Način života u Norveškoj i temeljne demokratske vrijednosti u ovoj zemlji neće biti promijenjeni nakon nedavnog terorističkog napada, u kojem su ubijene destine ljudi, uvjeren je Jan Bratu, norveški ambasador u BiH.
"Ugodno je osjetiti suosjećanje i utjehu iz svih krajeva BiH. Primili smo jako puno telegrama iz cijele zemlje, od Kozarske Dubice do Trebinja, iz svih mjesta u BiH", ističe Bratu.
NN: Raspolažete li posljednjim informacijama o trenutnoj situaciji u Norveškoj? Da li je utvrđen konačni broj žrtava Andersa Beringa Brejvika?
BRATU: Još čekamo konačne brojke. Prije dva dana policija je izmijenila broj žrtava; na ostrvu Utoja ubijeno je 68 osoba, dok je broj stradalih u Oslu sa sedam povećan na osam. Imamo devet teško povrijeđenih iz Osla i 67 ozbiljno povrijeđenih s ostrva Utoja. Nadamo se i molimo da će preživjeti svi ovi ranjeni. Povrede su jako komplicirane. Hirurzi su nam rekli da je na Utoji korištena specijalna municija, koja se rasprši u tijelu, gdje ostavlja stotine djelića. Policija je počela objavljivati neka imena žrtava. Mnogo je mladih među stradalima, čestrnaestogodišnjaka, petnestogodišnjaka. Žalimo zbog svih žrtva. Na mene je užasno uticalo kada sam vidio da su ovi mladi ljudi stradali.
Brejvik se pojavio na sudu u ponedjeljak i određen mu je pritvor. Želio je da na suđenje dođe u crnoj paramilitarnoj uniformi, da suđenje bude otvoreno za javnost, ali to je odbijeno. Na suđenju je počeo čitati svoj manifest, ali to je sudija spriječio, da ovo ne bi postao prapagandni šou.
NN: U svom manifestu je posvetio mnogo prostora i BiH.
BRATU: Da. Ali pominje on mnoge. On ima medijsku strategiju. Sam je sebe intervjuisao kako će to biti kada bude uhapšen. Očito je da ima jasnu strategiju.
NN: Postoje neke informacije da je ove napade planirao 10 godina?
BRATU: Da. Ja sam čuo da je potrošio devet godina: pet godina na proučavanje i četiri godine za pripreme.
NN: Norveška je poznata kao uređena zemlja bez puno kriminala. Koliko je ovaj događaj šokirao Norvežane?
BRATU: Ovo je ogroman šok. Ljudi ne mogu vjerovati da se to desilo. Svi Norvežani osjećaju isto. Bol osjećaju oni koji nisu vezani s Laburističkom partijom (čiji je kamp na otoku Utoja Brejvik napao). Kao što je jedan partijski lider rekao: "Mi smo sada svi članovi omladinskog ogranka Laburističke stranke". Sada se vidi ogromna solidarnost i postoji buđenje naroda u Norveškoj. Svi jednoglasno kažu: mi nećemo prihvati ni dozvoliti da neko promijeni našu demokratiju i naš način života.
NN: Brejvik je kao razlog svoje ubilačke misije naveo skretanje pažnje na opasnosti od multikulturalnosti, a njegove najveće mete su muslimani i marksisti. Plašite li se da bi ovaj napad mogao uticati na način života u Norveškoj, kao što je život u Americi drastično promijenjen nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine?
BRATU: Mi smo drugačije društvo. Naše dosadašnje reakcije veoma su racionalne, smirene. Ljudi u Norveškoj su jako uznemireni, ali ne pozivaju na osvetu ili na neke snažne mjere. Ljudi ne traže više policije i više sigurnosnih mjera, kojih će sigurno biti. I već se vrše pripreme za to. Svi lideri su bili jasni: odbijamo da promijenimo svoj način života zbog jednog čovjeka. Ovo će proći. Ljudi vide da je akcija Brejvika akcija, ne bih rekao ludaka, već akcija čovjeka koji je protiv svega što se cijeni u norveškom društvu. Mi smo i u Drugom svjetskom ratu imali ljude koji su imali fašističke poglede. Norveški narod se oštro suprotstavio okupaciji. Oštro ćemo se suprotstaviti i ovom napadu.
NN: Brejvik je, izgleda, usamljen u ovom napadu, ali mnogi dijele njegove stavove. Koliko je desnica koja zagovara ove i slične radikalne stavove problem u Norveškoj, ali i u cijeloj Evropi?
BRATU: Ovo nije samo fenomen koji vidimo u Norveškoj, nego i u cijeloj Evropi i Sjevernoj Americi. Brejvik je svoj manifest nazvao "Deklaracija nezavisnosti" i poziva na revoluciju protiv islamske kolonizacije. Čujemo ljude sa sličnim mišljenjima u Norveškoj, ali i u drugim zemljama. Kao prvo, to je blago rečeno pretjerivanje. Nema toliko mnogo muslimana u Evropi da bi predstavljali kolonizatore. Jedini način da se s ovim problemom nosimo je da imamo više otvorenosti i više demokratije. Moramo otvoreno razgovarati o ovim problemima. Neke bojazni moramo shvatati ozbiljno. Ne slažemo se s njima, moramo o tome razgovarati.
Prilično su i lažni ovi argumenti. Neki ljudi misle da je Norveška velika zemlja i da su to Norvežami sami uradili. Skoro sve što smo postigli uspjeli smo jer smo bili otvoreni, jer smo doveli ljude iz inostranstva, što smo učili od ljudi iz drugih zemalja. Izolacija nikome ništa dobro ne donosi. Puno više Norvežana ubijeno je od norveških desničara nego od bilo koga drugog. Činove političkog nasilja u Norveškoj u posljednjih 30 godina stalno je počinila ekstremna desnica.
NN: Prema nekim tumačenjima, Brejvik bi, po blagim norveškim zakonima, mogao biti osuđen na samo 21 godinu zatvora. Da li će ovaj slučaj uticati da Norvežani odustanu od relativno blagog odnosa prema kriminalcima i humanijeg pristupa resocijalizaciji zločinaca?
BRATU: Istina je da je kod nas maksimalna zakonska kazna 21 godina, ali pored toga imamo mehanizam koji se zove "nadzor" nakon završetka kazne. Sud može te ljude osuditi na najveću kaznu bez ranijeg puštanja, a dodatni nadzor do kraja života. To u stvari znači doživotnu kaznu. Ali sačekaćemo sud.
Ovo je izniman zločin. Nikad ništa slično nismo imali. Čak ni za vrijeme njemačke nacističke okupacije. Siguran sam da će sud uspjeti da odredi pravu kaznu. Brejvik je spreman na doživotnu kaznu, a politički je jako predan.
NN: Normalan svijet najviše plaši mogućnost da ima još mnogo "predanih" za ovako užasne ideje.
BRATU: Politički lideri moraju biti oprezni kada govore u javnosti. Mora postojiti osnovno poštovanje i kad se ne slažemo. U nekim političkim debatama desničarski političari poprilično daju grube izjave. Uvijek ima ludih ljudi koji slušaju šta kažu političari i pomisle da imaju zeleno svjetlo za ovakve grozote. Osnovna stvar je da posmatramo ljude kao pojedince. Ja sam Norvežanin, ali ja sam još mnogo toga.