Intervju

Kristijan Šmit za "Nezavisne": Nije vražiji posao da svi zajedno dođemo do rješenja

Kristijan Šmit za "Nezavisne": Nije vražiji posao da svi zajedno dođemo do rješenja
Foto: Velibor Tripić | Kristijan Šmit za "Nezavisne": Nije vražiji posao da svi zajedno dođemo do rješenja

Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg ne priznaje Republika Srpska, u intervjuu za "Nezavisne novine" istakao je da očekuje da rješenja dođu iz BiH, ali da je spreman upotrijebiti bonska ovlaštenja ako država bude ugrožena.

Kaže da je predložio da se razgovara o svim otvorenim pitanjima, uključujući pitanje Inckovog zakona i pitanje državne imovine. 

"Ostajem optimista da ćemo o tim pitanjima naći zajednička rješenja koja će biti jako dobra. Moja ponuda je i dalje otvorena i u odnosu na predstavnike RS. Treba sarađivati na bazi povjerenja i ja sam za to spreman", rekao je Šmit. 

NN: U Republici Srpskoj niste priznati kao visoki predstavnik. Kako to lično doživljavate?

ŠMIT: Neki kažu da me ne priznaju, međutim ja dobijam mnogo više prijateljske podrške iz RS nego što bi to neki mogli zamisliti. Kao političar, navikao sam da živim s tim da se ljudi protive određenim stvarima. 

NN: Jedan od razloga za to je odluka bivšeg visokog predstavnika da nametne zakon o negiranju genocida i Srebrenici, ne naravno zbog same Srebrenice, već zbog toga što ljudi ovdje strahuju da bi taj zakon mogao imati posljedice po RS. Kako to komentarišete?

ŠMIT: Žao mi je što se to interpretiralo na tako pogrešan način. Posmatrano sa aspekta sadržaja, zakon u stvari pruža odgovor na evropske standarde, dakle da se nikakvi ratni zločini ne glorifikuju. Ja kao Nijemac moram reći da to stvarno ima određenu vrijednost. To ne treba posmatrati kao ekskluzivnu zakonsku regulativu za period 1992-1995. Desilo se mnogo toga ružnog i to se moralo učiniti. Na tome se mora raditi, na tome je i Tribunal radio. Smatram da na ovaj zakon odgovor treba dati bh. parlament, Parlamentarna skupština (PS) BiH. Moj prijedlog je da zakon poništim kada PS napravi vlastiti zakon, a to još nije učinjeno. Ja mogu samo da apelujem da se radi na prevazilaženju prošlosti. Znam da to nije jednostavno.

NN: Ali ako posmatrate reakcije iz Sarajeva, to je tamo prihvaćeno upravo kao nešto što će imati političke posljedice po RS. 

ŠMIT: Oko toga su se plele različite priče i to ja stvarno ne mogu prihvatiti, da je namjera da se ukine RS kao entitet. Dejton je doveo do prekida, odnosno završetka rata. Dobila se jedna struktura i ima jako mnogo problema koje treba prevazići. Niko ne misli da sada treba početi s nekim pomjeranjem ljudi ili razmjenom teritorija. O tome ne treba razmišljati. Niko ne treba da trijumfuje, treba zajednički gledati u budućnost. 

NN: Kada pogledamo istorijat odluka visokih predstavnika, gotovo sve su smanjivale nadležnosti RS, a povećavale nadležnosti BiH. Ljudi u RS ovu odluku vide kao posljednju u nizu odluka na štetu RS.

ŠMIT: Problem u BiH je što se većina političara, uglavnom gospode, ponaša kao da oni čine državu. Upravo kad je riječ o pregovorima, ja sam predložio da tamo gdje je navodno nešto spriječeno ili ako nešto ne funkcioniše, da se o tome razgovara, a ne da se odmah dovodi u pitanje egzistencija i spominju nekakve više sile. Ja sam rekao, hajde da riješimo tu i tu stvar na nivou entiteta ili ovaj drugi dio na nivou države. Nije to nikakav vražiji posao. Ovdje u BiH nažalost mnogi političari to koriste da izvuku neku korist za sebe. Oni plaše ljude, dijelom čak tvrde lažne stvari. Rekao sam, hajde da sjednemo zajedno i da razmislimo kako možemo riješiti određena pitanja. To nisu stvari koje moraju doći iz međunarodne zajednice, to su stvari koje moraju doći iz BiH. Moraju se riješiti u političkim krugovima.

NN: Nije samo stav Milorada Dodika, već i mnogo drugih političara u RS, da politički predstavnici iz Sarajeva koriste OHR da pokušaju nametnuti neke zakone, poput zakona o zemljištu, šumama itd. Kako to vidite?

ŠMIT: Naravno da se o tim pitanjima, poput raspodjele imovine itd., mora razgovarati. Nije uvreda za narod ako se kaže šta kome pripada i da se sjedne i dogovori šta ko može preuzeti. Ja sam bio ministar na federalnom nivou u Njemačkoj. Njemačka ima 16 pokrajina. Ja sam morao donijeti zakon o šumama u Njemačkoj i to nije bilo nimalo jednostavno. Zato imam i razumijevanja za takve stvari.

NN: Ali u Njemačkoj nemate visokog predstavnika!

ŠMIT: To je tačno, ali ovdje postoji visoki predstavnik koji nudi da se razgovara. Ostajem optimista da ćemo o tim pitanjima naći zajednička rješenja koja će biti jako dobra. Moja ponuda je i dalje otvorena i u odnosu na predstavnike RS. Treba sarađivati na bazi povjerenja i ja sam za to spreman. 

NN: Kao što znate, Rusija je i dalje jako omiljena među srpskim narodom zbog istorijskih, tradicionalnih, jezičkih, vjerskih razloga. Ima li i nakon Ukrajine mjesta za ulogu Rusije u BiH?

ŠMIT: Rusija mora definisati ne samo svoju ulogu. Rusija je sada agresorska sila koja napada jednu slavensku državu i tamo ubija ljude. Mislim da će trebati da prođe još neko vrijeme da se o tome može razgovarati. Naravno da imam razumijevanja za emotivne veze prema Rusiji, ali ću si dozvoliti da postavim pitanje gdje idu mladi ljudi iz RS? Da li idu u Austriju, Njemačku, Švajcarsku, ili u Rusku Federaciju?

NN: Kada razgovaram sa svojom rodbinom, komšijama, prijateljima, oni pitaju šta je Zapad uradio Srbiji oko Kosova, zašto se sad napada Rusija zbog Ukrajine?

ŠMIT: Ova tačka je dovela do toga da su se i u Srbiji uznemirili duhovi kada je Putin napravio usporedbu Kosova s Donjeckom. Ja ne mogu reći jedno je dobro, drugo je loše, ali mislim da se te stvari uopšte ne mogu porediti. Mislim da Zapad mora imati razumijevanje za srpsku poziciju. Znam da Srbiji to nije jednostavno i utoliko više imam poštovanja jer su podržali rezoluciju u UN o Ukrajini. Nije uopšte sad riječ o tome da se prekinu emotivne veze s Rusijom. Ovo je Putinov rat, ovo nije rat Rusije. Ruski narod, rusko stanovništvo je upleteno u taj rat. Ali da će dolaziti do saradnje s Rusijom i njenim ljudima, naravno da hoće. Ne želim nikako dovesti u pitanje stare veze između Srba i Rusija i reći smije li neki Srbin razgovarati s nekim Rusom. Naravno da smije. Ali moramo razlikovati dobro i loše. To što se dešava u Ukrajini je loše i ne može se samo tako skloniti sa stola. 

NN: Spominjete da Zapad treba da ima razumijevanja. Ima li, recimo, Njemačka razumijevanja za srpsku poziciju? Predsjednik Vučić nakon razgovora s njemačkim zvaničnicima uvijek kaže da se od njega tamo traže teške stvari. 

ŠMIT: Od njega se tamo traže teške stvari, to je tačno, ali postoje i određeni razlozi za to. Ono što nama u Evropi ponekad nedostaje je razumijevanje ne samo da je Srbija dio Evrope, nego da Srbija ima jako tužnu i tešku istoriju. Razumijem da se u određenim političkim oblastima u Srbiji i dalje definišu kroz tu tešku prošlost. Mislim da političari to treba da prevaziđu. Kada bi se, recimo, Francuzi i Česi definisali samo na osnovu onih loših stvari i iskustava koje su imali s Nijemcima, onda nikako ne bismo išli naprijed. Ali ja to razumijem i predložio sam da napravimo izložbu o zajedničkim periodima iz istorije. 

NN: Moje zadnje pitanje je o Izbornom zakonu. U Sarajevu sad svi čekaju da posegnete za bonskim ovlaštenjima. Hoćete li to učiniti?

ŠMIT: Da li bismo se prvo mogli dogovoriti da dame i gospoda koji su bili u Neumu, Sarajevu, jednom dođu do neke odluke jer mi je stvarno teško da nakon 14 godina razgovora o izborima, aprilskih paketa i raznih drugih dogovora shvatim da je bilo nemoguće doći do rješenja. Ja znam da to nije jednostavno, u ovoj temi RS nije u prvom planu, to je više između Hrvata i Bošnjaka...

NN: Nije Izborni zakon, ali jesu bonska ovlaštenja!

ŠMIT: U međuvremenu, ipak mogu reći da mogu donijeti vlastiti sud i nije baš da u svakom momentu ili svaki dan želim koristiti bonska ovlaštenja. Ali kad vidim da su ugrožene strukture ove zemlje, onda sigurno neću oklijevati da ih upotrijebim. Nije to više period kada je bio Pedi Ešdaun, ali naravno da ću reagovati u korist zemlje. Kad je riječ o Izbornom zakonu, ipak mislim da rješenja moraju doći od strane domaćih autoriteta.

NN: Znači, nećete ih koristiti u vezi sa Izbornim zakonom?

ŠMIT: Uvijek kažem, moja bonska ovlaštenja su u mojoj ladici. Znam kako je otvoriti, a imam i ključ. Neka se niko ne zavarava. Nisam tu da bih uživao u ispijanju kafica u Sarajevu, nego da bih radio...

NN: I u Banjaluci imamo dobru kafu!

ŠMIT: I u Banjaluci, naravno! Ali pošto je pitanje bilo o Izbornom zakonu, spomenuo sam Sarajevo! Poenta je da sam došao da nešto uradim, a ne da ispijam kafice u Banjaluci i Sarajevu. Kad već pričamo o Banjaluci, danas sam razgovarao s mladim gradonačelnikom Banjaluke. S njim sam imao dug i pozitivan razgovor. Kod njega i kod mlade generacije vidim da žele da gledaju u budućnost i da žele da postignu nešto pozitivno. To treba podržati. To sam spomenuo i pred UN-om, ovoj zemlji treba neko ko može gledati dalje od postavljenih okvira i ko ima viziju o tome gdje želimo biti. To je nešto što je potrebno ovoj zemlji.

Šmit posjetio "Nezavisne novine"

Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaje Republika Srpska, posjetio je "Nezavisne novine" i razgovarao s generalnim direktorom Nevenom Kopanjom i urednicima i novinarima ove medijske kuće.

Šmit i Kopanja razmijenili su mišljenja o brojnim pitanjima i situaciji u BiH, a Kopanja je poručio da dijalog nema alternativu i da mora da postoji o svim pitanjima, pa i kod dijametralno suprotnih stavova.

Razgovarajući o stanju u medijima i medijskim slobodama u BiH, Kopanja je istakao da nijedan medij ne smije da trpi sankcije, poput Alternativne televizije, dok je Šmit poručio da nisu u pitanju sankcije novinarima.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije