Intervju

Komić: Bavljenje naukom težak, ali izazovan i kreativan rad

Komić: Bavljenje naukom težak, ali izazovan i kreativan rad
Foto: N.N. | Komić: Bavljenje naukom težak, ali izazovan i kreativan rad

BANJALUKA - U protekloj godini Republika Srpska je dobila važan dokument - Strategiju naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srpske 2017-2021 - "Znanje za razvoj", prema kojoj je osnovni cilj unapređenje efikasnosti i efektivnosti naučnoistraživačkog i inovatorskog sistema. Strategiju je izradilo Ministarstvo nauke i tehnologije, a bili su uključeni i članovi Republičkog savjeta za nauku i tehnologiju, akademska zajednica i druge zainteresovane institucije i organizacije.

NN: Šta je u osnovi definisala strategija, odnosno koji su njeni strateški ciljevi?

KOMIĆ: Stvaranje optimalnih uslova za razvoj nauke i tehnologije kroz podsticanje izvrsnosti u naučnoistraživačkoj zajednici koja će značajnije doprinositi konkurentnosti privrede i stvaranju novih radnih mjesta osnovna je misija ove strategije. Nauka u Srpskoj u 2021. godini treba da bude zasnovana na institucionalnom okviru koji podstiče izvrsnost, nacionalnu i međunarodnu vidljivost u nauci i inovativnosti sa naučnoistraživačkim rezultatima koji značajno doprinose ekonomskom razvoju. Strategijom je definisano šest strateških ciljeva, a na prvom mjestu je podsticanje naučnoistraživačkog kvaliteta i izvrsnosti.

NN: Možete li nam nešto više reći o važnijim strateškim ciljevima?

KOMIĆ: Kvalitet istraživanja i izvrsnost u nauci presudni su faktori stvaranja inovativnog društva znanja, odnosno temelj razvoja ekonomije zasnovane na znanju. Na drugom mjestu je podsticanje internacionalizacije nauke i inovativnosti, što su osnovni alati za podizanje konkurentnosti naše naučnoistraživačke i inovativne zajednice. Mobilnost istraživača i inovatora važna je zbog sticanja novih znanja i vještina neophodnih za obavljanje naučnoistraživačkog i inovatorskog rada. Što se tiče podsticanja saradnje naučnoistraživačke i inovatorske zajednice s privredom, tu treba napomenuti da je neophodno aktivnije uključivanje naučnih organizacija u transfer i komercijalno iskorišćavanje rezultata istraživanja.

NN: Među strateškim ciljevima strategije je i razvijanje ljudskih resursa u nauci i inovativnosti i podsticanje pametne specijalizacije. Recite nam nešto više o tome...

KOMIĆ: Pametna specijalizacija je novi koncept inovacione politike koji koriste zemlje EU radi promovisanja efikasnog korišćenja javnih investicija u istraživanju. Cilj pametne specijalizacije je povećanje konkurentnosti privrede, stvaranje novih radnih mjesta i ekonomski rast kroz razvoj inovativnih rješenja u prioritetnim oblastima. U tom smislu, u Srpskoj su definisane četiri prioritetne oblasti: informaciono-komunikacione tehnologije, proizvodnja energije, proizvodnja hrane i kreativna industrija. 

NN: Fond "Dr Milan Jelić" deset godina podstiče mlade na unapređivanje svog potencijala. Koliko će studenata moći ove godine da računa na podršku ovog fonda?

KOMIĆ: Studentima prvog ciklusa studija na domaćim univerzitetima, u Republici Srpskoj i BiH, biće dodijeljeno ukupno 75 stipendija. Za stipendije redovnim studentima prvog ciklusa studija na univerzitetima u RS u akademskoj 2017/2018. godini biće izdvojeno 270.000 KM.

Fond za studente prvog ciklusa studija koji studiraju na inostranim visokoškolskim ustanovama iznosi 252.000 KM za akademsku godinu, a najuspješniji studenti iz Srpske koji studiraju na visokoškolskim ustanovama u Makedoniji, Sloveniji, Srbiji, Hrvatskoj ili Crnoj Gori ostvariće pravo na stipendiju od 500 KM mjesečno, odnosno 800 KM na visokoškolskim ustanovama u inostranstvu i prestižnim univerzitetima.

Studentima drugog ciklusa studija na domaćim i inostranim univerzitetima iz Fonda za tekuću akademsku godinu biće dodijeljeno osam stipendija od po 5.000 KM, a studentima trećeg ciklusa studija pet stipendija od po 10.000 KM.

NN: Koliko je novca do sada uloženo u najbolje studente kroz spomenuti fond?

KOMIĆ: Od nastanka ideje o dodjeljivanju prestižnih stipendija "Dr Milan Jelić", studentima prvog, drugog i trećeg ciklusa studija iz Republike Srpske na domaćim i inostranim univerzitetima dodijeljeno je ukupno 1.898 godišnjih stipendija u iznosu većem od 9,3 miliona KM. Godišnji grant za dodjelu stipendija studentima iz Fonda "Dr Milan Jelić" je 750.000 KM. U tom smislu stalno inoviramo kriterijume i način rada Fonda i uvjereni smo u efikasnost i efektivnost ovog vida stipendiranja.

NN: To je sigurno dalo odlične rezultate kad je riječ o uspješnosti studenata, odnosno stipendista?

KOMIĆ: Tako je. Samo u prethodnoj akademskoj godini kao rezultat imali smo čak devet studenata na sva tri ciklusa studija koji studiraju na najprestižnijim svjetskim univerzitetima. Bivši i sadašnji stipendisti Fonda autori su više od 1.100 naučnih radova objavljenih u različitim kategorisanim domaćim i međunarodnim časopisima i konferencijama, kao i osvajači nagrada na međunarodnim i domaćim takmičenjima iz oblasti umjetnosti u periodu od kada Fond djeluje u okviru Ministarstva, dakle od 2011/2012. do 2016/2017. akademske godine.

NN: Ministarstvo nauke i tehnologije je raspisalo protekle godine nekoliko konkursa u cilju podrške naučnoistraživačkog rada. O kojim se konkursima radi?

KOMIĆ: U resoru nauke za sufinansiranje završnih radova u trećem ciklusu visokog obrazovanja, odnosno doktorskih disertacija u 2017. godini predviđeno je 150.000 KM, za sufinansiranje održavanja naučnih skupova u 2017. godini 120.000 KM, za sufinansiranje naučnih publikacija u 2017. godini 110.000 KM i za sufinansiranje Programa međunarodne saradnje u 2017. godini ukupno 178.000 KM. Za podršku razvoju tehnologija za 2017. godinu raspisan je konkurs u vrijednosti od 117.000 KM, a za podršku razvoju inovatorstva 87.000 KM. Nastojimo da podrška bude što veća, ali posebno je važno da se transparentno i objektivno troše raspoloživa sredstva, uz uvažavanje procedura i metodologije finansiranja. U narednom periodu iniciraćemo aktivnosti koje bi trebalo da utiču na veće učešće i finansiranje istraživačko-razvojnih aktivnosti od strane poslovnog sektora.

NN: Inovatorstvo je svakako oblast u koju treba ulagati. Kakvu podršku u tom smislu pruža Ministarstvo i kako se u ovu temu uklapa Inovacioni centar Banjaluka?

KOMIĆ: Ključni faktor za razvoj inovativnosti i transfera znanja jeste simbioza interesa između privrede, jedinica lokalne samouprave i naučnoistraživačke i inovatorske zajednice. Uspješan model saradnje različitih aktera jeste Inovacioni centar Banjaluka (ICBL), osnovan 2010. godine kao prvi moderno opremljeni kombinovani centar za podršku i razvoj preduzetništva u Republici Srpskoj. Kroz stalne programe ICBL razvijane su 83 poslovne ideje na osnovu kojih je osnovano 36 preduzeća sa više od 260 zaposlenih.

NN: Ministarstvo nauke i tehnologije je u dugoročnom planiranju predvidjelo osnivanje fonda za nauku i inovativnost. Koji bi bili zadaci tog fonda i kada bi se moglo očekivati njegovo osnivanje?

KOMIĆ: Osnovna misija ovog fonda je unapređenje nauke i inovativnosti. Potrebna sredstva obezbjeđuju se kroz preraspodjele iz postojećih budžeta ministarstava i budžeta jedinica lokalne samouprave, međunarodnih fondova, donacija i drugih izvora. Veoma je važno naglasiti da smo uspostavili izuzetnu saradnju sa Vladom Srbije, s kojom je dogovorena finansijska podrška za pokretanje ovog fonda. Potrebno je pripremiti zakonski osnov za uspostavljanje fonda, a mi se nadamo da će on uskoro zaživjeti.

NN: I za kraj, šta biste po pitanju promocije nauke izdvojili kao značajno u protekloj godini?

KOMIĆ: I prošle, kao i ranijih godina organizovali smo niz promotivnih manifestacija u oblasti nauke i inovacija, s ciljem popularizacije i podsticanja ovih aktivnosti, šaljući poruke naročito mladima da je bavljenje naukom neizvjestan i težak, ali izazovan i kreativan rad. S tim u vezi, posebno treba izdvojiti sedmi Festival nauke u Banjaluci, zatim takmičenje za najbolju tehnološku inovaciju čije je finale održano u Istočnom Sarajevu, "Noć istraživača" u Trebinju i "Dane saobraćaja" u Doboju. Promociji nauke i ove ćemo godine svakako posvetiti zasluženu pažnju.

Poljoprivreda

NN: Otvorili ste ove sedmice 52. savjetovanje agronoma Srbije i 1. savjetovanje poljoprivrednika Srpske i Srbije, a potpisan je i ugovor o saradnji resornih instituta.

KOMIĆ: Republika Srpska i Srbija su oduvijek imale izvanrednu saradnju, pogotovo iz oblasti poljoprivrede. Ovakvi skupovi odlično su mjesto za razmjenu iskustava, komercijalnog znanja, inovativnosti i inventivnosti, jačanje konkurentnosti i unapređenje proizvodnje. Zato je potrebno fokusirati se na razvojne politike koje se odnose na privlačenje investicija, podizanje saradnje radi smanjenja trgovinskih barijera, kao i jačanje malih proizvođača. Pored toga, u okviru savjetovanja agronoma potpisan je i ugovor o naučnoj i poslovno-tehničkoj saradnji između Instituta za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada i Poljoprivrednog instituta iz Republike Srpske. Očekujem da ovaj ugovor dovede do razvoja nauke u poljoprivredi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije