Johan Zatler, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, u intervjuu za "Nezavisne" osvrnuo se na 9. maj - Dan Evrope, koji BiH ove godine prvi put dočekuje kao zemlja kandidat, poručivši da su reforme u početku bolne, ali da dugoročno svi profitiraju.
"Sada je BiH na putu ka članstvu i vidim dobar zamah", kazao je Zatler.
NN: BiH je dobila kandidatski status pa je moje pitanje da li smo danas na Dan Evrope bliže ili dalje od EU? Pitam jer mi se čini da nema mnogo entuzijazma među političkom elitom da rade na evropskim reformama.
ZATLER: Prvo bih želio vama, čitaocima "Nezavisnih" i svim građanima BiH čestitati Dan Evrope. Ovo je veliki dan za nas. Tada su evropski vizionari, predvođeni gospodinom Šumanom, 9. maja 1950, to je već 73 godine, došli do ideje koja je promijenila evropski kontinent nabolje.
U tom vremenu bivši neprijatelji su postali partneri, a ekonomska razmjena je zamijenila rat.
Podigao se standard života, stvorene su mreže među ljudima. Pogledajte samo Francusku i Njemačku, vijekovima najveći neprijatelji, stvorili su mreže omladine dvije zemlje i razmjenu omladine, kroz koje su prošli milioni ljudi. A sada je BiH na putu ka članstvu i vidim dobar zamah.
Imamo brzo formiranje Savjeta ministara, Vlada RS je formirana veoma brzo, a sada imamo i federalnu Vladu. U odnosu na prošle izbore, ovo je bilo dosta brzo. Sada je vrijeme da se zasuču rukavi. Imamo pune tri i po godine, a građani očekuju da se nešto pokrene. Mislim da je to realno i zavisi od političke volje onih koji su na vlasti.
NN: Ali sad kad imamo kandidatski status zar ne bi trebalo da očekujemo malo više entuzijazma naših političara? Ili mislite da ćemo entuzijazam vidjeti tek sad kad su sve vlade konačno formirane?
ZATLER: Mislim da ćete narednih sedmica i mjeseci vidjeti više aktivnosti kada je riječ o reformskim procesima. Imaćete svu našu pomoć, očekujte i nekoliko posjeta iz Brisela na visokom nivou u narednom periodu, da svi zajedno vidimo koji su naredni koraci i zakoni koje treba usvojiti. Fokus mora biti na vladavini prava, na zakonu o sukobu interesa, VSTS-u i amandmanima o integritetu, ali i na socijalno ekonomskim reformama, dakle svakodnevnim problemima građana, tako da sam uvjeren da ćemo vidjeti više aktivnosti.
NN: Čini se da u BiH i dalje nedostaju ti evropski sastojci o saradnji i pomirenju jer se čini da je nepovjerenje i dalje ogromno. Na primjeru ovih gasnih interkonektora se vidi koliko je nepovjerenje veliko.
ZATLER: Prvo, svaka zemlja ima drugačiju situaciju, teško je praviti direktna poređenja. Ni pomirenje Francuske i Njemačke nije se desilo preko noći. I u Austriji, zemlji koju ja najbolje poznajem, dugo je trajalo da se suočimo s vlastitom prošlošću i prepoznamo krivicu iz Drugog svjetskog rata. To nisu lake stvari. Ali 27 godina nakon rata mora se desiti više. Ja mnogo putujem ovom zemljom i srećem mnogo divnih ljudi, omladine, koji grade te mostove. Ali potreban je i politički nivo. Treba neko dati primjer. Miteran i Kol koji se drže za ruke iznad bivših rovova, Vili Brant u Varšavi... Trebaju nam političari koji se usmjeravaju i ka drugima. Toga ovdje nema dovoljno.
NN: Kao što kažete, potrebni su nam vizionari i hrabri političari. Da li je potreban jači podsticaj javnosti ili iz Evrope?
ZATLER: Mislim da je kombinacija svega. Mislim da je među ljudima došlo do zamora zbog korištenja svih tih fraza i uvredljivih komentara. Nažalost, tačno je i da je strah veliki podstrekač koji proizvodi jake emocije. Nažalost, to mnogo koriste političari i u BiH, posebno tokom izbornih kampanja.
NN: Puno se govori o zamoru proširenjem. Da li on stvarno postoji?
ZATLER: Ako pogledate 2022, bilo je upravo suprotno! Nakon mnogo vremena, prvi put smo imali kretanje. Prije toga, možda se moglo tako reći, ali ne prošle godine. Četiri zemlje se kreću naprijed, Albanija i Sjeverna Makedonija su počele pregovore. Kosovo je konačno dobilo sporazum o bezviznom režimu, a BiH je dobila kandidatski status. Istovremeno, oživljen je dijalog između Kosova i Srbije. To su sve važni koraci za koje je trebalo vremena da ih se pripremi, ali geopolitičke prilike su to ubrzale. I to je sada šansa za cijeli region! To se ne smije zaustaviti. 2022. ne smije ostati nešto što se desilo jednom. Zato političari moraju uraditi svoj dio posla.
NN: Da li je došlo do zamora proširenjem kod Vas i Vašeg tima u Vašoj kancelariji?
ZATLER: Vi i ja se poznajemo dovoljno vremena da znate da je moj nivo energije dosta visok, a isto tako je i kod mog tima. Motivišu me težnje ljudi ovdje, a mnogo njih srećem koji naporno rade jer žele bolju budućnost svojoj djeci i žele da se ostvare nastojanja da BiH postane članica EU jer oni znaju šta to znači. Svako ima rodbinu i prijatelje negdje u EU i ljudi to porede. To me i dalje motiviše.
NN: EU je Energetskim paketom ponovo pokazala šta čini za ljude u BiH, ali onda imate naše političare koji se rado okite onim što dobijemo iz EU, dok sama EU ostane po strani. Kako to vidite?
ZATLER: Najvažnije je da se ljudima pomogne, oni zaslužuju našu pomoć, ali mislim da je u redu da se pomogne i da se o tome govori. Nismo najglasniji, ali definitivno smo ovdje kad god je ljudima bilo teško - kad su bile poplave, tokom ekonomske krize ili kovida. Budite uvjereni da ćemo uvijek biti ovdje kad vam treba pomoć.
NN: Političari se hvale svim dobrim, ali kad je problem - kriva je EU!
ZATLER: Usput rečeno, nije mnogo drugačije ni u EU!
NN: Nekoliko dana prije Dana Evrope slavili smo Svjetski dan slobode medija. Da li se Dan Evrope i Dan medija mogu povezati, postoji li veza?
ZATLER: Mislim da postoji bliska veza. Mediji su izuzetno važni za dinamičnu demokratiju. Potrebni su uslovi da mediji mogu slobodno da rade. U svakoj zemlji potrebno je naći pravi balans između mogućnosti da svoj novinarski posao radite slobodno i poštovanja dostojanstva i privatnosti onih koji su u fokusu javnosti. Mislim da smo u EU uspjeli postići dobar balans. Čak i u zemljama u kojima imamo kriminalizaciju klevete, to se koristi veoma rijetko jer funkcioniše pravosudni sistem. Uostalom, pogledajte rang-liste medijskih sloboda, zemlje EU su uvijek na vrhu. Na zapadnom Balkanu je to teže, dijelom i zbog ekonomskih pritisaka na medije, a dijelom zbog mnogo političkih uticaja. A i atmosfera je takva da ima mnogo napada na medije, a pravosnažnih presuda skoro da i nema. Namjera RS da ponovo kriminalizuje klevetu je korak u pogrešnom smjeru i zato smo jasno reagovali na ovu situaciju. Nadamo se da će kroz proces javnih konsultacija biti uzete u obzir primjedbe. BiH je prva zemlja koja je dekriminalizovala klevetu 2002, a ostale zemlje u regionu su to učinile kasnije. To ne smijemo zaboraviti.
NN: Da li ste zadovoljni sigurnosnom situacijom u BiH i šta građani mogu da očekuju od EUFOR-a?
ZATLER: S EUFOR-om imamo veoma značajnu vrijednost u BiH. To je partner kojem se vjeruje, a koji doprinosi sigurnom okruženju u BiH. S komandantom sam gotovo svakodnevno u bliskoj vezi. Trenutna bezbjednosna situacija je bez promjene, tako da ne vidimo potrebu da povećamo broj vojnika ili da činimo bilo šta drugo. Ali smo veoma budni.
NN: Mnogo je bilo izjava o mogućem povećanju broja vojnika...
ZATLER: Veoma smo budni. Možete imati potpuno pouzdanje da smo u stanju reagovati veoma brzo. Sjetite se: 27. februara 2022. smo udvostručili broj vojnika samo tri dana nakon ruske invazije na Ukrajinu. Usput rečeno, mi već imamo povišen broj jer smo zadržali taj udvostručeni nivo. U stanju smo veoma brzo djelovati ako dođe do promjena.
NN: Vlada FBiH je formirana, sreli ste se s novim premijerom. Kako će dalje teći saradnja s našim vlastima, posebno nakon što je OHR praktično imenovao Vladu u FBiH?
ZATLER: Kao prvo, ova vlada ima podršku 51 poslanika, dovoljan broj predstavnika naroda je glasalo za ovu vladu. Imali smo osam godina ovu vladu, četiri godine u v.d. formatu. Građani su se umorili i bilo je jasno da će se ta blokada nastaviti i zato je za ovu mjeru bilo dovoljno podrške. EU je veoma oprezna kad je u pitanju korištenje bonskih ovlaštenja i stvarno mislimo da ih treba koristiti kao zaista krajnje sredstvo. Ovu intervenciju mi i vidimo kao krajnje sredstvo jer želimo da se pomjeramo naprijed. EU će i dalje biti glavni partner za BiH i posebno ćemo se fokusirati osim na 14 ključnih prioriteta i na uglavnom politička pitanja poput vladavine prava i ljudskih prava.
Takođe, posebno ćemo se fokusirati na socijalno ekonomske reforme. Mnogo toga se proteklih godina nagomilalo, posebno u FBiH. Na ljeto ćemo započeti politički proces uz blisku saradnju s entitetima i distriktom, vladama FBiH i RS, od kreiranja radnih mjesta do podsticanja investiranja i javnih preduzeća u društvenom vlasništvu koji su veliki teret za javne budžete.
Neke od tih mjera su kratkoročno bolne, ali rezultati skoro uvijek opravdaju te investicije. Obično kada imate političke partije koje upravljaju javnim preduzećima imate problem. Trebate profesionalce. Ako najveći aerodrom u zemlji vodi politička partija, imate problem. Pogledajte šta se desilo u Zagrebu i Beogradu, gdje su aerodrome dali u koncesiju. Vlasti imaju fiksne prihode, a koncesionar ima obavezu da investira i poveća saobraćaj. U oba ova slučaja to funkcioniše veoma dobro: broj putnika se povećava, a brojne kompanije su došle jer su smanjene dažbine. Na kraju svi profitiraju. Građani profitiraju jer mogu letjeti na više destinacija uz niže cijene. To je samo jedan primjer. Reforme su u početku bolne, ali dugoročno svi profitiraju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.