Bosna i Hercegovina treba da uvede obavezno srednje obrazovanje, kaže Klod Kifer, šef Ureda za obrazovanje Misije OSCE-a u BiH.
Ističe i da BiH treba da uvažava preporuke da obrazovanje bude besplatno u najvećoj mogućoj mjeri.
Kifer osuđuje kantonalna ministarstva nauke i obrazovanja u Federaciji BiH zbog njihovog nemarnog odnosa prema obrazovnom sistemu u BiH. Ocjenjuje i da vjeronauka uvedena u javnim vrtićima samo za djecu jedne nacionalnosti, nije poželjna.
NN: Da li BiH mora uvesti obavezno srednje obrazovanje ili je to samo preporuka?
KIFER: Obavezno srednje obrazovanje je trend koji je prisutan u Evropi i sugurno će zahvatiti i BiH. Srednje obrazovanje bi trebalo da bude obavezno u BiH. Preporuka je da obrazovanje bude besplatno u najvećoj mogućoj mjeri. Podsjećam da je okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju usvojen još 2003. godine. Besplatno obrazovanje zavisi od raspoloživih resursa i ekonomskih mogućnosti. BiH je zemlja u tranziciji. Prioriteta je mnogo, čak i previše. Kako odabrati one kojima će se dati prednost?
NN: Ministarstvo nauke i obrazovanja Kantona Sarajevo i menadžment JU "Djeca Sarajeva", unatoč protivljenjima roditelja i upozorenjima međunarodnih organizacija, uveli su vjeronauku u vrtiće. Kako komentarišete ovu činjenicu?
KIFER: Ne znam šta da kažem za ovakav potez u KS. Vjerujem i nadam se da će iskoristiti preporuke iz dokumenta "Toledo: Vodeći principi o podučavanjima o religijama i vjerovanjima u državnim školama". Trebalo bi da im ove preporuke budu izvor inspiracije za izradu nastavnih planova i programa i obuku nastavnika koji bi izvodili nastavu u toj oblasti. Tako bi na izbalansiran i pravičan način mogli djecu naučiti o različitim religijama i vjerovanjima.
NN: Ali, u javnim vrtićima je već uvedena vjeronauka, a ne podučavanje o religijama, i to uglavnom za djecu bošnjačke nacionalnosti?
KIFER: Sjećam sa da smo prije nekoliko mjeseci razgovarali sa direktoricom JU "Djeca Sarajeva" Arzijom Mahmutović. Tad smo im preporučili da bi trebalo, ako žele uvesti nastavu takve vrste, da bošnjačka djeca također uče o religijama djece druge nacionalnosti kako bi bilo izbjegnuto rano formiranje stereotipa u ranoj dječjoj dobi. Nije mi poznato da li su razmatrali naš savjet, jer nisam vidio nastavni plan i program koji sada koriste.
NN: Šta će OSCE uraditi nakon ovakvog poteza kantonalnih vlasti i menadžmenta JU "Djeca Sarajeva"?
KIFER: Ponovo ćemo se sastati sa direktoricom JU "Djeca Sarajeva" i vidjeti da li su razmatrane naše preporuke koje se odnose na podučavanje o svim religijama kako bi u djecu na neki način bio ugrađen osjećaj tolerancije i pravičnosti.
NN: Koliko je poželjno da vjeronauka, a ne učenje o religijama i vjerovanjima, bude zastupljena u vrtićima ili osnovnim školama?
KIFER: Mislim da je to pitanje koje mnogi ljudi sami sebi postavljaju u ovom i u ostalim dijelovima BiH. To je odluka lokalnih vlasti.
NN: Više od 70 odsto područnih osnovnih škola u BiH je neuslovno i djeca pohađaju nastavu u katastrofalnim uvjetima. Na koji način bi ovaj problem tebalo da bude riješen?
KIFER: Nažalost, ministri obrazovanja u ovoj zemlji nisu se posvetili pitanju racionalizacije mreže škola. Kantonalna ministarstva, u čijoj je nadležnosti obrazovanje, ne poduzimaju gotovo ništa. Trebalo bi da obezbijede novac barem za osnovne potrebe škola. Pozitivan razvoj proteklih godina ostvarilo je Ministarstvo nauke i obrazovanja FBiH, koje nema neke stvarne nadležnosti.
NN: Je li problem nedostatak novca za obnovu škola u kantonalnim ministarstvima ili pak nešto drugo?
KIFER: Ne mogu reći da li imaju dovoljno novca, ali je sigurno da ne umiru baš od želje da investiraju u ovaj sektor. Ako žele da obrazuju djecu na ispravan način, onda moraju obezbijediti što je moguće modernije i efikasnije okruženje.
NN: Kako komentarišete činjenicu da fakulteti u Sarajevu, iako su po zakonu obavezni, još nisu prešli na sistem trezorskog poslovanja.
KIFER: Fakulteti bi trebalo da postanu integrirane jedinice. To je dio bolonjskog procesa. Zapravo, trebalo bi da postoji centralna uprava za cjelokupni univerzitet, a fakulteti bi trebalo da budu podređeni njoj. To je tranzicija u Evropi, koja će morati zahvatiti BiH. Fakulteti pružaju veliki otpor tom sistemu poslovanja. Ponašaju se kao države u državi. Imaju veliku dozu autonomije. Sami prikupljaju potrebna sredstva i njima upravljaju potpuno netransparentno. Mnogo je korupcije, što je svima poznato. Centraliziranjem uprave takve mogućnosti bit će svedene na minimum.