Evropska unija možda nije najglasnija, ali je najlojalniji partner Bosne i Hercegovine i zapadnog Balkana. Prisjetićete se poplava, kao što smo tad reagovali, tako ćemo reagovati i sada, kaže Johan Zatler, šef Delegacije EU, u intervjuu za "Nezavisne novine".
On je ocijenio da su bh. vlasti dobro odgovorile na krizu, a pohvalio je i reagovanje građana u ovoj situaciji.
NN: Kako Vam se čini odgovor koji su domaće vlasti pružile na izazov koji je uslijedio nakon izbijanja korona krize?
ZATLER: Riječ je o zaista nezapamćenom zdravstvenom izazovu za sve zemlje. Nijedna zemlja u svijetu nije bila spremna na ovako nešto. Imajući u vidu težinu krize, mogao bih reći da je odgovor domaćih vlasti bio adekvatan. U značajnoj mjeri uspjeli su da ostave po strani političke nesuglasice, a ocijenio bih i da je komunikacija s javnošću bila zadovoljavajuća, sva tri člana Predsjedništva BiH su se obratila javnosti. Naravno da se ovo može uvijek unaprijediti, ali bih rekao da je zasad dobro. Ulazimo u drugi mjesec karantena i restriktivnih mjera i važno je da ove mjere i dalje ostanu na snazi. Važno je i da se nastavi koordinacija, ali i komunikacija vlasti ka javnosti da bi se razumjelo da nije vrijeme za opuštanje. Posebno sada, kada je pred nama praznik, Vaskrs, i posebno pozdravljam što i u RS postoji snažno razumijevanje za potrebom da se održi ovaj nivo restriktivnih mjera. Ako budemo stroži sada, manje vremena ćemo provesti u izolaciji. I lično apelujem na građane da poštuju mjere i da se nastavi sa disciplinom koja je do sad bila dobra.
NN: Kako ocjenjujete dogovor u zadnjem trenutku u vezi s aranžmanom s MMF-om? I koliko je, generalno, po Vašem mišljenju, mudro zaduživati se u ovoj situaciji?
ZATLER: Dvije stvari smo postigli prošle subote. Jedna je saglasnost u vezi sa formiranjem radne grupe za socioekonomski odgovor na kovid-19 na nivou BiH, što sam ja lično zagovarao. Treba nam jedan koordinirani pristup i važno je da smo postigli saglasnost. Ovu grupu trebalo bi već ove sedmice uspostaviti, predsjedavajući Savjeta ministara gospodin Tegeltija je na čelu ovih aktivnosti i vrlo brzo će sazvati prvi sastanak ove radne grupe. Drugo, postignuta je saglasnost da se otključaju za raspodjelu MMF-ova sredstva u vrijednosti od 330 miliona evra. Ovo je bilo neophodno zato što se u ovom trenutku brojna preduzeća kojima je potrebna pomoć bore da nađu odgovor na ovu krizu. Naravno, to jeste zaduženje, ali je ovo vrijeme kad se mora pomoći privredi da opstane i preduzećima. Slažem se da treba biti vrlo pažljiv kada su u pitanju zaduženja, ali isto tako treba imati u vidu da je riječ o potpuno vanrednim okolnostima u kojima je značajan dio privrede ozbiljno ugrožen, što zahtijeva vanredne mjere. Takođe, treba pomenuti da BiH, zahvaljujući fiskalnoj disciplini u prethodnim godinama, ima relativno nisku stopu duga, u poređenju s nekim drugim zemljama pa i zemljama članicama EU. Zahvaljujući tome, BiH ima mogućnost da ide s malo većim zaduživanjem, naravno, vrlo obazrivo uz dobro planiranu otplatu duga. Ali privreda je sada ugrožena i zato treba da bude prioritet spasavanje ekonomije i radnih mjesta.
NN: Bili ste svjedoci da je proteklih sedmica bilo kritika na račun EU da ne pomaže, da smo prepušteni sami sebi i slično. Kakva je pomoć EU za BiH?
ZATLER: EU možda nije najglasnija, ali je najlojalniji partner BiH i zapadnog Balkana. Prisjetićete se poplava, kao što smo tad reagovali, tako ćemo reagovati i sada. Ja ću dati kao primjer samo tri nivoa naše podrške. Jedan nivo naše pomoći je usmjeren na hitne medicinske potrebe, sedam miliona evra za ličnu zaštitnu opremu, maske, rendgene, respiratore itd. Pored toga, u drugom nivou podrške u iznosu od 73 miliona evra podržavamo mala i srednja preduzeća, preduzeća koja su veoma pogođena ovom krizom, prije svega turizam i transport, ali i druge oblasti. Treće, spremamo paket makroekonomske podrške, nešto slično aranžmanu s MMF-om. U pripremi je vrlo povoljan kredit EU pod veoma povoljnim uslovima koji bi BiH pomogao da izađe iz ove teške situacije, biće velikih nedostatak u budžetima i veoma je bitno da EU i tu pomogne. To je samo jedna strana naše pomoći. Pored finansijske pomoći, ima i drugih vrsta podrške, kao što je npr. EU je podržala uključivanje BiH u inicijativu za zelene transportne koridore, koji omogućava nesmetani protok robe, potom BiH je postala dio zajedničkih javnih nabavki sa svim članicama EU gdje mogu dobiti medicinsku opremu i materijale mnogo brže i povoljnije.
NN: Čini se da su evropske reforme u drugom planu. Samit EU - zapadni Balkan je odgođen. Šta možemo očekivati kad je u pitanju evropski put BiH?
ZATLER: Hvala Vam na ovom važnom pitanju. Vidjeli ste prošli mjesec da je i u ovakvim teškim okolnostima EU donijela odluku o otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. To je snažan signal za BiH, sve je u vašim rukama, imate šansu da krenete naprijed. Što se tiče samita u Zagrebu, imajući u vidu okolnosti, najvjerovatnije neće biti fizičkog susreta, ali definitivno će do kraja juna pod predsjedavanjem Hrvatske najvjerovatnije biti napravljen jedan virtuelni samit, između ostalog i zato jer je zapadni Balkan jedan od prioriteta hrvatskog predsjedavanja. BiH treba da iskoristi ovu krizu da vidi šta bi se moglo uraditi da se unaprijedi funkcionalnost zemlje i na isti način odgovori Evropskoj komisiji kada je u pitanju dalji put evropskih integracija. Podsjećam da skoro godinu dana imamo Mišljenje Komisije na zahtjev za članstvo BiH od prošlog maja, a još nismo dobili odgovor od bh. vlasti. Ono što bi trebalo uraditi sada - a zadovoljan sam što postoje neke inicijative poput onih koje su došle iz Banjaluke kao odgovor na čitav niz prioriteta iz Mišljenja - je učiniti napor da se BiH dobro pripremi za samit u Zagrebu i da nešto ponudi, a nadam se da će ti napori biti pretočeni u neki konkretni akcioni program koji bi se mogao predstaviti na samitu, bez obzira u kojoj formi bude održan.
NN: Šta se Vama možda čini da bi se moglo iskoristiti kao neko iskustvo, poput većeg učešća interneta u javnoj upravi, online predavanjima i slično?
ZATLER: Proteklih pet-šest sedmica domaći političari su bili u stanju da ostave političke razlike po strani. To samo po sebi pokazuje da su stvari moguće i da je moguće imati neku širu perspektivnu kad se sprovode reforme. Spomenuli ste neke stvari koje bi mogle proisteći iz krize. Recimo, meni pada na pamet reforma javne uprave. Nažalost, gotovo deceniju smo u zastoju. Znate da smo tražili od BiH usvajanje strategije reforme javne uprave za cijelu zemlju koja bi otvorila mogućnost za sredstva za profesionalizaciju javne uprave. Vrlo otvoreno kažem da nismo bili najuspješniji. U pogledu korištenja interneta, vrlo korisno bi bilo uvesti elektronski potpis. To bi znatno olakšalo poslovanje privredi, a i život građanima. I to pitanje je već dugo u zastoju. Apelujem na zakonodavce i u Sarajevu i u Banjaluci da ovaj period iskoriste za usvajanje ovih reformi.
NN: Po mom mišljenju, ključni problem BiH je da je produktivnost 25 odsto prosjeka EU. To znači da ne možemo proizvesti dovoljno robe i usluga da poboljšamo životni standard. Kako nam EU može pomoći da to promijenimo?
ZATLER: Upravo je to bila tema u februaru u Bijeljini na našem sastanku s predstavnicima vlasti svih nivoa i međunarodnih finansijskih institucija. Zajednički smo usaglasili cijeli niz ekonomskih mjera, a jedna od njih odnosi se na temu koju ste Vi istakli. To je složeno pitanje koje zahtijeva mnogo elemenata, a jedan od njih je svakako visoka stopa doprinosa i poreza, onda nesklad između potreba tržišta i obrazovnih kvalifikacija itd. O ovom bismo mogli govoriti satima. Netom nakon što smo postigli tu saglasnost, pojavila se ova kriza. Naravno, na tome treba nastaviti, ali u ovom trenutku najvažnije je spasavanje života, radnih mjesta i privrede. Ovih dana sam u kontaktu s privrednicima i poslodavcima, oni treba da dobiju odgovarajuću podršku, uključujući je i kroz neke zakone koji se pripremaju. To je sad prioritet broj jedan.
NN: Da li, ako se ova situacija nastavi, izbore treba odgoditi ili ih možda možemo održati nekim tehnološkim metodama, glasanjem poštom i slično?
ZATLER: Odluka je svakako na domaćim vlastima. Ima zemalja koje su pomjerile izbore, ali kod vas su izbori tek u oktobru. Neovisno o tome, bitno je da postoji regularnost izbornog ciklusa. Dosta je tu problema, od glasanja u odsustvu, ali neovisno od toga, mora se raditi na unapređenju standarda izbornog procesa, na čemu EU i radi, uključujući i rad kroz projekat koji pruža ovu podršku.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.