Dogovor lidera SNSD-a, SDA i HDZ BiH iz Pruda je sigurno pozitivan signal, ali bh. političari će na narednim sastancima morati razgovarati i o interpretaciji rješenja za budućnost BiH Harisa Silajdžića, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Joakim Šmit, njemački ambasador u BiH.
NN: Šta mislite o dogovoru iz Pruda?
ŠMIT: Dogovor iz Pruda je sigurno pozitivan signal. Između ostalog, pokazalo se da u najznačajnijim pitanjima koja se tiču budućnosti postoji mogućnost za konsenzus. Dogovorom je postignuta politička baza koja se može proširiti. Recimo, to se vidi i po tome što ga je i gospodin Mladen Ivanić, koji nije potpisao sporazum, u međuvremenu podržao. Sada se sve svodi na to kako će to biti implementirano. Postoje stvari koje je mogće riješiti prostom većinom, ali postoje stvari za koje treba dvotrećinska većina, a to će sigurno biti teško ostvariti.
NN: Spomenuli ste Ivanića. On je otkazao sastanak bh. lidera o ustavnim promjenama u Banjaluci, kako Vi to vidite?
ŠMIT: Ne bih ja to da komentarišem, to je odluka koju je gospodin Ivanić kao organizator sam donio. Mogu shvatiti razloge zbog kojeg je to uradio. Niko ne drži rado sastanak za koji se zna da u tom trenutku ne postoji šansa za njegov uspjeh. Na drugoj strani, potrebno je da se, uprkos svim poteškoćama, i dalje razgovara, jer alternativa ne postoji. Otkazivanje je u suštini samo odgađanje. Nadam se da će naredni krug donijeti rezultat.
NN: Ima političara u međunarodnoj zajednici koji tvrde da političari iz RS ne žele uspjeh razgovora za budućnost BiH. Kakvo je Vaše mišljenje?
ŠMIT: Moj utisak je da postoji iskrena želja svih političara u cijeloj BiH da rješenje bude nađeno na bazi Dejtonskog sporazuma.
NN: Ali, ipak ne od strane svih?
ŠMIT: Ja ipak mislim da je od strane svih.
NN: Na primjer, gospodin Silajdžić je rekao da za njega dejtonska rješenja nisu prihvatljiva?
ŠMIT: Gospodin Silajdžić ima malo drugačiju interpretaciju Dejtonskog sporazuma i o toj interpretaciji će morati da bude razgovarano. Silajdžića ne bih ubrajao u one koji odbijaju Dejtonski sporazum. On ga želi na neki način unaprijediti.
NN: Vlada RS je uputila tužbu, između ostalog, i na račun zamjenika visokog predstavnika zbog, kako je navedeno, zločinačkog udruživanja protiv RS. Inače, kome se može obratiti bilo koji bh. političar ako smatra da neko iz međunarodne zajednice radi na njegovu štetu?
ŠMIT: Može se obratiti bilo kojoj osobi ili političaru u koga ima povjerenje i bilo kojem nosiocu javne funkcije u zemlji. Postoje telefoni, postoje e-mailovi, čak i automobili i avioni, kojima se može putovati između Banjaluke i Sarajeva. Ja ne pripadam onima koji vjeruju da je u ovoj zemlji nemoguće ostvariti komunikaciju čak i kada postoji razlika u mišljenju.
NN: Postoje primjeri političara koje je OHR smijenio, a da se kasnije ispostavilo da za to nije bilo opravdanja. Šta oni sada mogu da urade?
ŠMIT: Što se više udaljavamo od vremena rata i potpisivanja Dejtonskog sporazuma, biće teže razmišljati o rješenjima prvih godina nakon potpisivanja tog sporazuma i rata, kada su stvari izgledale relativno očitije i lakše. Poenta je da zemlja sada želi postići veći nivo samostalnosti, a mi smo, što pokazuju i zaključci Savjeta za implementaciju mira, u potpunosti spremni da razmišljamo kada i kako donijeti konkretne zaključke u tom smislu.
NN: Šta biste preporučili gospodinu Dodiku u slučaju tužbe Vlade RS?
ŠMIT: Nemam nikakvu preporuku za njega, ali još jednom ponavljam ono što sam upravo rekao. Mislim da se može još tješnje i intenzivnije međusobno komunicirati.
NN: Kada će BiH ući u EU?
ŠMIT: U ovom trenutku nisam u mogućnosti dati ozbiljnu procjenu, jer to zavisi od mnogo stvari. Bez obzira koji datum vam kažem, bilo koja izjava bi bila jednako beznačajna. Mogu vam samo reći da to u prvoj liniji zavisi od vaše zemlje.
NN: A, šta je s vizama?
ŠMIT: Sličan odgovor i na to pitanje. Vize je nemoguće riješiti bilateralno, nego u okviru Šengenskog sporazuma. Komisija je dala mapu puta koja je dogovorena sa bh. vlastima. Prošlog petka je Sarajevu dostavljena prva evaluacija. Nisam je još detaljno pročitao, ali prema mom prvom utisku, ostaje još mnogo posla.
Pregovori RS i RWE na dobrom putu
NN: Šta razgovori između vlasti u RS i njemačke kompanije RWE znače za BiH, RS i Njemačku?
ŠMIT: Razgovarali smo o ostvarivanju strateškog partnerstva u sektoru energije između RS i njemačkog preduzeća RWE. Moj je utisak da su razgovori između premijera Dodika i člana Upravnog odbora doktora Jegera na dobrom putu i obje strane imaju namjeru da konkretizuju partnerstvo već u februaru naredne godine.
NN: Šta biste preporučili njemačkim investitorima kad bi Vas pitali o uslovima za investiranje u BiH?
ŠMIT: BiH je investitorima veoma interesantna. U BiH ima mnogo obrazovane radne snage, stručnjaka od kojih su mogi obrazovanje stekli u Njemačkoj i znaju šta njemačka privreda zahtijeva, govore njemački jezik i veoma su vrijedni i pouzdani. To su prednosti ovog područja za njemačke investitore. Ali, na drugoj strani, biću vrlo otvoren, potrebno je još mnogo uraditi na pravnoj sigurnosti, što je stalna tema u mojim razgovorima s lokalnim vlastima.