Kompanija "Neftegazinkor", kćerka firma ruskog giganta "Zarubežnjefta", koja je privatizovala Rafineriju nafte Brod, Rafineriju ulja u Modriči i lanac pumpi "Petrola", ove godine će u ta tri preduzeća uložiti oko 120 miliona evra, što je dio investicije od 730 miliona evra, koja će biti realizovana do 2016. godine, najavljuje Jurij Smirnov, prvi čovjek "Neftegazinkora".
Smirnov kaže da će prioriteti u narednom periodi biti popravljanje logistike za otpremanje derivata iz Rafinerije u Brodu, kao i dalje osvajanje tržišta u BiH i okruženju.
NN: Prošlo je pet godina otkad je vaša kompanija došla u BiH. Koliko ste zadovoljni postignutim rezultatima?
SMIRNOV: Hoću reći da je pet godina brzo prošlo i da smo za to vrijeme dosta uradili, ali, nažalost, moram reći i da uprkos tome nismo uradili sve što smo planirali. Ipak, nešto bih istakao. Kao prvo, uspjeli smo da osposobimo za rad Rafineriju nafte u Brodu, koja do našeg dolaska 10 godina nije radila. Sjećam se da kada sam prvi put vidio Rafineriju u Brodu u krugu postrojenja je bilo izraslo žbunje, drveće, čak sam vidio i zečeve koji su tuda trčali. Ljudi koje sam zatekao u krugu Rafinerije bili su sumorni, jer činilo se da oni i ne znaju čime se bave. Danas je to postrojenje jedno od najmodernijih u regionu, proizvodnja je 1,2 miliona tona, a dostigli smo najviši evropski kvalitet dizela i benzina u EURO 5 standardu. To nam je omogućilo da goriva prodajemo ne samo u BiH, već i na teritoriji Srbije i Hrvatske, ali i drugim zemljama.
NN: Koliko su iznosila vaša ulaganja u Rafineriju nafte i kakvi su dalji planovi?
SMIRNOV: Naša ulaganja u Rafineriju iznosila su oko 300 miliona evra i taj investicioni ciklus će biti nastavljen i niko ga neće zaustaviti. Mi smo s našim partnerima, Vnješekonom bankom i "Zarubežnjeftom", dogovorili da nastavljamo s investicijama. Danas smo počeli sa drugim stadijumom razvoja Rafinerije i on će biti završen 2015. godine, a po okončanju te rekonstrukcije proizvodnja će biti 4,2 miliona tona. Koliko će se i kako raditi i koliko će plasirati proizvoda, to će diktirati zahtjevi tržišta. Opet ću ponoviti da je najbitnije, po mom mišljenju, da smo sačuvali kolektiv u Rafineriji Brod u vrijeme krize, jer tamo danas radi 1.560 ljudi. Pored toga, teče i dalja rekonstrukcija na kojoj je angažovano još oko 2.000 ljudi u organizacijama s kojima radimo po ugovoru. Danas odgovorno mogu reći da nema sumnje da nećemo ispuniti svoj plan.
NN: Koliko ste zadovoljni stanjem u Rafineriji ulja Modriča?
SMIRNOV: U Rafineriji ulja Modriča mi smo 2009. godine, poslije duge pauze, ponovo počeli s proizvodnjom baznih ulja. Sada je ta rafinerija među tri najveće rafinerije u Evropi koje proizvode bazna ulja druge i treće grupe.
Pored toga, proizvodnja je iznosila 60.000 tona, a mi smo bez velikih ulaganja, samo zahvaljujući vještom inženjerskom pristupu, uspjeli da je povećamo na 84.000 tona, i to je neosporna činjenica. Rafinerija u Modriči pokazuje dobru dinamiku i najbitnije je da planiramo da je i dalje modernizujemo kako bismo sagradili modernu sekciju proizvodnje baznih ulja. Time bi bio podignut i kapacitet, koji bi iznosio 120.000 tona baznih ulja. Isto tako želim da istaknem da je preduzeće sačuvano u uslovima krize. Zbirno gledano, mogu ocijeniti da što se tiče rada Rafinerije ulja u Modriči nema većih problema.
NN: "Nestro petrol" je postao jedan od najvećih lanaca benzinskih pumpi u BiH. Možete li nam reći nešto o stanju u tom preduzeću?
SMIRNOV: Preduzeću "Nestro petrol" se u zadnje dvije godine posvećivalo mnogo pažnje, jer je ono dosta kasnilo za konkurencijom, pošto je imalo stare pumpe i po pola vijeka. Od "Nestro petrola" smo napravili moderno preduzeće, koje u svom poslovanju koristi posljednja tehnička dostignuća i koje radi pod brendom "Nestro". "Nestro petrol" trenutno ima tržišni udio od 20 odsto u BiH i smatramo da je to dobar rezultat. Nastavićemo s politikom širenja prodajne mreže na teritoriji BiH.
NN: U kojoj mjeri ste zadovoljni radom "Optima grupe"?
SMIRNOV: Četvrta kompanija koju imamo je "Optima grupa". Trebalo je imati snagu i smjelost da u najtežoj konkurenciji sa INA, NIS-om, MOL-om, slovenačkim "Petrolom", OMV-om uspjemo da zauzmemo do 60 odsto tržišta BiH. I internacionalni kolektiv "Optima grupa" je to ostvario, što je rezultat dostojan ove velike kompanije.
NN: Koji su to problemi s kojima se suočavate u radu?
SMIRNOV: Nažalost, ne ide baš sve kako smo željeli, jer je investicija počela u vrijeme velike ekonomske krize, a pored toga i veoma su visoke cijene sirove nafte. Svjedoci smo da se danas mnoge rafinerije u Evropi zatvaraju ili prodaju. Međutim, "Zarubežnjeft", "Neftegazinkor" i Vnješekonom bank donijeli su odluku da nastavljaju s finansiranjem u naftnu industriju BiH. Tačno je da imamo neke komplikacije koje utiču na razvoj preduzeća. Najveći je problem razvoj logističkih sistema, jer do danas to nismo u potpunosti riješili na željeni način.
Nadam se da ćemo u toku ove godine i to prevazići, ali moram napomenuti da rješavanje tog problema ne zavisi samo od nas, već i od nadležnih u vladama RS i BiH, ali i susjednih zemalja. Moram priznati da smo od tih instanci dosad imali podršku, ali da ipak sa još više snage moramo da nastavimo kako bismo i dalje imali podršku.
NN: Koliko planirate da investirate u 2012. godini u modernizacije o kojima ste govorili?
SMIRNOV: Mogu reći da u 2012. godini planiramo da investiramo oko 120 miliona evra od čega 90 miliona evra u Rafineriju nafte u Brodu, a ostalo ide na preostala tri preduzeća. Namjerno ističem Brod, jer je Rafinerija nafte srce cijelog projekta. Upravo zbog toga Brod će i dobiti najviše novca. Prema projektu do 2016. godine, kao što je i više puta najavljivano, biće uloženo 730 miliona evra.
NN: U šta će se najviše ulagati?
SMIRNOV: Na prvom mjestu je izgradnja produktovoda do terminala u Slavonskom Brodu, što bi nam riješilo mnoge problemo, jer tako ćemo imati direktan izlaz na željeznicu, kojom bismo mogli da otpremamo velike količine goriva.
Na drugom mjestu u rješavanju problema logistike je čišćenje korita rijeke Save, ali to pitanje je složeno, pošto je to pogranična rijeka i za rješavanje tog problema treba da se uključi više faktora.