Politička potpora za borbu protiv svih vidova terorizma u BiH veoma je skromna, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Mijo Krešić, zamjenik ministra sigurnosti BiH.
Osvrnuvši se na nedavne događaje u FIS-u u Vitezu, Krešić kaže da je bombaški napad narušio povjerenje među narodima u BiH.
NN: Da li je teroristički napad na trgovački centar FIS imao političku pozadinu?
KREŠIĆ: Malo toga u BiH se događa slučajno. Ovo što se dogodilo u FIS-u je strašno. Napadnuto je nešto što je jako osjetljivo u ovome trenutku u BiH, a to su međususjedski odnosi, što je svakako uzdrmalo i onako nizak stupanj povjerenja unutar naroda na ovom prostoru i BiH.
NN: Da li je obavještajna služba zakazala jer nije na vrijeme otkrila planove za postavljanje eksplozivne naprave?
KREŠIĆ: Nemam informacije u ovom trenutku tko je sve zatajio i gdje su napravljeni propusti. Neke od policijskih agencija koje su uspostavljene na razini BiH nisu se uopće uključile u rasvljetljavanje ovog događaja, a temeljna im je nadležnost borba protiv organizovanog kriminala i terorizma. To me je posebno zabrinulo, jer se radi o preozbiljnom kaznenom djelu. Neki se ponašaju kao da se ništa nije dogodilo, ili sve ovo žele da marginaliziraju gurajući glavu u pijesak.
NN: Bojite li se da bi ovaj slučaj mogao podići međunacionalne tenzije u BiH?
KREŠIĆ: Ono čime sam posebno iznenađen je izostajanje javne osude ovog terorističkog akta od strane zvaničnika u BiH. Razumijem i izjave gospodina Pere Gudelja, jer on je biznismen, a ne stučnjak za borbu protiv kriminala i terorizma. U ovom slučaju, mjerodavan je stav nadležnih organa koji su uključeni u provođenje istrage. Nisam za bilo kakvo podizanje međunacionalnih tenzija, ali očigledno je da će ovaj događaj imati utjecaja na dalje izgrađivanje povjerenja koje je i onako na vrlo niskoj razini unutar cijele BiH, a posebno na prostoru Srednjobosanske županije.
NN: Da li je nakon ovog terorističkog napada pogoršana ukupna sigurnosna situacija u zemlji?
KREŠIĆ: U posljednje vrijeme prisutna su različita događanja koja se sasvim sigurno reflektiraju na ukupnu sigurnosnu situaciju u BiH.
NN: Znaju li vlasti u BiH kako se efikasno suočiti s problemom terorizma?
KREŠIĆ: Jačanje kapaciteta policijskih agencija je potrebno nastaviti. U tom pravcu je učinjen značajan napredak i u narednom vremenu očekujem da sve policijske agencije budu efikasnije. Bolja suradnja policije i tužiteljstva je neophoda, kao i suradnja s pravosudnim organima. U ovom segmentu je značajna i politička potpora koja je za sada veoma skromna.
NN: Kako namjeravate riješiti problem izostanka koordinacije rada između policijskih agencija u BiH?
KREŠIĆ: Vjerujem kako se razgovorima i dogovorima, koji će rezultirati uspostavom dobre prakse, može napraviti kvalitetna trasa za stvaranje funkcionalnoga i operativnoga sustava koji će biti u službi svih građana ove zemlje. Samo definiranje i prepoznavanje problema je veliki dio rješenja. Nažalost, mnogi ovaj problem ne prepoznaju, odnosno ignoriraju ga, ali guranjem pod tepih problem ipak ostaje u našoj zajedničkoj kući.
NN: Jesu li vlasti u BiH istinski odlučne da se obračunaju sa svim vidovima terorizma?
KREŠIĆ: Napravljen je značajan napredak i to je evidentno. Međutim, potrebno je uraditi još mnogo, prije svega da s BiH skinemo etikete koje su nam prikačene. To ne može biti urađeno preko noći i borba protiv terorizma nema alternativu. BiH je kao članica UN obvezna provoditi konvencije kojima je pristupila, a koje se odnose na borbu protiv terorizma i prijetnji međunarodnom miru. Također, članica je Vijeća Europe, a iz toga proizilazi i obveza poštivanja relevantne konvencije VE o terorizmu.
NN: Da li je oduzimanjem nekoliko stotina državljanstava BiH skinula etiketu utočišta terorista?
KREŠIĆ: Vrijeme je faktor na koji često zaboravljamo, a za svaki proces je potrebno vrijeme, pa tako i za popravljanje slike o BiH, ili percepcije o stanju sigurnosti u BiH. Za sve zemlje članice UN-a postoji monitoring tim Vijeća sigurnosti i tim za analitičku podršku provedbi sankcija Vijeća sigurnosti UN. Ova dva tima su uspostavljena sukladno ranije spomenutim rezolucijama, čiji je sastavni dio konsolidirana lista pravnih i fizičkih osoba koje su pod sumnjom da podržavaju ili su pripadnici određenih terorističkih organizacija. Izviješća koja ovi timovi dostavljaju Vijeću sigurnosti su sastavljena na temelju monitoringa.
NN: Zašto deportacija osoba kojima je oduzeto državljanstvo ide teško i sporo?
KREŠIĆ: Svakodnevno se osobe iz BiH deportiraju po ovom ili onom osnovu. Nedavno je stupio na snagu i Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu, i naša Služba za poslove sa strancima, uvjeren sam, radi u skladu sa zakonom, kao i sve ostale agencije za provođenje zakona. A to je ono što se od njih očekuje, pa ako čitav proces i traje duže nego što je očekivano, ne znači da se ne poštuje zakon.
Nove agencije mogle bi ostati bez novca
NN: Koliko će kasniti formiranje novih policijskih agencija u BiH, osnovanih setom zakona o reformi policije?
KREŠIĆ: Teško je precizirati vrijeme početka rada novih agencija, jer bi to bilo samo nagađanje. Ali ono što mogu reći je da su napravljeni određeni pomaci. Na zadnjoj sjednici Vijeća ministara imenovan je Odbor za žalbe policijskih službenika, jer je na vrijeme napravljen dogovor. U parlamentu BiH u tijeku je procedura izbora čelnih osoba za Direkciju za koordinaciju policije, kao i članova Neovisnog odbora i Odbora za žalbe građana. Proveden je natječaj za čelne pozicije tri nove agencije, ali još nije razgovarano o sjedištu agencija, kao ni o raspodjeli čelnih pozicija. A bez dogovora sve stoji i bojim se da će i stajati još neko vrijeme, jer se može dogoditi da ove agencije uđu u narednu godinu bez definiranog proračuna.