Uredba o načinu korištenja elektronskih matičnih knjiga bi trebalo da se nađe pred Vladom RS već u ovom mjesecu, kazala je Lejla Rešić, ministarka uprave i lokalne samouprave RS.
"Planirano je da cijeli taj proces bude kompletiran do jula ove godine, što znači da ćete rodni list ili bilo koje drugo uvjerenje od jula moći dobiti u bilo kojoj opštini, bez obzira na godinu rođenja", istakla je Rešićeva.
Ona je potvrdila da su uspostavljeni inicijalni razgovori s Organizacijom za međunarodnu pomoć i razvoj (IRD) u vezi s mogućnostima finansiranja infrastrukturnih projekata u nerazvijenim i izrazito nerazvijenim opštinama.
NN: Dokle su stigli razgovori s IRD-om?
REŠIĆ: Mi smo u proteklom periodu uspostavili inicijalne razgovore s njima i oni su izrazili spremnost da upravo u nerazvijenim i izrazito nerazvijenim opštinama finansiraju neke projekte. Dobijanjem tih sredstava izdvajanja za ove kategorije opština bi bila povećana u odnosu na prošlu godinu. Već smo razgovarali i s nekim opštinama i one su veoma zaintersovane, što je bitno.
NN: Koliko tačno novca je opštinama na raspolaganju od IRD-a?
REŠIĆ: Još se ne može govoriti o visini sredstava jer su u pitanju tek inicijalni pregovori. Ako se stvari budu odvijale kako smo planirali, vrlo brzo ćemo znati na čemu smo. To je i za njih i za nas pilot projekat, pa ukoliko se ta ideja pokaže kao uspješna sljedeće godine bismo na tu pomoć mogli ozbiljnije računati.
NN: O kojim vrstama projekata će se raditi?
REŠIĆ: To su uglavnom infrastrukturni projekti, znači izgradnja puteva, kanalizacije, mostova i svega onoga što opštine smatraju da su njihovi infrastrukturni problemi. Radi se o projektima vrijednosti 10.000, 20.000, 30.000 ili 50.000 maraka.
NN: Šta će biti prioritet Ministarstva u naredne četiri godine?
REŠIĆ: Teško je u nekoliko rečenica nabrojati šta su naši prioriteti u naredne četiri godine, ipak je to dug period. Ono što je okvirno naš cilj, jeste još više unaprijediti i poboljšati saradnju sa svim opštinama u RS.
NN: Da li su u planu unapređenja zakonskih propisa i akata?
REŠIĆ: Da, planirane su izmjene i dopune nekoliko zakona, a prvi koji će se naći na dnevnom redu jeste Zakon o lokalnoj samoupravi, što je planirano u drugom dijelu godine. Zakon će biti usaglašen sa svim našim socijalnim partnerima, pa smo mi u tom cilju već krenuli s anketama po opštinama, na osnovu kojih ćemo vidjeti šta je to što oni smatraju da treba mijenjati. Još ne možemo govoriti o nekim konkretnim detaljima koji će biti izmijenjeni u zakonu, jer smo tek krenuli u proceduru. Planiran je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državniom službenicima kao i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o republičkoj upravi.
NN: Da li nam možete reći neke detalje koji će biti novina u izmjenama Zakona o državnim službenicima?
REŠIĆ: S obzirom na to da je taj nacrt planiran za kraj godine, nismo još ni počeli s pripremama, tako da još ne mogu govoriti o detaljima.
NN: Dokle se stiglo s projektom uvezivanja matičnih knjiga u RS?
REŠIĆ: Uredba o načinu korištenja elektronskih matičnih knjiga bi trebalo da se nađe pred Vladom RS već u aprilu. Planirano je da cijeli taj proces bude kompletiran do jula ove godine, što znači da ćete rodni list ili bilo koje drugo uvjerenje od jula moći dobiti u bilo kojoj opštini, bez obzira na godinu rođenja.
NN: Šta još treba da se uradi da bi to sve krenulo po svim opštinama? Da li je potrebna još neka oprema?
REŠIĆ: Oprema je nabavljena još prošle godine, a sada se trenutno radi na nekim tehničkim detaljima, na primjer kako će se koristiti oprema i pitanje bezbjednosti, koja je veoma bitna u ovoj oblasti. Tu se ne radi o bilo kakvim dokumentima, već o najosnovnijim ličnim podacima, što zahtijeva veliku odgovornost i bezbjednost.
NN: Da li su realizovane obuke službenika koji će raditi na izdavanju uvjerenja iz elektronskih matičnih knjiga, s obziorom na to da je bilo priča da veliki broj zaposlenih ne zna da rukuje opremom?
REŠIĆ: Mi u kontinuitetu radimo obuke državnih službenika, a ukoliko bilo ko iskaže potrebu za tim možemo to organizovati. Zasad, koliko ja znam, niko nije iskazao potrebu za tim.
Popis stanovništva
NN: Kada je u pitanju popis stanovništva, dokle je Ministarstvo stiglo sa svojim obavezama?
REŠIĆ: Nadležnosti našeg ministarstva su veoma male kada je u pitanju popis i uglavnom su tehničke prirode. Naša obaveza je bila u vezi s adresnim sistemom i mi smo to završili još prošle godine. Konkretno, dostavljene su instrukcije kako se ponašati u slučajevima kada se radi o neobilježenim ili nelegalizovanim naseljima, trgovima ili ulicama.