Intervju

Krivokapić: Karcinom debelog crijeva ubica broj dva

Krivokapić: Karcinom debelog crijeva ubica broj dva
Krivokapić: Karcinom debelog crijeva ubica broj dva
Bojana Divljak

Zoran Krivokapić, hirurg Prve hirurške klinike Instituta za bolesti digestivnog sistema iz Beograda, upozorio je da je karcinom debelog crijeva na drugom mjestu kao uzročnik smrti.

On je dodao da su najčešći uzročnici ovog oboljenja, pored nasljednog faktora, nepravilna ishrana i stres.

"Drastična je razlika između broja oboljelih u razvijenim i nerazvijenim zemljama. U razvijenim zemljama na 100.000 stanovnika imamo oko 50 novooboljelih, a u nerazvijenim jedan do dva slučaja", kazao je Krivokapić.

NN: Možete li nam precizirati kakvo je oboljenje karcinom debelog crijeva i ko najčešće obolijeva?

KRIVOKAPIĆ: Karcinom debelog crijeva je jedno od najčešćih oboljenja digestivnog trakta. Prema današnjim epidemiološkim studijama, najčešći je karcinom poslije karcinoma pluća i dojke. Interesantno je da bez obzira na svu tehnologiju i razvoj nauke, danas u svijetu pola miliona ljudi umre zbog karcinoma debelog crijeva i on je uzročnik smrti na drugom mjestu poslije karcinoma pluća.

Kada je u pitanju karcinom debelog crijeva, postoji dosta spekulacija ko obolijeva. Sa sigurnošću se može reći da najčešće obolijevaju stariji ljudi, poslije šeste decenije. Statističke studije su pokazale da 91 odsto ljudi obolijeva poslije 50 godina. To pokazuje da je oko devet odsto oboljelih starosti ispod 50 godina. Međutim, imamo i drastičnih primjera. Tako iz prakse mogu navesti konkretan primjer mladića od 16 godina kome je operisan karcinom debelog crijeva. To su obično nasljedne predispozicije.

NN: Koliki uticaj ima nasljedna predispozicija za nastanak oboljenja?

KRIVOKAPIĆ: Nasljedna predispozicija ima uticaj od 10 do 15 odsto, ali djeca koja naslijede familijarnu polipozu sigurno obolijevaju. Ona djeca koja obole od familijarne polipoze u svojoj evoluciji će jednog dana imati karcinom. To je jedan od razloga što djecu oboljelu od familijarnih polipoza operišemo već kada imaju 20 godina. To je jedna drastična operacija, odstranjuje se cijelo debelo crijevo, sačuvamo samo mišiće i od tankog crijeva napravimo debelo crijevo. Operisali smo oko 40 mladića i djevojaka od 20 do 25 godina. Jednostavno smo uspjeli da nametnemo taj naučni fenomen kako ove osobe ne bi imale karcinom.

NN: Da li te osobe nakon tako komplikovane operacije mogu normalno da žive?

KRIVOKAPIĆ: Život ovih pacijenata nakon operacije je apsolutno normalan. Prvo, rasterećeni su da će jednog dana imati karcinom, a imaće sigurno, što je dokazano statističkim i epidemiološkim analizama. Jedini problem kod njih je što imaju tri do četiri stolice dnevno, ali kada se uzme da oni mogu da dožive duboku starost, da mogu da se udaju i da se žene, onda je operacija zaista pravo rješenje. Među ovakvim pacijentima imamo žene koje su rađale nekoliko puta, što pokazuje da ova operacija samo poboljšava kvalitet života i omogućava tim mladim ljudima potpuno normalan život.

NN: Koji su uzroci nastanka karcinoma debelog crijeva i kakva je prevencija?

KRIVOKAPIĆ: Pored nasljednog faktora, to su najčešće nepravilan način ishrane i nepravilan stil života. Veoma značajan faktor je redovna stolica. Kvalitetnoj ishrani treba posvetiti posebnu pažnju. Svi ljudi u organizam treba da unose veće količine kuvanog i barenog povrća, ali i puno svježeg voća i povrća. Fizička aktivnost je izuzetno važna, a analize su pokazale da oko 30 odsto gojaznih osoba ima više opasnosti da će dobiti karcinom nego oni koji nisu gojazni. Pušenje je svakako opasno, ali je opasnije za karcinom pluća, ali i alkohol, koji je opasan za nastanak karcinoma jetre.

NN: U razvijenim zemljama je daleko veći procenat ljudi koji boluju od karcinoma debelog crijeva. Zašto?

KRIVOKAPIĆ: Drastična je razlika između broja oboljelih u razvijenim i nerazvijenim zemljama. U razvijenim zemljama na 100.000 stanovnika imamo oko 50 novooboljelih, a u nerazvijenim jedan do dva slučaja. Pokazatelj toga je brz stil života koji prati stres, konzumacija brze hrane, što sve nije slučaj s nerazvijenim zemljama. U nerazvijenim zemljama se ljudi više hrane voćem i povrćem, doživljavaju manje stresa i slično.

NN: Koji su prvi simptomi ovog oboljenja i da li je kasno kada se oni jave?

KRIVOKAPIĆ: Kada se jave prvi simptomi već je kasno. To su velike količine krvi u stolici, problemi s pražnjenjem, lažni pozivi, opstipacije i slično. Ovo oboljenje se inače liječi hirurškim putem, a ako je karcinom u ranom stadijumu pacijent u velikom broju slučajeva može biti izliječen. U drugom stadijumu bolesti liječenje je uspješno u 65 odsto slučajeva, u trećem stadijumu oko 50 odsto, a u četvrtom stadijumu je oko 15 do 20 odsto.

NN: Pored ovog oboljenja, koja su još česta oboljenja crijeva?

KRIVOKAPIĆ: Česta su zapaljenja crijeva, koja su takođe opasna, zatim Kronova bolest, koja izaziva velike komplikacije i često nastaje u ranoj fazi života oko 20. godine. Pacijenti koji boluju od Kronove bolesti moraju ići često na operacije, neki od njih su operisani po 15 puta. Pored toga, mogu se javiti benigna oboljenja, kao što su hemoroidi, koji se u samo 10 odsto slučajeva liječe operativno.  

Najčitanije