Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) iz Banjaluke biće spremna da od 1. januara iduće godine primijeni jednošalterski sistem registracije poslovnih subjekata, izjavila je Jelena Ćetković, direktor APIF-a.
Ona je u intervjuu za "Nezavisne" napomenula da novi sistem podrazumijeva predaju dokumentacije za registraciju firme na šalter APIF-a, koji će, umjesto klijenta, u roku od tri dana završiti sve ostale procedure i predati mu rješenje o registraciji.
To je omogućeno usvajanjem seta reformskih zakona koji će, prema planu Vlade RS, pored skraćenja perioda registracije firme sa sadašnja 23 na tri dana, smanjiti i troškove registracije sa 1.300 na 350 KM.
NN: Narodna skupština RS je u julu usvojila set zakona za reformu poslovne registracije prema kojima će APIF predstavljati centralnu instituciju budućeg jednošalterskog sistema registracije. Dokle se stiglo u realizaciji tog projekta?
ĆETKOVIĆ: U okviru seta zakona u Narodnoj skupštini RS usvojene su i izmjene i dopune Zakona o APIF-u, gdje se prvi put u BiH uvodi jednošalterski sistem registracije poslovnih subjekata pri čemu je uloga APIF-a podignuta na viši nivo, a sve s ciljem poboljšanja stanja u privredi. APIF trenutno zapošljava 125 radnika raspoređenih na 44 lokacije, s tim da će se jednošalterski sistem odvijati na 11 lokacija, u pet gradova u kojima su smješteni okružni privredni sudovi, koji su ostali u sistemu registracije.
Reforma predviđa da lice zainteresovano za obavljanje poslovne djelatnosti sa dokumentacijom dođe na šalter APIF-a, gdje će za tri dana doći po rješenje, odnosno neće, kao sada, imati potrebu odlaska u Poresku upravu, Zavod za statistiku i Okružni privredni sud, već će to umjesto njega uraditi APIF. To je veliki napredak u odnosu na postojeću situaciju, pri čemu je uzor bila Agencija za privredni registar Srbije.
NN: Kada će jednošalterski sistem zaživjeti u praksi?
ĆETKOVIĆ: Trenutno se pripremaju pravilnici, jer zakon stupa na snagu 1. decembra s tim da je ostavljen mjesec dana za uhodavanje pa ćemo biti spremni za primjenu od 1. januara iduće godine. Što se tiče APIF-a, mi ćemo sve što je do nas završiti na vrijeme, ali nismo jedini učesnici u reformi, već svaka institucija ima zadatke iz svog domena i radi na tome.
NN: Imate li informaciju da li će ostale institucije biti spremne za start projekta od 1. januara?
ĆETKOVIĆ: Mogu samo reći u ime APIF-a da ćemo mi učiniti sve da budemo spremni, ali ne mogu govoriti u ime drugih.
NN: Da li je bilo otpora pravosudnih institucija što im se uzima dio poslova u registraciji firmi?
ĆETKOVIĆ: Okružni privredni sudovi će zadržati svoju funkciju u ovoj oblasti s tim da jedino neće imati direktni kontakt s privrednicima, već će se svi poslovi odvijati preko APIF-a čime se olakšava posao sudija i skraćuje vrijeme za registraciju privrednih subjekata.
NN: Kada se može očekivati da se privrednicima omogući usluga registracije firme preko interneta, da ne moraju dolaziti ni na šalter APIF-a?
ĆETKOVIĆ: To zavisi od dinamike procesa uvođenja elektronskog potpisa koja nije u nadležnosti APIF-a. Nadamo se da će uslijediti aktivnosti na izradi elektronskog potpisa kako bi se privrednicima pružila potpuna usluga da putem računara pošalju zahtjev za registraciju firme, ali i da provjere gdje mogu uložiti svoj kapital i slično.
NN: Nedavno ste najavili i uvođenje usluge ocjene boniteta poslovnih subjekata?
ĆETKOVIĆ: Formiranjem jedinstvenog registra poslovnih subjekata naši potencijali se dižu na daleko viši nivo, jer ćemo imati mogućnost da dajemo potpuniju sliku o privrednom subjektu. Zahtjevi za bonitetima na tržištu postaju sve aktuelniji i ozbiljniji jer domaći privredni subjekti koji rade s partnerima u inostranstvu imaju potrebu za kvalitetnim bonitetom koji je priznat u Evropi. Sada u RS još niko ne može da radi kvalitetne svjetski priznate bonitete. Međutim, uvođenjem jednošalterskog sistema i registra privrednih subjekata APIF će moći da zadovolji standarde Svjetske banke. Tada će kudikamo izrada boniteta biti kvalitetnija i sveobuhvatnija jer postajemo i vlasnici i arhivari finansijskih izvještaja.
Registar žiro računa
NN: Čini se da APIF nastoji da obezbijediti što više poslova kroz povećanje broja registara?
ĆETKOVIĆ: Da. Zadnji uspostavljeni je registar žiro računa pravnih lica u kojem se nalazi oko 130.000 žiro računa. Svakog trenutka kada dolazi do statusne promjene klijenata, banke su u obavezi da isti podatak proslijede APIF-u, tako da u svakom momentu imamo informaciju o stanju žiro računa. Prvi smo u BiH koji to radimo od prošle godine, dok u FBiH taj zakon treba da stupi na snagu ove godine kako bi taj posao izašao iz Centralne banke i prenio se na entitete.