Mediji igraju ključnu ulogu u formiranju javnog mnjenja i zbog toga oni takođe imaju ogromnu odgovornost prema javnosti da izvještavaju činjenično i nepristrasno, rekla je u pisanom intervjuu za "Nezavisne novine" Ketlin Kavalek, šef Misije OEBS-a u BiH.
"Jedno od ključnih područja angažmana Misije OSCE-a u BiH tiče se napora da se ojačaju prava i slobode novinara u BiH, uključujući zalaganje za bolji pravni okvir u oblasti slobode izražavanja, kao i zagovaranje u ime napadnutih novinara i medija", ističe Kavalekova.
NN: "Nezavisne novine" su nedavno bile žrtva napada, a čini se da su u porastu svi oblici napada na medije (ekonomski, politički…). Šta OEBS čini da pomogne novinarima da slobodno rade svoj posao?
KAVALEK: Mi u Misiji OSCE-a u BiH smo zabrinuti zbog prijetnji slobodi medija u BiH. U posljednje tri godine, otkad je Misija počela da izbliza prati bezbjednost novinara u BiH, svake godine se u prosjeku dogodi 30 incidenata koji uključuju novinare. Do septembra smo zabilježili 28 incidenata koji uključuju verbalne prijetnje, prijetnje putem interneta, napade i uznemiravanje, kao i primjere fizičkog nasilja, zapljene i oštećenja opreme, te tužbe za klevetu kao oblik pritiska. Pitanje koje izaziva sve veću zabrinutost su sajber napadi na nezavisne medijske kuće, čiji je cilj da u potpunosti onemoguće rad njihovim internetskim stranicama. Vaša medijska kuća je to iskusila, kao i CIN, "Buka" i "Žurnal".
Jedno od ključnih područja angažmana Misije OSCE-a u BiH tiče se napora da se ojačaju prava i slobode novinara u BiH, uključujući zalaganje za bolji pravni okvir u oblasti slobode izražavanja, kao i zagovaranje u ime napadnutih novinara i medija. Pratimo napade na medije i zagovaramo kod lokalnih vlasti istrage i procesuiranje konkretnih slučajeva napada na novinarke i novinare, što je ključno u odbrani prava na slobodu štampe u državi. Zajedno sa predstavnikom OSCE-a za slobodu medija, Misija ostaje predana pružanju pomoći BiH u poboljšanju sveukupnog medijskog okruženja, na svim nivoima i za sve bosanskohercegovačke novinarke i novinare, a posebno nezavisne i istraživačke medije koji izvještavaju o pitanjima od javnog interesa, uključujući korupciju, tranzicionu pravdu i ljudska prava uopšte.
NN: Druga strana medalje kada govorimo o slobodi medija se može vidjeti u Americi, gdje su svi mediji potpuno slobodni, pa ipak neki od njih odlučuju da dezinformišu javnost o vakcinama i drugim pitanjima. Gdje postići ravnotežu? Kako zaštititi novinarstvo, a istovremeno imati odgovornu javnost?
KAVALEK: Mediji igraju ključnu ulogu u formiranju javnog mnjenja. Zbog toga oni takođe imaju ogromnu odgovornost prema javnosti da izvještavaju činjenično i nepristrasno. Ovo podrazumijeva visok stepen profesionalizma novinara i uopšteno medijskih radnika. Važno je investirati u adekvatne obuke novinara, kako bi bili u stanju da kritički ocijene informacije i izvore, izvještavaju na nepristrasan i profesionalan način, te javnosti pruže odgovarajuće pozadinske informacije i kontekst.
Jednako je bitna potreba da se poboljša društveno i ekonomsko okruženje u kom mediji djeluju, kao i da se promoviše medijska pismenost u školama. Trebalo bi da svi podstičemo medije da se pridržavaju najviših profesionalnih i etičkih standarda novinarstva.
NN: Čini se da nakon uspjeha u Mostaru nije mnogo učinjeno na poboljšanju Izbornog zakona. Postoje li neke aktivnosti koje se odvijaju a kojih nismo svjesni, ili je zaista sve zaustavljeno?
KAVALEK: Misija OSCE-a u BiH već dugi niz godina zagovara sveobuhvatnu izbornu reformu i puno sprovođenje preporuka ODIHR-a, kao što je naglašeno u Mišljenju Komisije Evropske unije za BiH prije nekoliko godina. Ranije ove godine bili smo ohrabreni ozbiljnijim angažmanom po ovom pitanju kroz formiranje Međuresorne radne grupe, koja je trebalo da se bavi pitanjem reforme Izbornog zakona. Nadali smo se da će ovo ubrzati aktivnosti na izradi izmjena i dopuna Izbornog zakona, koje bi obuhvatile rješenja ustavne reforme i sprovođenje dugogodišnjih preporuka ODIHR-a, OSCE-a, GRECO-a i Venecijanske komisije. Međutim, čini se da je trenutna politička kriza dovela do, nadamo se privremenog, zastoja rada ove grupe. Kada se kriza prevaziđe bićemo spremni nastaviti pružati podršku radu Međuresorne grupe i pružati joj stručnu, tehničku i logističku pomoć, u tijesnoj saradnji s ODIHR-om i drugim partnerima iz redova međunarodne zajednice. Međuresorna radna grupa može samo imati koristi od uključivanja šireg spektra učesnika, kao što su opozicijske stranke, organizacije civilnog društva, te relevantne institucije na državnom nivou, posebno Centralna izborna komisija (CIK). Naša misija smatra CIK ključnom institucijom i krucijalnim partnerom u ovom procesu jer njegova ekspertiza može osigurati vrijedan doprinos, posebno kada je u pitanju rješavanje tehničkih nedostataka u izbornom procesu kao što je integritet biračkih odbora i tačnost i transparentnost biračkog spiska.
NN: Da li postoje bilo kakve reforme na polju vladavine prava, borbe protiv korupcije?
KAVALEK: Vidimo da su prisutni stalni problemi koji ometaju efektivan rad pravosuđa i njegovu sposobnost da donese pravdu građankama i građanima ove zemlje. Potrebne su hitne reforme, kao što je donošenje novog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, kao i rješavanje i poboljšanje procedure imenovanja sudija, a takođe je potrebno i obezbijediti javnu odgovornost i integritet nosilaca pravosudnih funkcija. Jačanje kapaciteta i integriteta pravosudnog sektora je preduslov za suzbijanje korupcije.
NN: Kako OEBS, kao organizacija, vidi ulogu visokog predstavnika? Ima li smisla da imamo državu u Evropi u 21. vijeku u kojoj međunarodni predstavnik može mijenjati i nametati zakone? Koje je stvarno rješenje ovog problema?
KAVALEK: Kancelarija visokog predstavnika je dugogodišnji partner u mnogim ključnim reformskim procesima. Zajedno s ostatkom međunarodne zajednice pružamo podršku i stručnu pomoć vlastima BiH na stvaranju prosperitetne budućnosti za sve njene građane.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.