetu Srbi čine dominantu većinu, ali su u njemu i Bošnjaci i Hrvati konstitutivni i ravnopravni narodi, i stoga treba ukloniti sve instrumente diskriminacije i dominacije koji su očigledno još uvijek prisutni u tom entitetu. Ne znam na koje aktivnosti bošnjačkih lidera mislite, a koje idu "u suprotnom smjeru". Ne možete aktivnosti kojima je cilj postizanje ravnopravnosti naroda smatrati antisrpskim ili uperenim protiv entiteta RS. Moj zahtjev Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti 9. januara nije napad na ovaj entitet, to je borba za ravnopravnost svih naroda i građana u njemu. Protivustavno, protivzakonito i nepravično je tjerati Bošnjake i Hrvate da slave dan kad su donesene odluke da se Srbi od njih odvoje, razgraniče, tjerati ih da to proslavljaju, i to pravoslavnim krsnim slavama.

NN: Kod mnogo Srba postoji jedna vrsta nezadovoljstva zato što baš niko od viših struktura iz redova Bošnjaka nije odgovarao za ratne zločine nad Srbima, kojih je, priznaćete, bilo. Hoće li pomirenja biti ako se svako iskreno i duboko ne suoči sa svojim dijelom odgovornosti?

IZETBEGOVIĆ: Naravno da je bilo zločina na svim stranama, ali brojke i odnosi počinjenih zločina su naprosto neuporedivi. Svi treba da se suoče s vlastitim zločinom, ali srpska strana se mora suočiti i s ovom činjenicom. Armija Republike BiH, sa svim što joj se stavlja na teret, u četiri godine ratovanja nije počinila zločina koliko je to počinila vojska koju su predvodili Karadžić i Mladić za četiri sata srebreničkog pokolja. Opkoliti Sarajevo i Srebrenicu i ne prestati s ubijanjem civila godinama, biti u tome uporan dok ta brojka nije premašila 20.000 mrtvih muškaraca, žena i djece, zastrašujuća je činjenica pred kojom se ne smiju zatvarati oči i začepljati uši. Bilo je zločina i nad Srbima u opkoljenom Sarajevu, ali smo mi smogli snage da ih 1993. godine zaustavimo i to po cijenu krvavog sukoba u vlastitim redovima koji je odnio živote naših policajaca i pobunjenih komandanata koji su te zločine naredili.

I nije tačno da niko iz viših struktura Armije Republike BiH nije odgovarao. Procese u Hagu su prošli glavnokomandujući Armije, Rasim Delić i Sefer Halilović. Pred Haškim tribunalom su odgovarali generali Mehmed Alagić i Enver Hadžihasanović, koji je i osuđen, a tada je osuđen i Amir Kubura. Pred Haškim tribunalom su osuđeni i Hazim Delić i Esad Landžo za zločine u logoru "Čelebić". Pred Sudom BiH se vode postupci protiv nekoliko ratnih komandanata Armije Republike BiH koji su optuženi za ratne zločine. Međutim, moramo biti načisto - ovi procesi se vode da bi se ispitala krivična odgovornost pojedinaca, a ne da bi se kolektivi, cijeli narodi, stavljali na nekakvu vagu. Niko nije odgovarao pred sudom zato što je "visoko pozicioniran Srbin", nego zbog konkretnih djela i posljedica tih djela.

NN: Tenzije su se ponovo digle nakon presude Karadžiću, a pominje se i ponovo pokretanje tužbi. Koji je pravi odgovor, kako izaći iz ove situacije?

IZETBEGOVIĆ: Treba pustiti sudovima da rade svoj posao, da sude krivcima i tako skinu hipoteku sa nevinih. I u isto vrijeme trebamo se posvetiti sadašnjosti i budućnosti. Cio naš region se tiho osipa nakon talasa zla i destrukcije koji ga je pohodio prije četvrt vijeka. Pada natalitet, mladi se iseljavaju, u Bosni i Hercegovini imamo stotine hiljada praznih kuća i stanova. Osnovne škole se zatvaraju, a mi se prepiremo u vezi s nazivom jezika koji će se upisati u đačku knjižicu. Od svega se pravi problem, sve se komplikuje, pretvara u političke trakavice, poput miniranja uspostave mehanizma koordinacije ili objave rezultata popisa iz 2013. Smorili smo mlade ljude i zbunili ih. Moramo prestati sa svađama i zajednički se suprotstaviti društvenoj depresiji. Moramo se brže dogovarati, brže reagovati, osigurati stabilnost i sigurnost, pokrenuti masovnu izgradnju infrastrukture, privući investicije, zapošljavati ljude, naročito mlade.

NN: Prilikom Vaše posjete Beogradu nakon komemoracije u Srebrenici činilo se da događaji polako kreću uzlaznom putanjom. Imam utisak da je taj odlazak našeg Predsjedništva dobro primljen i sa jedne i sa druge strane granice. Smatrate li da bi običan narod pozdravio istinski iskorak ka pomirenju?

IZETBEGOVIĆ: Vjerujem da bi, ali narod je zbunjen svađama političara i naravno uvijek i ponovo staje na stranu "svojih". Lideri trebaju hrabrije voditi narode u pravom smjeru, a pravi smjer nisu konflikti i beskrajna prepucavanja i nadmudrivanja.

NN: To pitam iz razloga što se čini da političari na svim stranama misle da mogu pokupiti koji izborni poen među glasačima ako budu "čvrsti" i "lupe šakom o sto". Da li je to još matrica na kojoj političari misle da mogu ostvariti dobar izborni rezultat?

IZETBEGOVIĆ: Nažalost jeste. To se uvijek nanovo potvrdi. I ovaj moj intervju vjerovatno se nekima neće svidjeti. Ali moramo pokušati mijenjati ustaljene obrasce ponašanja, biti hrabriji, makar to nekima izgledalo kao slabost, platiti političku cijenu ako je to neophodno za stabilnost i napredak, pa ako treba i izgubiti podršku nekog segmenta biračkog tijela na izborima, ali uporno miriti ljude koji stoljećima žive zajedno i koji će nastaviti da žive zajedno.

NN: Ima li za Mostar koji godinama nosi epitet "grad slučaj" rješenja na način da svi narodi budu zadovoljni i osjećaju ga kao svoj grad bez jasno ucrtanih podjela?

IZETBEGOVIĆ: Mostar ima svoje podjele, one su u srcima i glavama ljudi. Ne može se postići idealno rješenje u stanju koje je daleko od idealnog. Nije slučajno Mostar jedini grad čijim položajem i uređenjem se bavio Dejtonski mirovni sporazum. Ali došlo je vrijeme da se može napraviti iskorak ka boljem. SDA je predložila model jedinstvenog grada Mostara, s jedinstvenom administracijom, s jedinstvenim budžetom, s jedinstvenom strategijom ekonomskog razvoja, s jedinstvenim urbanističkim i prostornim planom, jedinstvenim sistemom javnog prometa i zajedničke infrastrukture, jedinstvenim sistemom komunalnih i javnih preduzeća. Sve što tražimo jeste zadržavanje određenog stepena samouprave na nižem nivou ispod nivoa grada, i to kada je u pitanju provođenje prostornog plana te raspolaganje i korištenje gradske imovine i prihoda koji se ostvaruju od te imovine. Naš cilj je da omogućimo ravnomjeran i nesmetan razvoj svih dijelova grada Mostara, što do sada nije bio slučaj kada su u pitanju područja grada u kojima žive Bošnjaci i Srbi. Želimo jedinstven grad Mostar, koji je organizovan po europskim principima lokalne samouprave, a ne po modelu po kojem su apsolutno sve nadležnosti centralizovane na nivou grada i u kojem bi mostarski Bošnjaci i Srbi bili majorizirani i ne bi mogli da efektivno upravljaju ekonomskim razvojem i odlučuju o životnim pitanjima u lokalitetima u kojima žive.

NN: SDA i HDZ BiH godinama su kičma koalicije na državnom nivou, može se reći da se najbolje poznajete i najduže sarađujete. Zašto je sada teško doći do rješenja za grad Mostar kojim bi bile sve strane zadovoljne?

IZETBEGOVIĆ: Sa HDZ smo bili jako približili stavove na modelu koji sam upravo opisao, imali smo niz sastanaka tokom prva tri mjeseca ove godine. A onda je HDZ odlučio da putem HNS javno izloži jednostran prijedlog hrvatske strane, bez dogovora sa nama. Ne znam zašto su to uradili. Naravno, imaju pravo i na takav obrat, ali to sigurno nije put da se stvari riješe. Bošnjacima i Srbima u Mostaru će se morati ponuditi rješenja koja im garantuju ravnopravnost, i SDA će do kraja istrajati na tome. I ostati spremna za nastavak pregovora dok se pitanje Mostara ne riješi na valjan način.

NN: Koliko je sudski proces protiv gospodina Radončića uticao na koaliciju SDA - SBB i kako vidite budućnost te koalicije?

IZETBEGOVIĆ: Naravno da je uticao. Radončić je neprikosnoveni lider SBB, i s njim na slobodi smo mogli dogovoriti niz hrabrih promjena i reformi. Ovako će koalicija vjerovatno preživjeti i trajati, ali neće imati pravu snagu i zamah.

NN: Kako vidite budućnost Bosne i Hercegovine na način da se sva tri naroda osjećaju komforno i pripadajuće? Hrvati već godinama upozoravaju da svoju konstitutivnost u Bosni i Hercegovini ne mogu da ostvare i ne osjećaju je u punom obliku.

IZETBEGOVIĆ: Hrvati su najmalobrojniji narod u BiH i treba ustanoviti mehanizme koji će garantovati Hrvatima da mogu izabrati vlastite predstavnike. Taj problem je najočitiji u slučaju izbora članova Predsjedništva BiH, ali je daleko obuhvatniji i prisutniji kroz strukturu vlasti u entitetu RS. Sa druge strane, Hrvati su privilegovani kad je u pitanju učešće u vlasti na nivou države, Federacije BiH i nekoliko kantona. Nesrazmjerno su prisutni na pozicijama ministara, direktora, drže sve konce u finansijama itd. Dakle, priča o položaju Hrvata u BiH ima dvije strane.

NN: Čini mi se da naš narod (mislim na sve na Balkanu) ne uviđa koliko bi svima bilo od koristi da međusobno sarađujemo umjesto što se svađamo. Vidite li Vi, makar na horizontu, nešto što može poslužiti kao trajni garant mira na Balkanu?

IZETBEGOVIĆ: Budućnost BiH je u sazrijevanju, u pomirenju, u spemnosti da se prašta i da se pomaže drugima i drugačijima. Ostalo nas je 3,5 miliona, to je populacija jednog evropskog grada srednje veličine, živimo na 50.000 km2 prekrasne zemlje koja obiluje raznovrsnim bogatstvima. Zaista ima mjesta za sve. Nema potrebe da jedni druge nadjačavamo i izguravamo, dapače, moramo pomoći da se ljudi vrate, da ostaju, da rađaju djecu. A onda tu djecu treba učiti da imaju isto porijeklo, istu genetsku potku, da govore skoro pa isti jezik, da pripadaju trima vjerama, ali da te vjere imaju jedan izvor i jednu poruku, poruku dobra i mira. Ovo je teži i duži put, ali jedini ispravan. Alternativa je mržnja, strah od drugih i drugačijih, želja za osvetom, nastavak nepovjerenja, nastavak podmetanja i prepucavanja.

NN: Gospodin Čović predao je nedavno aplikaciju, može li EU biti taj "mamac"? Da li je Evropa odgovor na pitanje trajne stabilnosti Balkana?

IZETBEGOVIĆ: Evropski put, reforme na tom putu, saradnja na postizanju tih reformi, dakle sam taj proces je možda i važniji za BiH od konačnog cilja, integrisanja u Evropsku uniju. Potrebno je donijeti hiljade odluka i zakona koji svaki za sebe predstavljaju korak ka bolje organizovanoj državi i društvu. Svaki napredak će značiti više sigurnosti, stabilnosti, veću šansu za zapošljavanje, bolje ekološke standarde itd. Potrebno je pokrenuti i intenzivnu izgradnju infrastrukture, investirati milijarde KM u izgradnju elektrana, mostova, tunela, autoputeva i brzih cesta. Te milijarde bi dale dodatni impuls jačanju privrede i procesu zapošljavanja.

NN: Dolazite li 7. maja na svečano otvaranje obnovljene Ferhadije i koju ćete poruku tog dana poslati?

IZETBEGOVIĆ: Naravno da dolazim. To je prilika da zajedno pošaljemo poruke mira i tolerancije.

Srbija i BiH mogu prevazići razmimoilaženja

NN: Gdje vidite potencijal za saradnju? Šta Srbija i BiH mogu zajedno uraditi?

IZETBEGOVIĆ: Mogu ujedinjavati tržište, jer smo pojedinačno premaleni, mogu koordinirano razvijati infrastrukturu, poljoprivredu i turizam, mogu zajedno investirati u energetske objekte i namjensku proizvodnju. Sve ove teme su već dotaknute, nešto od toga je i pokrenuto kroz ranije sastanke predsjednika i vlada BiH i Srbije. Dakle, potrebno je hladne glave prevazići i sadašnja i buduća razmimoilaženja i nastaviti proces pomirenja i saradnje na bazi ravnopravnosti, reciprociteta i međusobnog uvažavanja.

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Marketing tim / 20.09.2021 08:24

Sarajevo – U organizaciji MFC-a (Microfinance Centre), od 14. do 16. septembra, održana je 23. konferencija pod naslovom „Pandemijski restart“. Na konferenciji je aktivno sudjelovalo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

AMFI BiH | Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Na međunarodnoj virtuelnoj konferenciji u 40 sesija učestvovalo je 100 govornika. Konferencija je poslužila kao sjajna platforma za razmjenu znanja i iskustava predstavnika institucija i organizacija iz sektora mikrofinansiranja, kao i regulatora i kreatora politika, iz čak 36 zemalja.

U fokusu konferencije je bila digitalizacija i zeleno (eko) mikrofinansiranje, od globalnih do regionalnih  trendova, dok je poseban osvrt dat na preovladavanje pandemijske krize i kreiranje novih poslovnih modela u ovom sektoru.

Stabilnost sektora

Predsjednica AMFI-ja i članica Odbora MFC-a, Elma Zukić, na panelu za Balkan i Istočnu Evropu, kojim je otvoren prvi dan trodnevne konferencije, govorila je o izazovima poslovanja mikrokreditnog sektora u BiH u vrijeme ekonomske krize s kojom se naša zemlja suočila uslijed posljedica pandemije COVID-19, te o mjerama koje je sektor primjenio kako bi održao poslovanje ali i zaštitio interese svojih klijenata.

„Ponosno mogu istaći kako je tokom pandemije mikrokreditni sektor u BiH održao stabilnost, gdje je, u skladu sa odlukama i preporukama regulatora, proaktivnim pristupom novonastaloj situaciji, odnosno individualnim rješenjima za svakog klijenta zadržan kontinuitet u poslovanju“, izjavila je Zukić.

U panel diskusiji, pored drugih učesnika, sudjelovala je i predstavnica zakonodavne vlasti iz BiH, Snježana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS-a, koja je predstavila poduzete aktivnosti sa aspekta podrške vlasti BiH i RS-a ovom sektoru, te naglasila važnost formiranja Garantnog fonda RS-a, kao snažne podrške u periodu pandemije klijentima i organizacijama mikrokreditnog sektora.

Vrlo interesantne informacije o budućim ulaganjima Evropske unije u zemlje Zapadnog Balkana, iznio je Roberto Estelles Colom, ispred Evropske komisije. Kazao je kako se u narednih sedam godina očekuju investicijska ulaganja u iznosu od 9 milijardi EUR-a, naravno uz ispunjenje određenih preduslova.

Ove investicije će donijeti nove garancije za Zapadni Balkan i podizanje ulaganja u iznosu od 20 milijardi EUR-a, što uključuje javnu infrastrukturu i privatni sektor. Ovaj ekonomski investicijski plan ima šest velikih prioriteta: transport, clean (čista) energija, zelene i digitalne transformacije, kompetencije privatnog sektora te razvoj ženskog poduzetništva.

„Na konferenciji smo zatražili podršku ka pristupu BiH fondovima mikrokreditnog sektora, posebno u oblastima zelenog finansiranja, ženskog poduzetništva, digitalne transformacije društva ali i finansijske uključenosti najpotrebnijim kategorijama građana, stoga smo izrazili spremnost da Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH - AMFI i sektor mikrokreditiranja uz znanje, iskustvo i spremnost daju punu podršku realizaciji navedenog”, pojasnila je Zukić podsjetivši kako BiH, između ostalog,  nije iskoristila mogućnost pristupa EaSI fondu (Program Evropske unije za zapošljavanje i društvene inovacije), koji ubrzo i ističe.

Jedan od zaključaka konferencije je da će mikrofinansiranje naći svoj put u ovom vrlo dinamičnom periodu promjena, uz eksponencijalni rast primjene tehnologija vodeći računa o potrebama klijenata. Period pandemije je upravo ukazao na potrebe snažne finansijske inkluzije, uz naglasak da je finansijska sredstva potrebno učiniti dostupnim za sve građane.

Najavljena konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH

Predstavnici mikrokreditnog sektora u BiH aktivno su predstavili postignuća u oblasti zelenog mikrofinasiranja, jačanja digitalnih poslovnih vještina klijenata ali i u digitalnoj transformaciji finansijskog sektora sa fokusom na mikrokreditiranje.

Učešće na godišnjoj konferenciji Mikrofinansijskog centra - MFC-a, čijih 113 članica pruža odgovorne mikrofinansijske usluge za gotovo dva miliona klijenata u zemljama Evrope, Azije ali i šire, bilo je prilika i da se najavi velika online konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH „Novo doba za mikrofinansijski sektor u BiH“, koja će se održati u novembru, a na kojoj će se razgovarati o finansijskoj pismenosti, razvojnim perspektivama sektora, upotrebi novih tehnologija, te o razvoju zelenog mikrofinansiranja u BiH.

Najčitanije