Političke stranke u BiH mogu se sukobiti po svim pitanjima, ali evropske integracije moraju biti plod konsenzusa kako bi se BiH približila susjednim zemljama koje napredaju ka Evropskoj uniji.
Naglasio je ovo u intervjuu za "Nezavisne" Jerži Hmjelevski, ambasador Poljske u BiH, države koja predsjedava EU narednih šest mjeseci.
Kaže da zbog bezviznog režima građani BiH ne dolaze više u Ambasadu Poljske po vize da bi putovali, nego da sad dolaze zbog zaposlenja koje im se nudi u toj zemlji, pa je od oktobra prošle godine izdato više od 2.000 boravišnih viza.
"To je nova pojava. U Poljsku nam dolaze sportisti, treneri, ali i bh. stručnjaci iz građevinarstva. Najčešće se ovdje radi o firmama koje dovode radnike i stručnjake iz BiH u Poljsku. Zajedno sa Ukrajinom Poljska je domaćin Evropskog prvenstva u fudbalu 2012. godine i u toku su veliki radovi. Stručnjaci i radnici iz BiH cijenjeni su zbog velike kulture rada", naglasio je Hmjelevski.
On, ipak, nije zadovoljan ekonomskom saradnjom Poljske i BiH, te očekuje da će ta oblast biti znatno unaprijeđena.
NN: Poljska je 1. jula preuzela predsjedavanje EU i već su poznati prioriteti Vaše zemlje u narednih šest mjeseci. Jedan od njih je otvorenost EU. Kakva je tu perspektiva zemalja zapadnog Balkana?
HMJELEVSKI: Da, više puta sam ponovio prioritete i naglasio otvorenost karaktera EU i prema susjedstvu po pitanju tržišta i još postojećih barijera u prometu i ljudi i usluga. Ima tu još mnogo posla i učinićemo sve što je realno moguće u ovih šest mjeseci da bi bile uklonjene neke od tih barijera. Što se tiče otvorenosti EU, vidite napredak Hrvatske, koja je završila pregovore i za vrijeme predsjedavanja Poljske ona će potpisati ugovor koji će ući u proces ratifikacije. Očekuje se da će Hrvatska 2013. postati članica EU. To za BiH znači da će zapadna, sjeverna pa dijelom i mediteranska granica biti granica EU. Srbija je na najboljem putu da za vrijeme predsjedavanja Poljske dostavi zahtjev za članstvo u EU. Srbija je napravila veliki progres na tom putu i posebno sam zadovoljan time, jer je to značajna zemlja sa svojim potencijalom, veličinom i geopolitičkim položajem. Tako da zaslužuje svoje mjesto u evroatlantskim strukturama, ne samo u EU, već i NATO-u. Crna Gora je već podnijela zahtjev, a Makedonija je to učinila prije šest godina. Tako da svoj "domaći zadatak" treba da uradi BiH i ispuni dva uvjeta, a to je formiranje vlasti na državnom nivou i implementacija presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić - Finci".
Pretpristupni fondovi donose mjerljive koristi građanima, kao što su rješavanje problema okoline, infrastrukture
NN: Poznate su Vam političke prilike u BiH. Koliko je realno da to uskoro bude završeno jer se devet mjeseci čeka na formiranje vlasti?
HMJELEVSKI: Realno je. To je samo stvar političke volje i određenog konsenzusa. U mojoj zemlji su evroatlantske integracije bile predmet vanpartijskog konsenzusa. Podsjetiću da je Poljsku u EU učlanila postkomunistička stranka, jer su premijer i predsjednik poticali iz stranke koja je bila protiv Solidarnosti. Postojao je jedan općenacionalni konsenzus, a ostale stvari bile su predmet partijskih sukoba, što je normalno u demokraciji. Evroatlantska intregarcija bila je isključena iz toga. Ako bi se taj model mogao primijeniti za BiH, to bi bilo dobro.
NN: Koliko iskustva Poljske mogu pomoći BiH na putu ka EU i ima li inicijativa iz BiH da se takva iskustva iskoriste?
HMJELEVSKI: Imajući u vidu cjelokupnu situaciju i vašu i našu istoriju, neka naša iskustva primjenjiva su u BiH. Tim prije što smo mi obimno neka naša znanja prenosili Sloveniji i Hrvatskoj, a oni vam mogu pomoći svojim iskustvima jer ste bili u istoj državi. Ono u čemu je Poljska najbolja, i to s ponosom ističem, jeste korištenje fondova EU. Pretpristupni fondovi mogu značajno ubrzati proces integracija. Oni donose mjerljive koristi građanima, kao što su rješavanje problema okoliša, zatim infrastrukture, demokratskih standarda... U svim tim područjima od EU možete dobiti sredstva kojima ćete vidljivo promijeniti sliku zemlje. Poljska je iz posljednjeg budžeta EU imala 64 milijarde eura, a iskoristili smo više od 90 odsto. Možete zamisliti koja je to finansijska injekcija. Ne postoji nijedan grad, nijedno selo ni područje u Poljskoj gdje ne možete vidjeti autoceste, mostove, kuće, škole... Samo prošle godine u Ministarstvo regionalnog razvoja prijavljeno je oko 150.000 raznih projekata za korištenje sredstava EU. To je impresivan broj jer ta sredstva koriste sva mala preduzeća, porodični biznisi. Mi vama u tome možemo pomoći, kako koristiti sredstva, kako pisati projekte, obučavati kadar. Vi, usput, nemate ni ovo ministarstvo o kome govorim, a trebaće vam. Trebaće vam i kadar u općinama, a ne samo u tom ministarstvu, jer ljudi dolaze u lokalnu zajednicu da ponude projekte. BiH je prelijepa zemlja i Bog je imao dobar trenutak kada je stvorio Bosnu, ali je pitanje okoliša veliki problem, a može se rješavati iz pretpristupnih fondova, dobrim projektima u kojima učestvuje lanac ljudi, poduzetnika i općinskih organa. Projekte morate znati raditi i uvijek postoji učešće i loklanih vlasti.
Srbija je na putu da za vrijeme predsjedavanja Poljske dostavi zahtjev za članstvo u EU. Tako da svoj "domaći zadatak" treba da uradi i BiH, rekao Hmjelevski
NN: Jeste li zadovoljni saradnjom BiH i Poljske, posebno na ekonomskom planu?
HMJELEVSKI: Biću vrlo otvoren i moram reći da nisam zadovoljan. Kada sam došao ovdje, napravio sam određeni presjek i analizu ekonomskih odnosa, kako sa BiH, tako i sa entitetima. Veliki su potencijali, ali zato treba i veća aktivnost sa obje strane. Nešto se već radi i predstavnici Privredne komore FBiH već su bili u Poljskoj, a dogovorio sam se i sa vlastima RS da će i predstavnici Privredne komore RS doći kod nas. Ipak, Ambasada ne može biti posrednik u tome i trebaju direktni kontakti privrednika. Postoje i neke tradicionalne veze u energetici, a Poljaci su odmah iza Nijemaca po broju turističkih posjeta BiH. Ima ljudi koje krče put toj saradnji kao što je sada slučaj da ljudi iz BiH odlaze da rade u Poljsku, tako i naše firme koje su radile prije ovdje pokreću projekte. Imamo saradnju sa "Željeznicama RS", koje koriste poljske vagone u okviru kredita koji smo dali. Treba raditi taj prostor, još je neiskorišten.