Članstvo država u NATO savezu posebno dolazi do izražaja tokom vanrednog stanja, kaže Lada Sadiković, redovna profesorica ustavnog prava.
Sjeverna Makedonija i službeno je postala 30. članica NATO saveza. Koliko je njen prijem dobar signal i za Bosnu i Hercegovinu?
Sjeverna Makedonija je i službeno postala 30. članica NATO-a, što, prema riječima premijera Olivera Spasovskog, predstavlja najveći uspjeh od proglašenja nezavisnosti zemlje do danas, a samo podizanje zastave simbol bezbjedne i prosperitetne budućnosti Sjeverne Makedonije.
Mislim da je u tom pogledu pristupanje Sjeverne Makedonije jasan signal da će i ostale države koje još nisu članice NATO-a, a posebno Bosna i Hercegovina, biti primljene u najmoćniju sigurnosnu organizaciju u svijetu. Za državu Bosnu i Hercegovinu pristupanje NATO savezu je od životnog značaja, s obzirom na to da se radi o državi koja još implementira mir unutar Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, uz sva ovlaštenja Aneksa 10 - institucije visokog predstavnika u BiH i uz pomoć evropskih vojnih snaga EUFOR Althea, čije prisustvo i mandat produžava Vijeće sigurnosti UN-a. Pri tome se ne smije zaboraviti da se radi o državi čiji državni nivo nije u stanju da djelotvorno osigura poštivanje obaveza zemlje u odnosu na Vijeće Evrope i međunarodnu zajednicu uopće - kako je to definirala Venecijanska komisija Vijeća Evrope (p. 26) - koja i dan-danas trpi posljedice tragičnog sukoba u regionu (preambula sporazuma) i presuđenog genocida počinjenog na njenoj teritoriji. Iskreno se nadam i duboko vjerujem da će država Bosna i Hercegovina postati članica NATO-a i na taj način osigurati bezbjednu i prosperitetnu budućnost za sve njene građane.
Šta bi donijelo članstvo u NATO-u u ovakvim vanrednim situacijama?
SADIKOVIĆ: Članstvo država u NATO-u, pored iznimnih prednosti i beneficija u redovnom stanju, od posebnog je značaja i u vanrednom stanju, koje može ugroziti opstanak nacije stanjem rata i svake druge javne opasnosti (čl. 15 EKZLJP-a i čl. 4 MPGPP-a). S obzirom na trenutnu javnu opasnost koja ugrožava opstanak nacije - pandemiju virusa kovid-19, Jens Stoltenberg je izjavio da je NATO stvoren za suočavanje s krizama, naglasivši kako će kriza nastala zbog virusa korona imati dalekosežne posljedice. Iako se radi o iznimnoj opasnosti s dalekosežnim posljedicama, BiH još nema odredbe o vanrednom stanju na državnom nivou, jer Ustav - Aneks 4 nije usuglašen s odredbama Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava. Danas je, ne samo u svim članicama NATO-a nego i šire, evidentna puna suglasnost o konstitucionalizaciji vanrednog stanja kao neophodnosti modernog demokratskog društva. U tom smislu, zbog raznih kriza koje mogu također imati dalekosežne posljedice, urgentna je potreba usuglašavanja Ustava s odredbama Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i ustavnih odredaba o ponašanju Bosne i Hercegovine u vrijeme rata ili neke druge javne opasnosti koja ugrožava opstanak nacije. Država bi kao članica NATO-a dobila ne samo svu raspoloživu pomoć neophodnu za trenutno suzbijanje epidemije, nego i pomoć u osposobljavanju same države i jačanju njenih kapaciteta u suprotstavljanju svakoj opasnosti koja može ugroziti opstanak nacije.
Iz NATO-a je istaknuto da već sada koordiniraju i podržavaju napore država članica u borbi protiv pandemije kroz logističku, transportnu i medicinsku pomoć. Treba li to daa bude jedan od razloga da i oni koji imaju negativno mišljenje o članstvu u Savezu to mišljenje promijene?
SADIKOVIĆ: U odgovoru na izbijanje virusa kovid-19 Euroatlantski centar za koordinaciju odgovora na katastrofe (EADRCC), kao glavni instrument NATO-a za reagiranje u vanrednim situacijama u euroatlantskom području, koordinira zahtjevima i nudi međunarodnu pomoć NATO članica i zemalja partnera. Generalni sekretar je već naglasio da je Sjeverna Makedonija dobila značajnu medicinsku podršku velikog broja članica NATO-a, dok je Turska pomogla u distribuciji pomoći u svim zemljama zapadnog Balkana, uključujući tu i Bosnu i Hercegovinu te Crnu Goru.
Takva pomoć od država članica NATO-a i partnera je od presudnog značaja, posebno za državu Bosnu i Hercegovinu, kada se pandemija označava kao kriza bez presedana, čije posljedice snose manje ili više sve države svijeta. To bi apsolutno trebalo uvjeriti sve one koji imaju negativno mišljenje o članstvu u Savezu.
Koliko su vanredne situacije spojene sa sigurnosnim izazovima?
SADIKOVIĆ: Pitanje vanrednih situacija i sigurnosnih izazova razmatrano je, na svojevrstan način, još u 15. stoljeću, gdje Machiavelli naglašava potrebu zaštite ne samo monarhije nego i slobodne države od mogućih unutrašnjih i vanjskih opasnosti. Za razliku od ranijeg perioda, kada je vanredno stanje nastajalo usljed rata, ustanka, teških ekonomskih kriza i slično, danas se moderno društvo suočava s brojnim izazovima koji mogu ugroziti i sam demokratski poredak, kao što su terorizam, organizirani kriminal i sl. Upravo važna karakteristika organiziranog kriminala jeste da se on širi prema područjima u svijetu gdje su organi države izrazito slabi i neefikasni te nisu u stanju da se na adekvatan način odbrane.
Zbog svih sigurnosnih izazova i posljedica do kojih može doći, iznimno je važno da se takva stanja ustavnom regulacijom rješavaju, ne onda kada nastanu, nego da se unaprijed putem ustava predvide i po mogućnosti reguliraju kako bi se eventualne zloupotrebe takvog stanja svele na najmanju moguću mjeru.
Prije pandemije mnogo se govorilo o ekonomskim efektima članstva. Da li bi upravo članstvo pomoglo i u oporavku BiH?
SADIKOVIĆ: Članice NATO-a su, prema preambuli Sjevernoatlantskog ugovora, države koje štite slobodu, zajedničko nasljeđe i civilizaciju svojih naroda i zasnovane su na principu demokratije, individualne slobode i vladavine prava. Sve su to ciljevi i principi koji još stoje pred državom Bosnom i Hercegovinom, bilo da se radi o članstvu u NATO-u ili Evropskoj uniji. Bosna i Hercegovina još nije izgradila modernu demokratsku i pravnu državu koja je sposobna da štiti ljudska prava i sve druge vrijednosti, koje su zajedničke svim članicama NATO-a i koje su uvjet za trajnu sigurnost u našoj državi. Stoga je od prvenstvenog značaja za oporavak Bosne i Hercegovine ujedinjenje napora za zajedničku odbranu i održavanje mira i sigurnosti putem članstva u NATO-u, nakon čega će se stvoriti sigurno okruženje s efikasnim pravosuđem, u kojem će potencijalni investitori i kompanije ulagati bez rizika po investicije, što će definitivno pomoći oporavku i razvoju BiH u ekonomskom, pravnom, političkom, socijalnom i svakom drugom pogledu.
"Objavljivanje ovog teksta dijelom je finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država."
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
