Intervju

Pratite nas na Google news

Jaroslav Lindenberg: Visoki predstavnik nije uspostavljen zauvijek

Jaroslav Lindenberg: Visoki predstavnik nije uspostavljen zauvijek
Foto: N.N. | Jaroslav Lindenberg: Visoki predstavnik nije uspostavljen zauvijek
Dejan Šajinović

Reforme u sklopu ANP-a i dublja saradnja s NATO-om su u interesu BiH, bez obzira da li će BiH odlučiti da postane članica ili ne, kaže Jaroslav Lindenberg, ambasador Poljske, u pisanom intervjuu za "Nezavisne novine".

"Usvajanje Godišnjeg nacionalnog plana ne znači članstvo u NATO-u, već je oblik saradnje s Alijansom", rekao je on.

NN: Pitanje koje se ovih dana stalno spominje je aktiviranje ANP-a za NATO. Kako Poljska vidi to pitanje i da li je ono uslov za formiranje Savjeta ministara?

LINDENBERG: Poljska kao zemlja koja je članica NATO-a već 20 godina podržava proširenje Alijanse na zapadni Balkan, smatrajući to jačanjem sigurnosti i stabilnosti čitavog regiona. Prihvatanje neke zemlje u NATO ne može ipak uticati na slabljenje odbrambenih sposobnosti Alijanse, već njeno jačanje. Zato je važno da svaka nova zemlja - kandidat ispunjava standarde demokratije i vladavine zakona, da ima odgovarajuće pripremljene oružane snage i, što je najvažnije, da njeni građani budu svjesni i prednosti i zahtjeva vezanih za sistem kolektivne odbrane. Odluka o članstvu BiH u NATO-u je na njenim građanima. Usvajanje Godišnjeg nacionalnog plana ne znači članstvo u NATO-u, već je oblik saradnje s Alijansom. Duboko sam uvjeren da su ove reforme i dublja saradnja sa NATO-om, bez obzira da li će BiH postati članica Alijanse ili ne, u vašem vitalnom interesu. Što se tiče unutrašnje situacije da se od pitanja ANP-a napravi uslov za formiranje vlade, nije stvar stranog diplomate da javno komentariše situaciju u zemlji domaćina.

NN: Kako vidite glasove unutar EU o tome da proces pristupanja EU treba reformisati? Kakav je stav Poljske?

LINDENBERG: Riječi o potrebi reforme cjelokupnog procesa prijema novih članica u EU pojavile su se kod nekih političara u nekoliko država članica. Međutim, ovo su samo prijedlozi o kojima EU mora razmišljati i razgovarati. Možda bi se taj proces mogao pojednostaviti kako bi bolje služio kako samoj EU, tako i zemljama koje teže članstvu. Ni u kom slučaju ipak ne bi trebalo svaka reforma ovog procesa da bude uslov za započinjanje ili nastavak pregovora o pridruživanju sa sljedećim kandidatima.

NN: Kako vidite činjenicu da nije bilo odluke o početku pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju? Šta to znači za BiH?

LINDENBERG: Veoma sam kritičan u vezi s odlaganjem odluke o započinjanju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, iako su te države već duži niz godina imale status kandidata i ispunile potrebne uslove. U Poljskoj postoji izreka: Pravila se ne mijenjaju tokom igre. Ovdje su očigledno promijenjena pravila - na štetu ovih zemalja. Mislim da su duboko razočarani ne samo stanovnici ovih zemalja i cijelog regiona, već i javnost i političari tih država članica EU, kojih je većina, koji su očekivali pozitivnu odluku Evropskog vijeća. Ova odluka je trebalo da bude napokon priznanje Sjevernoj Makedoniji i Albaniji za napredak ostvaren u procesu unutrašnjih reformi i rješavanju teških problema u odnosu sa susjednim zemljama. Takođe je trebalo da podstakne ostale zemlje u regionu da nastave s naporima u istim oblastima. Umjesto toga, imamo negativnu, obeshrabrujuću poruku koja čak može da znači, u stvari, da niko u EU ne želi zapadni Balkan. To može biti veoma opasno ne samo za region, već za samu EU. Mjesto EU na Balkanu lako mogu zamijeniti druge međunarodne političke snage. Naglašavam: zemlje zapadnog Balkana apsolutno su dio Evrope i njihovo mjesto je u evropskoj porodici. To se odnosi i na BiH, koja se nalazi - ne nužno svojom krivicom - iza većine zemalja u regionu kada je u pitanju proces evropskih integracija. Stoga bi BiH trebalo da dobije posebnu podršku EU, jasnu i specifičnu perspektivu članstva, čak i ako ispunjenje određenih uslova neće biti lako. Nadajmo se, međutim, da će sljedeći sastanak Evropskog vijeća, na proljeće 2020, donijeti pozitivne odluke u procesu proširenja.

NN: Narodna skupština RS je usvojila zaključke o transformaciji bonskih ovlaštenja i prenosu nadležnosti. Kako Vi vidite ovu sjednicu?

LINDENBERG: Kao što sam ranije napomenuo, moj zadatak kao ambasadora Republike Poljske nije da javno komentarišem politička dešavanja u BiH. Dodaću samo da Poljska već godinama u Savjetu bezbjednosti UN-a podržava rad visokog predstavnika u BiH i potrebu da on zadrži tzv. bonska ovlaštenja dodijeljena od strane Savjeta za sprovođenje mira 1997. godine. Treba obratiti pažnju da je cijela rasprava o bonskim ovlaštenjima sada čisto teorijska jer ih visoki predstavnik već niz godina ne koristi. Međutim, ni sama institucija visokog predstavnika niti još više bonska ovlaštenja nisu institucije uspostavljene zauvijek.

Ljubav prema slobodi

NN: Proslavili ste nacionalni praznik svoje zemlje. Šta Vama taj datum znači i kako ste ga obilježili u Sarajevu?

LINDENBERG: Jedanaesti novembar je nacionalni praznik u Poljskoj od 1990. godine, u znak sjećanja na to da je naša država povratila nezavisnost 1918 - nakon 123 godine nepostojanja na karti Evrope. Vrijedi napomenuti da je Poljska krajem 19. vijeka izgubila nezavisnost i da je njena teritorija podijeljena između susjednih zemalja: Rusije, Pruske i Austrije. Kroz 123 godine zatočeništva Poljaci su se neprekidno borili za očuvanje nacionalnog identiteta i podizali oružane ustanke protiv okupatora, koji su bili krvavo ugušeni. Međutim, nikada nismo odustali od ljubavi prema slobodi i težnji za nezavisnošću i sopstvenom državom.

U doba komunizma 11. novembar je bio uobičajeni radni dan i nije bilo dozvoljeno da se taj dan obilježava i slavi. Oni koji su u to vrijeme organizovali javne demonstracije bili su izloženi represijama. Pa ipak, kao mladić učestvovao sam u tim događajima - i krajem sedamdesetih i osamdesetih  godina prošlog vijeka. Sjećam se posebne atmosfere ovih demonstracija kada smo se, uprkos opasnosti, noseći bijelo-crvene zastave te pjevajući patriotske pjesme, osjećali slobodno i solidarno. Takođe je vrijedno naglasiti da su 11. novembra širom Poljske katoličke crkve bile pune jer su ljudi masovno učestvovali u misama za domovinu i nezavisnost. U Sarajevu je naša ambasada organizovala tom prilikom u Domu armije koncert poljske i evropske muzike, uz učešće muzičara koji su doputovali iz Poljske, te prijem za diplomatski kor i domaće goste.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije