Terorizam nije prisutan samo u BiH, on je prisutan u svim zemljama Evropske unije, kaže Dimitris Kurkulas, šef Delegacije EU u našoj zemlji.
Komentarišući teroristički napad u Bugojnu i njegove posljedice po državu, Kurkulas je ocijenio da je ovaj kriminalni čin prilika da svi ljudi u BiH, a posebno politički lideri, pokažu jedinstvo u borbi protiv ovog zla.
"Pozitivno je da je policija privele neke osumnjičene. Veoma je važno i što su sve političke opcije osudile ovaj teroristički čin", rekao je Kurkulas, koji u julu napušta funkciju šefa Delegacije EU u BiH i odlazi u Brisel gdje će raditi na proširenju Unije.
On smatra da je napredak BiH ka evropskim integracijama u posljednjem periodu bio veoma spor, ali ne zbog nedostatka administrativnih kapaciteta, nego zbog nepostojanja koncezusa političara o temeljnim pitanjima.
"Naša očekivanja, kada je riječ o napretku BiH ka EU, bila su mnogo veća. U oktobru 2006. godine, kada sam došao u ovu zemlju, očekivao sam da će biti među naprednijim zemljama u regiji. Sada bih se složio s posljednjom rezolucijom Evropskog parlamenta da se stvari u BiH ne kreću ili se kreću jako sporo", istakao je Kurkulas.
NN: Šta BiH prioritetno mora uraditi kako bi uspjela na evropskom putu?
KURKULAS: Najvažnije je provesti postojeći privremeni i Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji, koji će uskoro stupiti na snagu i to na način koji nam daje argumentaciju da BiH može krenuti dalje. Implementacija sporazuma podrazumijeva poštivanje odluka Evropskog suda za ljudska prava. Važan je i popis stanovništva, kao i ustavne reforme.
NN: Na kraju ste svog mandata u BiH. Šta smatrate najvećim uspjehom tokom svog boravka u BiH?
KURKULAS: Ovdje sam došao nakon oktobarskih izbora 2006. godine. Razvio sam pozitivan odnos prema ovoj zemlji i svim njenim ljudima. S ličnog i stanovišta mog porodičnog života žao mi je što odlazim. S političkog stanovišta moja osjećanja su miješana. S jedne strane, očekivali smo da će biti više napretka, posebno u oblasti evropskih integracija. Ne treba zaboraviti ni pozitivne pomake. Tu je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i nešto što još nije okonačno, ali je blizu kraja, liberalizacija viznog režima. Bile su važne i druge reforme koje su u vezi s liberalizacijom viznog režima. Sve u svemu, tempo je bio spor. Svaka reforma jeste komplikovana i jasno nam je to. Pozitivna je i saradnja među zemljama u regionu, posebno u posljednje vrijeme. Ovo stvara preduslove za rješavanje problema unutar BiH.
NN: A šta smatrate najvećim neuspjehom?
KURKULAS: Preduslov za bilo koji pomak je konsenzus među političkim vođama u ovoj zemlji. Dva su osnovna pitanja gdje smo očekivali više napretka. To su ustavne reforme koje su potrebne kako bi BiH napredovala na putu evropskih integracija. O ovome se moraju složiti političke stranke i građani BiH, ne može nametnuti međunarodna zajednica ili EU. Iskreno se nadam da će nakon izbora biti moguće učiniti korak naprijed u ovom teškom podneblju. Još jedno pitanje koje je izvor frustracija je činjenica da zakon o popisu stanovništva nije usvojen. Vjerujem da su sve strane blizu zajedničkom rješenju. Ako BiH popis ne počne naredne godine to će imati negativne posljedice prvo na njen imidž, jer će to biti jedina zemlja u Evropi koja nema popis stanovništva. Možda je važnije što bh. vlasti neće moći EU dostaviti podatke s kojima dalje mogu pregovarati o pristupu BiH u evropsku zajednicu.
NN: Kako ocjenjujete rad političara u BiH? Sa kim ste najbolje, a sa kim najlošije sarađivali?
KURKULAS: Ne vidim sebe kao političkog komentatora, novinara i građanina koji može da prosuđuje političare. Imam svoje mišljenje o svemu ovome, ali Vam ga ne mogu reći jer to ne bi bilo produktivno. Pozitivno je da su svi političari ili političke stranke opredijeljene za evropsku budućnost BiH. Ponekad se ne slažu kako postići taj napredak. Vjerujem da su shvatili da ono što tražimo od BiH nije nešto nedostižno. U svakom slučaju reforme koje tražimo od ove zemlje nisu potrebne samo zbog otvaranja evropskih perspektiva, nego ih treba provesti i zbog sopstvene budućnosti.
NN: Kažete da su ustavne reforme jedan od ključnih uslova za priključivanje BiH EU. Vjerujete li da je ovo moguće provesti u BiH, imajući u vidu niz neuspjelih pregovora?
KURKULAS: Mislim da je to prijeka potreba koju priznaju svi. Svjesni smo da postoje neslaganja kada je riječ o sadržaju. Ali niko još nije razumno argumentovao da ništa u Ustavu ne treba mijenjati. Intenzivan i produktivan rad iz Butmira i dijalog među političkim strankama može biti osnova za postizanje rezultata. U Butmiru se razgovaralo o Evropskom sudu za ljudska prava i prije nego što je donio presudu u slučaju "Sejdić - Finci", jer smo bili svjesni da postoji problem. U Butmiru je vođena korisna diskusija o tome šta se sve mora promijeniti da bi ova zemlja bila u stanju da se suoči sa izazovima pristupanja EU. Iako butmirski razgovori nisu proizveli ustavne amandmane, iskustvo je bilo korisno i mislim da će proizvesti rezultate za nastavak rada nakon izbora.
Nasljednik
NN: Mediji su već počeli spekulirati s imenima budućeg šefa Delegacije EU u BiH. Hoće li Vas naslijediti Miroslav Lajčak, bivši visoki predstavnik u BiH, ili je mjesto šefa Delegacije EU u BiH rezervirano za nekog drugoga?
KURKULAS: Suviše je rano da o tome govorim, jer proces izbora mog nasljednika još nije završen. Znam šta ću ja raditi. Od jula se nastavljam baviti proširenjem EU, ali iz Brisela. Delegacija EU u BiH nastavit će da funkcioniše jer smo iz predostrožnosti preduzeli sve što je potrebno kako bismo izbjegli eventualne probleme, čak i nakon što ja odem.