Vrijeme je da se razmotri kako će od iduće godine funkcionisati Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) u BiH jer poslove trebaju preuzimati domaće institucije koje ne provode ni zakon iz ove oblasti.
Naglasila je ovo Katrin Bomberger, direktorica ICMP, te dodala da i pored svih kritika o njihovom radu svjedoči više od 15.000 idnetifikovanih lica u laboratoriji s najviše identifikacija u svijetu.
Tvrdi da su identifikacije važne zbog istine i pomirenja, te procesuiranja zločina, a najviše problema u regiji ima na Kosovu jer su identifikacije rađene bez DNK analize.
NN: Je li identifikacija posmrtnih ostataka Avde Palića nakon osam godina narušila ugled ICMP i laboratorije?
BOMBERGER: Slučaj identifikacije Avde Palića zajedno s više od 15.000 drugih identifikovanih osoba DNK anlizom na području zapadnog Balkana je najveći poduhvat i najveći broj ikada identifikovanih. Ovih 15.000 ljudi iz cijelog ovog regiona nikada ne bi bili identifikovani da nije bilo DNK analize. To je činjenica koju treba istaći dok slušamo pritužbe kako se ovaj proces ne odvija brzo što za porodice i ne može biti brzo. Ako stavimo to u globalni i istorijski aspekt, gdje je širom svijeta bilo na hiljade i hiljade nestanaka, onda možemo reći da ovakvih uspjeha nije bilo. Samo u BiH imamo 12.600 osoba koje su identifikovane zahvaljujući DNK analizi a imamo i oko 8.000 slučajeva koji su zatvoreni i prije DNK analize. Govorimo o oko 20.000 identifikovanih od ukupno oko 30.000 nestalih. Kada smo ugostili delegaciju Kolumbije, njihov glavni tužilac je zaplakao kada je čuo ove podatke i njihov tim genetičara poželio je da se to ponovi kod njih što je bilo nemoguće. Tako je i s Kiprom. Ne možemo negirati da radimo na slučajevima prislnih nestanaka na šta su imale uticaj vladine institucije. Jasno je da će uvijek biti novih pitanja, jer radimo na politički nestabilnom području. I zato je rad ICMP tako važan.
NN: Kada ste kod političkih uticaja, znate da je slučaj "Palić" proizveo jake političke pritiske na vlasti RS. Da li je zbog toga trebalo objasniti šta je bilo svih osam godina i čija je to odgovornost ako nije ICMP?
BOMBERGER: Očigledno je da ICMP ima odličan sistem analize DNK u kojoj se analizira više uzoraka istovremeno a da mi ne znamo o čijim se uzorcima radi, nemamo imena. Sistem koji imamo ima najveći kredibilitet u svijetu, imamo akreditaciju ISO 17025 od njemačke kuće za akreditaciju DAH, a to je jedna od najrigoroznijih za akreditaciju. Primjenjujemo rigorozan sistem kontrole kvaliteta i imamo UO za forenzičke nauke u kojem sjede najpriznatiji stručnjaci iz arheologije i antroplogije. Dosad smo napravili pet puta više identifikacija nego što su napravile ostale DNK laboratorije u svijetu. Od 2001. godine primili smo oko 50.000 uzoraka a prikupili više od 690.000 uzoraka krvi. Nakon 2007. godine ne primamo više toliko koštanih uzoraka. Zato smo promijenili način rada i pravimo reviziju analiza. Sada odgovaram i na vaše pitanje jer treba shvatiti da se mnogo vremena potroši na revizije i vraća se na svaki uzorak. Do sada smo imali dva-tri slučaja da dođemo do novog identiteta i to je dobro, očekujemo da će tako biti kako se budemo vraćali. Za nas je ovo pozitivna stvar i daje nam dodatni kredibilitet jer mi ne prestajemo obrađivati uzorke. Nama ide u prilog što smo uspjeli identifikovati nove ljude koje do tada nismo mogli. Zbog političkog okruženja uskoro ćemo imati vanjsku, eksternu evaulaciju našeg rada da bismo potpuno razuvjerili porodice. I zbog svih navoda koji stižu iz RS svemu pristupamo krajnje oprezno. Nikada ne vršimo pritisak na jednu već na sve vlade da se ovaj proces ubrza i završi.
NN: Da li ovakvih problema ima samo u BiH ili i u regiji?
BOMBERGER: Na Kosovu je proces identifikacija zaključen prije nego je počela raditi DNK analiza 2001. godine i tu će sigurno biti pogrešnih identiteta. Ne znam u kojem omjeru ali će to biti problem na Kosovu. U Hrvatskoj je urađeno oko 85 odsto identifikacija bez DNK analize, a u pet odsto smo pomogli DNK analizom kao prvim korakom u identifikaciji. U Srbiji smo imali sporazum pa je oko 1.400 slučajeva urađeno putem DNK analize. Ono što je važno je da DNK pruža neoboriv dokaz o identitetu. Bilo da se radi o slučaju "Palić" ili drugih 15.000 identifikovanih je da porodice mogu biti sigurne da su to oni. Bez DNK analize ne bi nikada bili pronađeni a njihov bi identitet uvijek bio upitan a zatim se može tražiti i pravda jer se zna kako su nastradali.
NN: Od čega zavise donacije za ICMP i ko kontroliše njihovo trošenje?
BOMBERGER: Mi smo mala neprofitna, nevaldina organizacija i borimo se da svaki novčić uložimo u rad. Ovisimo o dobrvoljnim donacijama koje su nama davale SAD, Holandija, Švajcarska, Velika Britanija, Švedska, Norveška... ne bih željela nikoga da preskočim. Osnovni razlog što nam pomažu je da porodice nađu smiraj, a procesom DNK analize doprinosimo izgradnji mira i stabilnosti. Treba razgovarati u ovom momentu s porodicama i vladama kako da nastavimo naš rad od 2010. godine. Donatori će nas sigurno pitati zašto nije proveden Zakon o nestalim osobama BiH.
NN: To je obaveza bh. vlasti a ne ICMP?
BOMBERGER: Apsolutno, ali treba znati da mi ne radimo samo DNK analizu već dajemo i podršku zakonodavnim i nadležnim institucijama, te na uspostavi vladavine prava. Došlo je vrijeme da se mi povučemo s te pozicije. Postavlja se pitanje da li porodice imaju pristup svojim pravima, a posebno na Kosovu koje je problem u ovoj regiji. Do izvjesne mjere u BiH je i situacija pogoršana. Prošlog mjeseca kada se uplela politika vidjelo se kako se naglo stanje može pogoršati. Zato je bitno da smo uradili 15.000 DNK anliza jer su one neoboriv dokaz.
NN: Je li Institut za nestale jaka institucija da sve to preuzme?
BOMBERGER: Institut funkcioniše. U razgovorima smo da se imenuju i članovi UO kojima je istekao mandat. Oni funkcionišu onako kako funkcioniše i država jer nisu izolovani. UO je preduzeo korake u vezi sa izložbom koja je psotavljena u sarajevskoj Vijećnici gdje su predstavljene fotografije ekshumacija samo jedne etničke grupe. UO će se pobrinuti da se takav slučaj više nikada ne dogodi, jer ako se organizuje izložba, ona mora biti za sve bez obzira na religijsko i nacionalno porijeklo. U Banjaluci imamo radnu grupu koja sada pregleda sve koštane uzorke za koje do sada nije bilo podudaranja. Postoje pokazatelji da Institut radi i treba ih podržati. Zabrinuta sam da se ljudi vraćaju unazad nacionalnim idejama jer bi to moglo uticati i na Institut i sve državne institucije.
Za rad po šest miliona godišnje
NN: Institut ima podršku jer dobije šest miliona KM za rad, svi su to podržali glasajući za budžet. Koliko godišnje donacija dobije ICMP?
BOMBERGER: Dobro je što je Institut finansijski obezbijeđen a to pokazuje i određeni nivo političke volje, jer je tako moguće platiti zaposlene, sudove, informacije i ukop. ICMP dobije godišnje šest miliona evra i to za aktivnosti na zapadnom Balkanu.