Međunarodnim sudijama i tužiocima u BiH trebalo bi da bude produžen mandat i nakon 2009. godine, smatra Ferdinand Kop, šef Odjeljenja za pravosuđe i unutrašnje poslove u Delegaciji Evropske komisije u BiH.
"Oni su sad usred važnih istraga, a ne možete započeti važne istrage ili suđenja i prekinuti ih. To je onda nezavršena misija", poručuje Kop. Najveći problem u bh. pravosuđu vidi u nedostatku povjerenja građana u sudove.
NN: Šta je, po Vašem mišljenju, najveći problem u pravosuđu?
KOP: Struktura pravosuđa ovdje u BiH je odlična. Uspostavljen je Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS), uveden sistem vođenja predmeta, osigurana njihova fer distribucija sudijama, manpulacije su isključene. Problem koji ja vidim je da stanovništvo još ne vjeruje u pravosuđe, sudove i sudije. To je velika šteta i razlog za analizu. Dakle, struktura je dobra, zakoni su dobri, ali možda treba da dođu mlađe i bolje kvalifikovane sudije.
NN: Mislite da je problem u starijem kadru?
KOP: Kažem možda, jer zašto građani ne vjeruju u pravosuđe? Sudstvo je uvijek teška oblast. Ako morate na sud, ne možete uvijek dobiti ono što vi mislite da treba, ali ovdje je vrlo, vrlo nisko povjerenje i na svakom sudu i sudiji, kao i VSTS-u je da podigne ugled pravosuđa.
NN: Šta mislite o radu međunarodnih sudija i tužilaca u BiH i njihovom eventualnom daljem angažmanu u Sudu i Tužilaštvu BiH?
KOP: Rad međunarodnih sudija i tužilaca odnosi se na samo dvije oblasti, ratne zločine i organizovani kriminal. To su dvije vrlo osjetljive oblasti. Postoji pitanje šta građani traže, šta država smatra da je pouzdanije u bavljenju ovim osjetljivim oblastima ratnih zločina i organizovanog kriminala. Njihov mandat ističe krajem 2009. godine i pitanje je šta će biti potrebno uraditi ako njihov rad u BiH bude završen na kraju iduće godine. Takođe je važno naglasiti povjerenje koje stanovništvo ima u ove instance na državnom sudu.
NN: I, da li oni treba da ostanu i nakon 2009. godine?
KOP: Po mom mišljenju, produženje mandata bi bilo korisno da bi bila osigurana nezavisnost. Problem je ovdje i dužina njihovog mandata, neki ne ostaju dovoljno dugo. Rekao bih da je ostanak od dvije godine neophodan da se upoznaju s radom u BiH. Međunarodne sudije i tužioci su eksperti u svojoj oblasti, u to nema sumnje, ali moraju da se upoznaju i sa situacijom i procedurama u BiH. Oni su sad usred važnih istraga, a ne možete započeti važne istrage ili suđenja i prekinuti ih. To je onda nezavršena misija.
NN: Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske u nedavnoj deklaraciji zatražili su da međunarodne sudije i tužioci odu?
KOP: Pitanje je šta je razlog takvog stava u deklaraciji, da li možda misle da su međunarodne sudije i tužioci beskorisni ili postoje neki drugi razlozi i interesi za takav zahtjev.
NN: Koji bi to razlozi mogli biti?
KOP: To morate njih pitati. Možda oni mogu bolje organizovati rad pravosuđa u ovim oblastima ili da kažu šta tačno zamjeraju međunarodnim sudijama i tužiocima. Ja ne znam.
NN: Neki političari smatraju da su pojedine istrage protiv zvaničnika u BiH politički motivisane i da su međunarodni tužioci izloženi pritiscima?
KOP: Ne vidim nikakvu političku motivaciju u tim istragama, niti pritiske na međunarodne tužioce i sudije.
NN: Evropska komisija pomaže BiH i u oblasti borbe protiv ilegalnih migracija. Kako ocjenjujete situaciju u ovoj oblasti?
KOP: Uspostavljanje Službe za poslove sa strancima je veoma dobra ideja i, koliko vidim, ona sa svojih 16 terenskih kancelarija dobro obavlja posao. Ono što nedostaje je informacioni sistem o migracijama, elektronski sistem za razmjenu podataka između službi, institucija i policijskih agencija. Taj sistem, nažalost, još nije operativan.
"Procedure protjerivanja stranaca duge su i u Njemačkoj"
NN: Da li su, po Vašem mišljenju, procedure protjerivanja stranaca iz BiH suviše duge?
KOP: To je generalni problem. Ako je nekome odbijen ostanak u BiH, uobičajeno je da ide na sud, a na sudu su uglavnom procedure duge. To je problem i u Njemačkoj, gdje te procedure traju barem godinu. Uvijek se pokušava uspotaviti balans između ljudskih prava i pristupa pravdi s jedne strane i interesa države i njene bezbjednosti, sa druge. Tako da BiH nije izuzetak.