Nivo prava za Srbe na Kosovu koji se nude u dokumentu o kojem Srbija treba da se izjasni je najviši u Evropi, tvrdi Jan Kikert, politički direktor Ministarstva spoljnih poslova Austrije.
"Ovdje se radi o tome kako normalizovati situaciju, u prvom redu zato da srpski narod koji živi tamo može sam da odlučuje o tome kako će urediti svoj život. Mislim da se to kroz zajednicu opština, ali i kroz rješenja koja se tiču pravosuđa, obrazovanje, policiju, postiže", rekao je Kikert.
NN: Srbija tvrdi da je sad jasno da na Zapadu nema prijatelje i da niko ne obraća pažnju na njihove apele i probleme. Kakav je Vaš komentar?
KIKERT: Moram da izrazim snažno neslaganje s takvim tvrdnjama. Austrija sebe vidi kao prijatelja i Srbije i cijelog regiona. Zajedno s italijanskim i francuskim ministrima spoljnih poslova smo se jednim pismom založili da Srbija dobije kandidatski status. Jako se nadamo da Srbija može da prihvati prijedlog koji je sad na stolu, kako bi se normalizovali odnosi s Kosovom. To je ključno da mi, zajedno s ostalima u EU, u junu donesemo zaključak da Srbija dobije datum za početak pregovora.
NN: Ali Srbija kaže da od Albanaca uopšte nisu traženi nikakvi ustupci, a da se od Srbije očekuje da da skoro pa sve?
KIKERT: Ovdje se radi o jednoj činjenici koju je Srbiji, razumljivo, teško da prihvati, a to je da su granice povučene i da o poretku na Kosovu odlučuje Kosovo. Ovdje se radi o tome kako normalizovati situaciju, u prvom radu tako da srpski narod koji živi tamo može sam da odlučuje o tome kako će urediti svoj život. Mislim da se to kroz zajednicu opština, ali i kroz rješenja koja se tiču pravosuđa, obrazovanje, policiju, postiže.
NN: Srpski lideri kažu da je baš suprotno...
KIKERT: Morate malo pažljivije pročitati sve što taj dokument sadrži o zajednici opština i o nadležnostima koje ona ima. U ponudi je dokument koji Srbima nudi tako visok nivo manjinskih prava kakav ne postoji nigdje u Evropi. Na primjer, moguće je uspostaviti školski sistem koji će ostati gotovo isti kao sada. Zdravstveni sistem, takođe. U takvim slučajevima je beznačajno da li postoji neka viša instanca u Prištini ili ne. Ljudi koji tamo žive to uopšte neće osjetiti. Mislim da je to najvažnije. Važno je takođe i ovo: interesi svih Srba, bez obzira na to gdje oni žive, biće najbolje zaštićeni u EU. Kada budete tamo, granice će postati beznačajne.
NN: Je li realna opasnost da BiH postane crna rupa Evrope?
KIKERT: Takva opasnost zaista postoji. Iz tog razloga sam posjetio BiH i otišao i u Sarajevo i u Banjaluku. S jedne strane, želio sam podvući koliko je važno za Austriju da BiH napravi neophodan napredak. Sa druge strane, upozorio sam na opasnost da ako uskoro ne budu bile donesene potrebne odluke, BiH će zaista zaostati u odnosu na ostale.
NN: Austrija je naš blizak komšija i možda bolje razumijete stvari ovdje nego neke udaljene zemlje. Razumijete li vi zašto je toliko teško postići dogovor?
KIKERT: I da i ne. S jedne strane možemo razumijeti, a sa druge strane ne želimo razumjeti da su lični i partijski interesi stavljeni ispred interesa države i građana.
NN: Ali, ne mislite li da glasači te ljude biraju upravo zato što su zadovoljni kako ih predstavljaju?
KIKERT: To je jedno filozofsko pitanje o principima demokratije. Često se kaže da birači zaslužuju one koje su izabrali. Ali ja mislim da je potrebno gledati dalje od toga i da oni koji su izabrani moraju pokazati vodstvo, a ne samo pričati ono što ljudi od njih žele da čuju. Političari moraju ponuditi pravu viziju za društvo.
NN: Navodim primjer Hrvata. Velika većina njih kaže da žele da budu bolje zastupljeni na nivou FBiH i BiH i iz tog razloga biraju stranke koje sad ne žele pristati na rješenje presude "Sejdić i Finci" koje im neće ponuditi etničku zastupljenost. To je primjer kako dolazimo do ovih blokada.
KIKERT: Ja zabrinutost Hrvata razumijem u potpunosti. Oni su najmalobrojniji narod u BiH. Istovremeno i drugi narodi imaju svoje legitimne interese. Zato nam je potrebno rješenje koje će povezati sve te različite interese. Istovremeno, rješenje ne smije biti prenapregnuto da dovede do "pucanja". To je ono što ja očekujem od vaših političara. Želim da pokažu vodstvo i da preuzmu odgovornost da dođemo do takvih rješenja.
NN: Evo još jedan primjer: Srbi žele što više autonomije RS, a Bošnjaci što više centralne države. Kako u toj situaciji možemo doći do rješenja koje neće dovesti do "pucanja"?
KIKERT: Mislim da konkretno u slučaju "Sejdić i Finci" ovaj problem nije toliko izražen. Ali, ova suprotstavljenost postoji. Mislim da se u rješavanju ovog problema možemo kretati u okviru koordinata koje neće biti prepreka da BiH napreduje na putu ka EU. Političke vođe BiH treba da uspostave model za koordinacioni mehanizam za pregovore o članstvu. Jedino što EU želi je da u BiH ima jednog sagovornika koji će govoriti u ime svih.
NN: Treba li Evropa više da se angažuje u BiH i time potencijalno ugrozi domaće traženje rješenja, ili treba manje da se angažuje i rizikuje da BiH još više zaostane?
KIKERT: Mi vjerujemo da je odgovornost za traženje rješenja na domaćim faktorima. Nismo za direktne zahvate koji bi došli od strane međunarodnih predstavnika.
Zabrinuti zbog FBiH
NN: Brinu li vas situacija u FBiH i hrvatsko-bošnjački odnosi?
KIKERT: Jako smo zabrinuti zbog te situacije jer ona ima reperkusije ne samo na FBiH, nego na cijelu zemlju. Apelovao bih da svi preuzmu punu odgovornost i stave državne ispred sopstvenih interesa.
NN: Poznajete većinu naših političara. Stičete li utisak da su oni svjesni te odgovornosti koju imaju? Pokazuju li to oni svojim gestama?
KIKERT: Često stičem utisak da su na neki način zarobljeni u tipičan način razmišljanja u regionu. Nadam se da se nekako mogu osloboditi toga i često poželim da nekako probaju da preskoče vlastitu sjenku.