BANJALUKA - Bh. političari moraju prestati sa svim što stvara makar i privid slabljenja BiH i dovođenja u pitanje teritorijalnog integriteta BiH, rekla je Kristijane Homan, njemačka ambasadorka u pisanom intervjuu za "Nezavisne novine".
"Kako cjelovita država, tako i RS i FBiH su pozvane da ispunjavaju svoje vlastite obaveze, ali i da usmjere zajedničke napore u pravcu pristupanja EU", naglasila je ona.
NN: Evropska komisija usvojila je Paket o proširenju. Kako ocjenjujete govor koji je francuski predsjednik Makron održao u Strazburu, kada je ocijenio da bi trebalo zaustaviti proširenje dok se EU ne reformiše?
HOMAN: Odluke o narednim koracima u vezi s proširenjem EU, koje se odnosi na zemlje zapadnog Balkana, donijeće države članice EU na narednom EU samitu krajem juna ove godine u Briselu. Na tom samitu će se članice EU baviti politikom proširenja i EU strategijom za zapadni Balkan. Svakako će i izvještaji o napretku u tom pogledu uticati na diskusiju i formiranje mišljenja. Nisu države zapadnog Balkana jedine koje moraju završiti još domaćih zadaća. I EU se mora odrediti u organizacionom smislu za naredni krug proširenja. Da to pojasnim: ovdje se radi o internom procesu, to ne dovodi u pitanje perspektivu pristupanja EU za BiH i druge zemlje regiona.
NN: Šta mislite, kako će to biti prihvaćeno na Balkanu? Postoji li opasnost da dođe do slabljenja entuzijazma povodom EU integracija među građanima?
HOMAN: Kao što rekoh: vrata za države zapadnog Balkana jesu i ostaju otvorena. Približavanje EU ostaje zadatak i izazov za zemlje zapadnog Balkana. U mojoj zemlji domaćinu BiH, na primjer, na putu u EU moraju biti sprovedeni još mnogi, čak i bolni reformski koraci kako bi se popravili životni uslovi za njene građane i ostvario privredni rast. Njemačka je pri tome čvrsto uz BiH, isto kao i EU i druge države članice EU. Ali, odgovorni političari u BiH moraju dokazati da zaista imaju političku volju da napreduju na tom putu. Puste priče nisu dovoljne.
NN: Nakon posjete ministra Šmidta BiH, Vi ste u intervjuu "Nezavisnim" jasno rekli da je njemačka pomoć poljoprivredi tehnička, a ne finansijska. Zbog čega se onda stalno provlači teza da je novčana pomoć povučena zbog priprema EU sankcija prema predsjedniku RS Miloradu Dodiku?
HOMAN: U oblasti poljoprivrede ima pozitivnih vijesti. S jedne strane je sada usvojen državni strateški plan ruralnog razvoja, tako da je BiH sebi načelno otvorila puteve ka znatnim mogućnostima za podsticajna sredstva. Međutim, realizacija ove strategije pretpostavlja da svi učesnici u ovoj zemlji stoje iza ovog procesa. Drugi pozitivan razvoj jeste taj da je izvoz poljoprivrednih dobara iz BiH u Njemačku od 2016. godine porastao za 40 odsto, naime porastao je na vrijednost od 21 milion evra. Vjerujem da ovdje svakako ima potencijala za još veći rast. Doduše, da bi do toga došlo biće potrebno da se formiraju veće interesne strukture u zemlji, da se ispunjavaju standardi EU i da se uvezuju i druge privredne oblasti - npr. turizam. Izvoz proizvoda životinjskog porijekla će moći tek onda stvarno da profunkcioniše kada se bude mogla dokumentovati primjena veterinarskih standarda EU. Njemačka već godinama podržava manja i srednja preduzeća u BiH kako bi pomogla pri formiranju programa pomoću kojih bi se njihove izvozne mogućnosti podigli na višeznamenkaste milionske iznose. Pored toga, Savezno ministarstvo za prehranu i poljoprivredu Njemačke je izradilo razne programe za tehničku podršku, kao što je tadašnji savezni ministar Šmidt i obećao.
NN: Sudeći prema rijetkim posjetama njemačkih diplomata Palati predsjednika RS u Banjaluci, čini se kao da je on pod nekim neformalnim sankcijama. Ima li Njemačka razloga za nezadovoljstvo njime?
HOMAN: Savezna vlada Njemačke zalaže se snažno za teritorijalni integritet BiH. Dozvolite mi da jasno kažem: BiH će samo kao cjelovita država moći pristupiti EU. U tom pogledu sa zabrinutošću pratimo kada se budućnost državnosti BiH dovodi u pitanje. Predsjednik RS Milorad Dodik je u tom kontekstu stalno iznova davao javne izjave koje su s naše tačke gledišta problematične. Apelujem na sve političare da se manu svega što bi moglo imati čak i sam privid slabljenja ili što bi se moglo shvatiti kao dovođenje u pitanje teritorijalnog integriteta BiH. Kako cjelovita država, tako i RS i FBiH su pozvane da ispunjavaju svoje vlastite obaveze, ali i da usmjere zajedničke napore u pravcu pristupanja EU.
NN: Čini se da neće doći do promjena Izbornog zakona. Šta predviđate nakon izbora? Treba li Incko da priskoči u pomoć?
HOMAN: Reforma Izbornog zakona je trenutno jedan od prioritetnih zadataka za domaće političare. Očekujemo da se oni ozbiljno pozabave pronalaskom političkog rješenja za pravni propust u izbornim pravilima FBiH, koji je nastao tzv. odlukom "Ljubić". Ovo zahtijeva definitivno od svih strana spremnost na kompromis. Svi politički lideri su pozvani da opravdaju svoju političku odgovornost, da ozbiljno stupe u pregovore i da nađu rješenje. Odbijanje razgovora i ometanje istih nije nikakva opcija. Mi smo spremni podržati nastojanja BiH da se nađe rješenje, kao što se trenutno i dešava time što u razgovorima posreduju specijalni predstavnik EU Vigemark i američka ambasadorka Kormak. Ali da naglasim još jednom: odgovornost za to da se ovdje izbjegne kriza i nađe kompromisno rješenje leži samo i jedino u rukama bh. političara.
Za BiH milijardu evra
NN: Kako komentarišete iseljavanje građana i kako Njemačka može pomoći da ljudi ostanu?
HOMAN: U nastojanju da stanemo na kraj iseljavanju gađana BiH neophodne su posebno promjene unutar BiH. Zemlja mora postati za svoje vlastite građane opet privlačna, vrijedna življenja i ostajanja! Političari u BiH su u obavezi da se suprotstave političkom ambijentu stvaranja krize i da stvore uslove za veći ekonomski rast uz adekvatne investicije. Ljudi ovdje priželjkuju neku stvarnu perspektivu, političku stabilnost i socijalnu sigurnost. Na osnovu mnogobrojnih razgovora znamo da se mnogi iseljavaju zato što posebno za svoju djecu žele uređene odnose s jasnom perspektivom i dobrim obrazovanjem. Njemačka je uvijek podržavala BiH u izgradnji i razvoju, dosad s oko milijardu evra. I dalje stoji na raspolaganju da to čini. Njemačka privreda je s trgovinskim prometom od 1,7 milijardi evra najvažniji trgovinski partner BiH i ima oko 250 firmi s njemačkim kapitalom u BiH. Ovo su jasni pokazatelji da Njemačka u kontinuitetu doprinosi hitno potrebnom ekonomskom rastu i time boljim perspektivama za ostanak građana u zemlji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.