Intervju

Pratite nas na Google news

Johan Zatler za "Nezavisne": Mi nismo kolonijalisti

Johan Zatler za "Nezavisne": Mi nismo kolonijalisti
Foto: N.N. | Johan Zatler za "Nezavisne": Mi nismo kolonijalisti
Dejan Šajinović

Međunarodna zajednica će imati snažnije praćenje pravosudnih predmeta, jer je to bila jedna od primjedaba građana, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Johan Zatler, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH.

"Moj odgovor njima je da smo ih čuli i da smo te teme stavili na agendu. Predviđamo cijeli niz sastanaka i pokretanja platforme već narednog mjeseca, kojom će upravljati nevladine organizacije. To bi bio prostor za razmjenu mišljenja i ono što građani žele, a to je da niko nije iznad zakona, da nema korupcije u pravosudnom sistemu i da se predmeti rješavaju u razumnom roku", rekao je on.

NN: Šta EU može, a šta ne može učiniti u BiH? Pitam zato što mnogo ljudi u BiH, političara, nevladinih organizacija itd... ima različita razočarenja i očekivanja i nimalo se ne ustručavaju da ih direktno iznesu.

ZATLER: Prije svega, hvala vam na prilici da uradimo ovaj intervju. U najkraćem, EU može uraditi sve i ništa. Mi nismo kolonijalna sila. Mi nismo OHR, nemamo bonska ovlaštenja, niti nam trebaju. Proces počinje tako što jedna zemlja iskaže želju da želi da postane članica. A ako želite biti dio ovog kluba, onda morate prihvatiti pravila, odnosno pravnu stečevinu EU koju čine desetine hiljada propisa. Ovlaštenja koja ja imam ovdje u BiH zapravo se temelje na želji koju je ova zemlja iskazala - da želi da bude članica. Na vašim je liderima koliko ćete brzo napredovati. Naravno da imamo u vidu da je zemlja na neki način posebni slučaj, ali po nekim pitanjima, zbog sukoba koji je iza vas itd., ali, generalno, pravila su ista za sve.

NN: Vi imate dvostruku ulogu u BiH, kao ambasador i kao specijalni predstavnik EU. Šta Vaša uloga specijalnog predstavnika EU znači?

ZATLER: Mi smo po prirodi diplomatska misija, ali ono po čemu je naša kancelarija možda malo drugačija je da imamo dva dodatna instrumenta. Jedan je specijalni predstavnik i takvih nema puno, nekih desetak kancelarija u cijelom svijetu...

NN: Da li Vaša ovlaštenja znače više nego biti samo gost u jednoj zemlji?

ZATLER: Ne u smislu mojih nadležnosti. Kažem, nemam bonska ovlaštenja. Ono što imam je više pažnje i fokusa iz naše centrale. Direktno izvještavam visokog predstavnika za spoljnu politiku.

NN: Kako objašnjavate da neki naši političari nisu zadovoljni, kao i neke nevladine organizacije? Gdje je nesporazum o ulozi EU u BiH?

ZATLER: Mislim da tu ulogu malo igra i ljudski faktor, ako nešto ne ide dovoljno brzo koliko ste očekivali, onda tražite koga možete okriviti. A uvijek je lakše kriviti nekog ko je udaljen. A to je posao koji bi trebalo da rade domaći političari. Ali nije to slučaj samo u BiH. I u mojoj rodnoj Austriji ljudi su nezadovoljni. Političari generalno pokušavaju pripisati uspjehe sebi, a kod neuspjeha će tražiti krivce negdje drugdje. Vaše vlasti zaista imaju težak zadatak. Lakše je da nešto ne uradite i ne objasnite građanima nego da kažete da snosite odgovornost.

NN: Evo, zbog čega sam ja pomalo razočaran ulogom EU u BiH. Mislim da ponekad niste konzistentni s pravilima koja postavljate. Često se pravila mijenjaju ili kažete možda neki uslov i nije baš toliko važan. Kako to vidite?

ZATLER: Poštena kritika. Ja sam došao da popravljamo stvari. Što se tiče naše kancelarije, mi nismo savršeni i mi učimo iz procesa pristupanja. Snažnije insistiramo na vladavini prava. Radim sve što mogu da budemo što konzistentniji. Jedna od stvari je da ima veoma mnogo međunarodnih aktera, foruma i tijela i svi pokušavaju da ostvare neke svoje ciljeve.

NN: Ali Vi imate polugu moći koju ti drugi nemaju, jer Vi niste ovdje došli sami od sebe, nego zato jer mi želimo da se pridružimo EU. Zato imate mnogo više moći, a imate i moćne instrumente pretpristupne pomoći i druge alate?

ZATLER: Vi ste zapravo spomenuli vrlo važnu stvar. Naša najveća moć, odnosno "mrkva" je taj proces pristupanja. Međutim, mislim da moramo prevazići ovo stalno stanje tenzija. Znam da neki političari igraju na kartu tenzija. Zaista je teško u tom stanju tenzija napredovati. Kako se osloboditi toga, to je vrlo složeno pitanje, jer je stanje koje je generisano proteklih 25 godina. Ali nadam se da se okolnosti mijenjaju. Imamo novi sastav Savjeta ministara, imamo sličnu strukturu stranaka na svim nivoima, što je dobra polazna osnova, tako da sam optimista da ćemo ostvariti više nego prošlih godina, definitivno više u odnosu na prošlu.

NN: Da li je Pribeov izvještaj i dalje relevantan?

ZATLER: I te kako. Vladavina prava je na vrhu pitanja kojima se bavim.

NN: Šta biste mi savjetovali, šta da pratim u narednih godinu dana da bih bio siguran da se nešto mijenja? Na koja mjerila ili oblasti treba da obratim pažnju u narednih nekoliko mjeseci, pola godine, godinu?

ZATLER: Reforma VSTS-a je jedan važan element koji treba pratiti. Tu je proces imenovanja nosioca pravosudnih funkcija. Pratite hoće li biti usvojen novi zakon o VSTS-u.

NN: U ovoj godini? Vidimo se onda za godinu dana!

ZATLER: Da, u ovoj godini. Jeste zahtjevno, ali nije nemoguće!

NN: U Pribeovom izvještaju spominje se i cijepanje VSTS-a na tužilački i sudski dio. Da li je i to u igri?

ZATLER: I to jeste jedna od zamisli. Takođe, eventualno i neki parlamentarni nadzor kroz neka parlamentarna tijela. Još jedan element je prijava imovinskih kartona, ne samo radi prijave, nego da se ti imovinski kartoni prate i kontrolišu.

NN: Ko će pratiti te imovinske kartone?

ZATLER: Predviđa se jedna jedinica u VSTS-u uz međunarodni nadzor evropskih sudija i tužilaca.

NN: Znate da smo prošle godine imali pokrete građana koji su tražili pravdu. S nekima ste se i sreli. Šta oni mogu da očekuju?

ZATLER: Zadovoljstvo mi je bilo što smo na prezentaciji Pribeovog izvještaja imali 400 i nešto gostiju predstavnika građana, nevladinih organizacija. Da bi se reforme sprovele, potreban je pritisak, ne samo međunarodne zajednice, nego i građana.

NN: Mnogi od njih osjećaju da su pod pritiskom, da nema podrške sa bilo koje strane da ostvare neka svoja prava. Kako to vidite?

ZATLER: Moj odgovor njima je da smo ih čuli i da smo te teme stavili na agendu. Predviđamo cijeli niz sastanaka i pokretanja platforme već narednog mjeseca, kojom će upravljati nevladine organizacije. To bi bio prostor za razmjenu mišljenja i ono što građani žele, a to je da niko nije iznad zakona, da nema korupcije u pravosudnom sistemu i da se predmeti rješavaju u razumnom roku. Imaćemo snažnije praćenje pravosudnih predmeta od strane naših međunarodnih kolega.

NN: Mogu li i to uključiti u ova mjerila koja ću pratiti narednih godinu dana kako bismo se svi mogli uvjeriti da je došlo do opipljivog napretka?

ZATLER: Da! Naravno, trebaće nam politički dogovor, prije svega da se usaglase o novom zakonu i kako ga uklopiti u pravosuđe, i o nekoj vrsti parlamentarnog nadzora.

NN: Da li imate osjećaj da političari zaista žele te reforme ili ipak oni paze da se s reformama ne ode "predaleko" da ne ugroze svoju poziciju?

ZATLER: Prije svega "oni" ne postoje. Ja ne prihvatam ideju da su svi isti. Imamo dobrih primjera među mlađim naraštajem. Mislim da je vrlo važno da imamo više novih lica, da ne prepustimo sve političkim elitama koje sad upravljaju zemljom.

NN: Mnogo nas u ovoj zemlji osjeća da je država zarobljena od strane elita i često dolazimo u iskušenje da neki problem riješimo, jer ga nije moguće riješiti na redovan način. Kako osloboditi građane te vrste straha?

ZATLER: Korupcija je proces u kojem jedan daje, a drugi prima neku nagradu. Razumijem ljude koji dođu u iskušenje kada moraju dobiti neku uslugu. Pitanje je kompleksno, jer je korupcija rak-rana društva. Najbolji način je da gradite kvalitetne institucije. Proces evropskih integracija i podrazumijeva na neki način u značajnoj mjeri izgradnju institucija koje se moraju boriti protiv toga.

Izborni zakon

NN: Da li je prekasno za neke promjene Izbornog zakona prije lokalnih izbora?

ZATLER: Nije prekasno. Moguće je uraditi određene stvari čak i za ovaj ciklus lokalnih izbora. EU ima nekoliko projekata. Jedan je i pilot-projekat kojim se testira elektronsko glasanje. Tu imamo i pitanja registracije glasača, pitanje brojanja itd. Sljedećeg mjeseca ćemo imati sastanak sa svim političkim partijama kako bismo razgovarali kako na brz način unaprijediti određene stvari. To su, naravno, neka kratkoročna rješenja i donijeće kratkoročne dobrobiti, ali generalna ideja je da sa sveobuhvatnijom reformom idemo do izbora 2022.

NN: Mislite li da bi bilo dobro da oba izborna ciklusa budu u istoj godini?

ZATLER: O tome se dugo razgovara. Ja mislim da bi bilo korisno i zdravo da izbore imate u istom izbornom ciklusu.

NN: Znači, Vi mislite da bi to bila pozitivna ideja?

ZATLER: Da, mislim da bi.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije