Institut za nestala lica BiH izložen je svakodnevnim napadima medija i političara iako se u ovoj instituciji bore da sačuvaju jedinstvo i povjerenje, smatra Ketrin Bomberger, generalna direktorica Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) u BiH.
Odbacuje napade na račun Instituta da rade selektivno i dijele žrtve po nacionalnoj pripadnosti, a za DNK analize tvrdi da se rade profesionalno u ICMP-evom sistemu DNK laboratorija koji je akreditovan u skladu s međunarodnim standardima ISO 17025. Smatra da je jedan broj nestalih pogrešno identifikovan prije nego je bilo DNK analize, a revizije se rade u BiH, a posebno u regiji Banjaluke za 600 tamošnjih slučajeva.
NN: Jeste li zadovoljni radom Instituta za nestala lica BiH?
BOMBERGER: Da ocjenjujem rad Instituta na osnovu medijskih izvještavanja vjerovatno bih i ja bila kritički nastrojena prema njima. Gotovo svaki dan pojavljuje se ili intervju ili ogorčene izjave na adresu Instituta. Vrlo često te kritike dolaze od ljudi koji nisu pročitali nijedan dokument o osnivanju Instituta niti znaju išta o njegovom radu. To je veoma tužno i kontraproduktivno za sve ljude u BiH. Voljela bih da u medijima vidim konstruktivnu kritiku ili neke ljepše priče jer oni zaista rade. U ovoj zemlji živi oko četiri miliona ljudi i rijetkost je da ima čovjek kojeg problematika nestalih lično ne dotiče. Svaki dan čitaju članke pune mržnje i ne krivim ljude što su cinični prema Institutu. Ovakvi članci samo potpiruju mržnju. Evo, 30. avgusta se obilježava Dan nestalih osoba i planiran je niz događaja da se to obilježi uz učešće svih porodica. Dobra prilika je da svi građani taj dan pokažu suosjećanje, a ako žele više informacija, uvijek se mogu obratiti Institutu koji će sve organizovati uz pomoć ICMP i MKCK. U BiH se traži 8.000 do 10.000 ljudi i potreban je zajednički napor i podrška, a ne mržnja. Institut to može. Tačno je da bi mogao i bolje. Bilo je problema i u prošlosti, a oni sami pokušavaju da ih riješe. Društvo se mora uključiti u ovaj proces, a sve dok mediji optužuju Institut i dok ih političari zloupotrebljavaju i optužuju da traže samo nestale jedne etničke grupe, male su šanse da opstane i jedina nada ove zemlje. Vraćanje u prijašnje stanje bilo bi jako loše za sve.
NN: Ima li grešaka u Institutu ili je sva odgovornost na drugima?
BOMBERGER: Institut je proces koji se razvija. Ljudi koji sada rade u Institutu tokom rata radili su na razmjeni i bili na zaraćenim stranama. Preko entitetskih komisija za nestale došli su u Institut i sada rade zajedno i zar to nije napredak? Izgradnja povjerenja neophodna je Institutu, ali i cijeloj zemlji. Institut treba da omogući trima stranama sliku onoga šta se događalo i s praktične strane već imaju uspjeha. Idu zajedno na ekshumacije, rade na standardizaciji prikupljanja podataka na terenu i sve će unositi u Centralnu evidenciju nestalih (CEN). Savjetodavni odbor Instituta uradio je Informator i to je sjajajn primjer kako ljudi prestaju razmišljati o podjelama kada rješavaju svoje bolne probleme.
NN: Je li se ubrzao proces DNK analiza i da li su opravdane pritužbe nekih udruženja da je spor i selektivan?
BOMBERGER: Ono što usporava proces identifikacije je politička volja. Od vladinih institucija dobijamo koštane uzorke koje analiziramo. DNK profil koštanog uzorka potom se poredi s profilima DNK koje dobijamo od članova porodice. Ako to poredimo, ne postoji nikakvo kašnjenje između tih uzoraka koje primimo i uzoraka krvi koje imamo. ICMP raspolaže najvećim sistemom DNK laboratorija na svijetu posvećenim identifikaciji osoba nestalih usljed oružanih sukoba, kršenja ljudskih prava ili prirodnih nesreća s velikim brojem žrtava. Mi smo ponosni da se taj sistem proteže u cijeloj BiH, a dobijamo uzorke iz cijelog svijeta. Do sada smo napravili 14.947 analiza od čega je 12.559 za BiH. Pronađeno je oko 20.000 osoba od oko 30.000 nestalih. Znači, još se traga za oko 10.000 ljudi. Sve je teže i teže pronaći nove informacije o nestalim osobama. Radimo analizu u kojoj je moguće poređenje više DNK profila istovremeno, ali i ponovno traženje genotipa i za one DNK uzorke za koje nije bilo podudaranja. Ne samo da neprekidno radimo nova poređenja DNK profila nego provjeravamo i one stare, a koristimo i novi proces demineralizacije.
NN: Zašto se vrše provjere starih analiza?
BOMBERGER: Prošle godine započeli smo proces revizije gdje smo uzeli sve koštane uzorke za koje je urađena DNK analiza od 2001. do 2004. godine. Od 1.582 koštana uzorka za koje nismo imali podudaranje sa uzorcima krvi pronašli smo samo jedan kada smo napravili reviziju. Bez obzira što mi sve provjeravamo nema podudaranja. U Banjaluci i području Krajine to je veliki problem jer ima mnogo koštanih uzoraka za koje ne postoji podudaranje. Mnogo je razloga za to. Doktor Karan je rekao da je moguće da neki ostaci koji su pronađeni ne potiču iz ovog sukoba nego iz Drugog svjetskog rata. Zatim, ovdje je bilo mnogo identifikacija koje su zaključene prije nego što je počela DNK analiza i moguće je da je bilo slučajeva pogrešnih identifikacija. Kada sam došla ovdje 1998. godine, članovi porodica su dolazili na mjesta ekshumacije i radili vizuelnu identifikaciju te je moguće da su bile pogrešne identifikacije. Možda su pogrešne osobe pokopane pod pogrešnim imenom i sada ne možemo dobiti podudaranje. Ljudi, misleći da su pronašli svoje nestale, nisu ni dali uzorak krvi. U Banjaluci je formirana radna grupa i njihov je posao da revidiraju svih 600 slučajeva koji se tamo nalaze. Odlučili su da idu slučaj po slučaj i nadam se da će to Institut okončati.
Imenovanje članova UO Instituta
NN: Savjet ministara čeka da ICMP predloži svoja tri člana za komisiju za izabor novih članova UO Instituta kojima je istekao mandat?
BOMBERGER: Prava istina je malo drugačija i komplikovanija ali mi je drago da je Savjet ministara pokazao određenu zabrinutost za to. Razgovarali smo i preduzeće se koraci za imenovanje tri člana koje imenujemo mi i jednog kojeg imenuju oni. Ovo nije kontroverzno pitanje nego je tehničke prirode i radimo na tome da se brzo riješi. Prvi put imenovanje je trajalo dvije godine i ne želimo da se to opet desi. Članovi UO mogu da rade u tehničkom mandatu.