Dragan Kalinić, predsjednik Saveza za demokratsku Srpsku, u intervjuu za "Nezavisne novine" kaže da na šarolikoj i zasićenoj političkoj sceni, kakva je naša, nije lako, pogotovo za ovako kratko vrijeme, napraviti stranačku infrastrukturu koja bi pokrila sve opštine u Republici Srpskoj.
"Zato smo se i odlučili da idemo sa nekom vrstom povjereništava za svaku veću opštinu i grad u RS. Povjereništva Saveza za demokratsku Srpsku (SzDS) u ovom trenutku formirana su u svakoj izbornoj jedinici i svakom većem gradu i opštini u RS. Sve su to obrazovani, pošteni i nekompromitovani ljudi, u nekim sredinama iskusni i stariji, a u nekim mlađi", ističe Kalinić.
Kaže da pažljivo biraju ljude koje će predstavljati stranku u samom vrhu, Glavnom odboru i Predsjedništvu, jer je bitno da u ovoj fazi, kako naglašava, ne naprave kadrovske greške.
"Iz baze od nekoliko hiljada članova, koliko ih je sada, a svakog dana se učlanjuju novi ljudi, sigurno ćemo moći da izaberemo najbolje", naglašava prvi čovjek SzDS.
Da li u stranku primate i bivše članove SDS-a? Iz ove partije bilo je teških riječi upućenih na Vaš račun, čak i optužbi pojedinaca da pokušavate da destabilizujete tu stranku.
Niko tako dobro ne radi taj posao destabilizacije i urušavanja nekada velike stranke kao što to čini aktuelno rukovodstvo SDS-a. Vidjećete, uostalom, kako to izgleda kada budu objavljene liste kandidata te stranke za predstojeće izbore i kakvi će sve likovi biti u prvom planu. Ne želim, međutim, da govorim o toj partiji, koja je za mene završena priča. Kad je riječ o SzDS, on će biti otvoren za građane RS koji nemaju "oraha u džepovima", a prihvataju naš program, pa i za neke aktuelne članove SDS-a kada, konačno, shvate ko, kako i kuda vodi tu partiju. Statut je omogućio raznolike oblike udruživanja i učlanjivanja u SzDS.
Koliko je, po Vašem mišljenju, sada jak SDS i kako ocjenjujete njegov dosadašnji rad kao najveće opozicione stranke u RS?
Zbog sektaške politike rukovodstva i slabe harizme aktuelnog šefa te partije, SDS je danas samo blijeda sjenka nekadašnjeg opozicionog SDS-a, kojeg smo uspješno vodili Čavić i ja. Najnovije ankete govore da je SDS ostao na istom nivou podrške birača na kom je bio i prije četiri godine.
Sa SDS-om ste se ružno rastali iako ste bili njegov dugogodišnji predsjednik. Ko je kumovao takvom razlazu?
To nije pitanje za mene, već za one kojima su aktuelni šefovi SDS-a, ali i neki predstavnici međunarodne zajednice, pa i pojedinci iz vlasti u RS, obećali sve i svašta, samo da pomognu u rješavanju slučaja "Kalinić". Obećanja su bila različita, od novca, preko političke rehabilitacije, brisanja ili zataškavanja kriminalnih dosijea, do visoke pozicije na izbornim listama ili pozicije u vlasti nakon izbora. Na kraju je postalo jasno da bi mojim povratkom u SDS stranka ojačala, što se, očigledno, nije uklapalo u planove mnogih. No, duga je izborna kampanja i biće vremena da se mediji pozabave i tim stvarima.
Jeste li, kako neki analitičari smatraju, istrošen političar, jer Vas već nekoliko godina nema na političkoj sceni?
Nezgodno je govoriti o sebi, ali političari su vam kao vino, što su stariji i zreliji, to su bolji. Uz to, i dalje sam u dobroj psihičkoj i fizičkoj formi. Tačno je da me dugo nije bilo na političkoj sceni, ne mojom voljom, niti voljom građana RS, ali da pitam ja Vas: Šta se to, u personalnom smislu, promijenilo u posljednjih pet godina? Kojeg je to novog političara i lidera, a da ima ozbiljnu podršku građana, izbacila politička scena u RS?
Analitičari smatraju i da nećete ostvariti neki zavidan rezultat na predstojećim opštim izborima. Koji izborni rezultat očekujete i na kojem nivou ćete imati kandidate?
Za SzDS, koji je tek formiran, dobar rezultat biće da budemo zastupljeni i u Narodnoj skupštini RS i u parlamentu BiH, a mi to sigurno možemo ostvariti. Sa koliko poslanika, vidjećemo, ali će to biti dobra polazna osnova da i nakon izbora nastavimo sa jačanjem stranke i njenom pripremom za lokalne izbore 2012. godine, od kojih očekujemo mnogo, mnogo više.
Hoćete li se kandidovati za predsjednika RS ili člana Predsjedništva BiH iz RS?
Zasad nemam takve ambicije, ali će o tome raspravljati i odlučivati najviši organi SzDS. U svakom slučaju, ne isključujem mogućnost da će naš savez imati kandidate i za te pozicije, bilo da ćemo ih istaći sami ili u dogovoru, odnosno koaliciji sa nekim drugim političkim strankama, s kojima ovih dana razgovaramo.
Ko je, po Vašem mišljenju, favorit na predstojećim izborima?
Nije teško zaključiti da Dodik i njegov SNSD u ovom trenutku imaju najveću podršku birača u RS. Čini mi se, međutim, da je SNSD svoj maksimum dostigao na prošlim opštim izborima i da na ovim neće dobiti toliko glasova. Takođe, vjerujem da je Dodik mnogo popularniji od njegove stranke i da bi, kao kandidat za bilo koju od pojedinačnih funkcija, teško mogao da izgubi izbore. On je u proteklih pet godina najviše profitirao i znalački je iskoristio prazan prostor, kojeg mu je raskrčila međunarodna zajednica i, naravno, Pedi Ešdaun. Imao je i mnogo sreće zbog činjenice da su se bošnjački i hrvatski političari u proteklom periodu više bavili sami sobom nego RS.
Pogledajte šta jedni drugima rade Tihić, Silajdžić, Lagumdžija, kojima se sada, kao šlag na tortu, pridružio i Fahrudin Radončić. Pogledajte koliko problema ima Čović u odnosima s Ljubićem i još nekoliko hrvatskih stranaka, koje imaju podršku HDZ-a Hrvatske. Takvi odnosi nesumnjivo su olabavili ogromne pritiske na RS, koji su oslabili i odlaskom Ešdauna, odnosno sasvim drugačijom pozicijom OHR-a i činjenicom da je EU od SAD preuzela vodeću ulogu u kontrolisanju situacije na Balkanu. Imajući u vidu sve ove činjenice, kao i ogromnu količinu novca koju je RS dobila prodajom strateških preduzeća, posebno "Telekoma", Dodik je i mogao i morao više, naročito na ekonomskom planu, gdje je malo urađeno u odnosu na novac kojim je raspolagano. Kad se tome dodaju rastući kriminal i korupcija u i oko vlasti, te posljedice ekonomske krize, koja je zatvorila veliki broj radnih mjesta i dodatno osiromašila građane RS, može se reći da će sve to negativno uticati na procenat glasova koje će na predstojećim izborima dobiti vladajuća koalicija u RS sa SNSD-om na čelu.
Mislite li da koalicija SDS - PDP - SRS RS i DP, odnosno Mladen Bosić, Mladen Ivanić, Milanko Mihajlica i Dragan Čavić, mogu pobijediti Milorada Dodika i njegov SNSD?
Prvo, vidjećemo da li će takva koalicija uopšte biti formirana jer je riječ o rogovima u vreći, sa potpuno različitim političkim programima i, što je još važnije, različitim političkim sponzorima. To je jedna grupa do zla boga sujetnih ljudi i među njima već sada kreće otimačina za liderstvo. Budimo potpuno otvoreni: oni su jedna loša "dosovska verzija", iako su se neki od njih zaklinjali da neće novi DOS. I ko od njih može biti "Đinđić ili Koštunica"?!
Sve u svemu, dakle, riječ je o opoziciji koja ne ostavlja utisak. Prije bi se moglo reći da su zajedno po zadatku, a ne iz ubjeđenja i ne za boljitak RS. Naši glavni problemi su ekonomsko-socijalni, a tu je još jedino ovo društvo lošije od Dodika. I upravo će se na pokušaju da naprave zajednički ekonomsko-socijalni program najbolje vidjeti kakav je to konglomerat. Unutra su i socijalisti i socijaldemokrate, i zagovornici liberalnog kapitalizma i nacional-populisti. Kačno, šta god ko o njemu mislio, jedini pravi opozicionar u ovom društvu je Milanko Mihajlica i njemu tu apsolutno nije mjesto.
Nakon svega ovoga, evo i odgovora na Vaše pitanje: ova i ovakva koalicija nema gotovo nikakve šanse da parira Dodiku. Uostalom, ako misle da mogu da ga obore, onda mu moraju naći nekog ravnog ili boljeg od njega.
S kim ćete, ako osvojite mandate u Narodnoj skupštini RS, ući u koaliciju i podržati formiranje buduće vlade?
Mi smo vrlo jasno ukazali na našu poziciju ekvidistance u odnosu prema vladajućim i prema opozicionim strankama. Takva pozicija znači da ćemo podržati programe, a ne pojedince, jasne ciljeve, a ne stranke. To je glavna premisa našeg mogućeg ulaska u vlast. A naši glavni politički ciljevi su poznati - očuvanje i dalja izgradnja RS, uspostavljanje funkcionalne federalne ili konfederalne BiH sa najmanje dva, a najviše tri entiteta, bolja i politička i ekonomska saradnja sa Srbijom, te ubrzanje evropskog puta RS i BiH, kako bismo stigli našu maticu. U ostvarenju ovih ciljeva tražićemo partnere u RS, ali i na svakom drugom mjestu, u Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, Briselu, Vašingtonu, Moskvi ili Pekingu.
Nakon 18 godina prvi put obilježena je pogibija vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu. Zašto se moralo čekati 18 godina? Kakvu je poruku, po Vašem mišljenju, poslao aktuelni gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen kad je zatražio od MUP-a Kantona Sarajevo da zabrani obilježavanje tog događaja?
Moralo se čekati 18 godina jer nisu postojali uslovi da jedan takav skup prođe mirno i bez novih tragedija. Takvi uslovi, vidjeli smo ovog 3. maja, ne postoje ni danas, niti bi se u Dobrovoljačku moglo ući bez ogromnih mjera obezbjeđenja i velikog broja policajaca, koji su, na sreću, profesionalno obavili svoj posao. Prisjećam se našeg pokušaja od prije šest godina da obilježimo kasarnu "Viktor Bubanj", današnje sjedište Tužilaštva i Suda BiH, kao jedno od brojnih stratišta sarajevskih Srba tokom proteklog rata. Ne možete ni zamisliti kroz kakav smo pakao tada prošli i kako smo bili dočekani i ispraćeni.
Ono što se u Sarajevu desilo početkom ove sedmice pokazuje da bošnjački političari i narod nisu ni za jotu promijenili odnos prema ratnim zločinima koji su počinjeni nad nebošnjačkim stanovništvom. Alija Behmen, koji se u Sarajevu ništa ne pita i nema nikakvu nadležnost nad ovakvim skupovima i nad policijom, samo je mali eksponent takve politike, koja, sakupljajući političke poene, zataškava zločine i minimizira srpske žrtve. To se neće promijeniti sve dok se ne promijeni odnos pravosudnih organa prema svim slučajevima ratnih zločina. Ti organi moraju biti nezavisni i nepristrasni, ali se ne mogu otrgnuti kontroli zajedničkih organa vlasti u kojima sjede i Srbi i Hrvati i ne mogu se ponašati kao otuđeni centri moći. Hitno se moraju usvojiti nova strategija i novi kriteriji za procesuiranje ratnih zločina na svim stranama, te uvesti odgovornost za one koji tu strategiju i te kriterije ne žele da provedu.
Nedavno je usvojena Istanbulska deklaracija. Nakon njenog usvajanja uslijedile su oštre reakcije političara iz RS prema Borisu Tadiću, predsjedniku Srbije. Da li je Tadić, kako su to neki izjavljivali, izdao RS tako što je stavio svoj potpis na pomenutu deklaraciju?
Kako vrijeme odmiče, Tadić me sve više podsjeća na svog pokojnog prethodnika na toj poziciji, koji se proslavio čuvenom maksimom po kojoj "mir nema alternativu". Stav da "EU nema alternativu" možda jeste svrsishodan i koristan za vlasti u Srbiji, ali bi ta vlast morala da povede više računa šta o tom stavu misle Srbi na Kosovu i Srbi u RS. Tadić ne bi smio, kao što mu se to desilo u Istanbulu, ali i u vezi sa slučajem "Ganić", na primjer, da govori i odlučuje o stvarima u BiH bez konsultacija s vlastima u RS i srpskim predstavnicima u zajedničkim organima u Sarajevu. Istovremeno, vlasti u RS treba da učine sve što mogu da se umanji evidentan politički jaz i uspostavi komunikacija, koje vrlo malo ima u posljednje vrijeme, sa zvaničnicima u Beogradu o najbitnijim pitanjima. Jer, svako zahlađenje odnosa Banjaluke i Beograda ide na štetu RS, čemu nas je istorija tih odnosa, nadam se, naučila.
Program stranke
Možete li da program stranke na čijem ste čelu obrazložite u deset kratkih i jasnih rečenica?
Neke od važnijih dijelova tog programa već sam pomenuo, posebno one koji se tiču političkih ciljeva. Važno je izgraditi institucije, odnosno instrumente za realizaciju tih ciljeva, koje ne bi zavisile od volje pojedinca, već obratno. Važno je graditi realne, institucionalne odnose sa Sarajevom, a ne bespotrebno se svađati dok region ide naprijed, a naši građani stagniraju, siromaše, bez mogućnosti da slobodno putuju. Važno je boriti se protiv kriminala i korupcije, opet na institucionalan način, važno je ukinuti monopol aktuelnim centrima ekonomske moći... Važno je baviti se takozvanom ekonomskom diplomatijom, stvarati uslove za dovođenje stranih investicija, otvarati nova radna mjesta, puniti budžete i sa smanjenim porezima, kako bismo obezbijedili sredstva za borce, penzionere i najugroženije socijalne kategorije. Važno je obnoviti selo i zaštititi domaću proizvodnju, baš kao što je važno prilagoditi srednje i visoko obrazovanje potrebama tržišta rada. Važno je boriti se protiv bijele kuge, donijeti nacionalnu strategiju za mlade i akcioni plan razvoja i unapređenja sporta, odnosno objaviti rat drogi, alkoholizmu i ostalim pošastima kojima su mladi ljudi izloženi.
Alternativa i vlasti i opoziciji
Šta Vaša stranka nudi što, manje-više, ne nude ostale partije?
Uvjeren sam da SzDS, koji je naišao na dobar prijem u javnosti, može biti alternativa i vlasti i opoziciji. Mi smo stranka koja nikome ništa ne duguje i naša programska obaveza je da se borimo za elementarne egzistencijalne interese običnog čovjeka. Ti interesi bi, konačno, trebalo da budu u fokusu svakog politički angažovanog čovjeka u RS. Neka se sa tog mesijanskog pijedestala, državnog i nacionalnog, konačno spuste u realan život. Vrijeme je za običnog čovjeka!