Rasim Ljajić, potpredsjednik nove vlade Srbije, u intervjuu za "Nezavisne novine" poručuje da je zvanični Beograd voljan nastaviti pojačan politički dijalog s Prištinom o svim spornim pitanjima, uprkos rezoluciji kosovskog parlamenta o uvođenju albanskog međunarodnog prefiksa za Kosovo.
"Ova rezolucija je politički akt, koji neće proizvesti nikakvo pravno niti bilo koje drugo dejstvo", tvrdi Ljajić.
On izražava spremnost novih srbijanskih vlasti da sprovedu sve dogovorene sporazume s Prištinom.
NN: Veliku buru u Srbiji izazvala je rezolucija parlamenta Kosova o uvođenju međunarodnog telefonskog broja Albanije (355) umjesto srbijanskog, nakon čega ste od Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU) zatražili da spriječi sprovođenje ove rezolucije. Da li ste u međuvremenu dobili odgovor?
LJAJIĆ: Da, već smo dobili odgovor generalnog sekretara ITU-a Amanda Turea u formi izjave, koji je rekao da bi to bio svojevrstan presedan, jer taj međunarodni broj i kod mogu dobiti samo države članice UN-a, što Kosovo očito nije. To jeste bila tema razgovora u Briselu, koji su vođeni proteklih godinu dana i mi smo nudili da Kosovo dobije broj +3815, imajući u vidu da Srbija ima kod +381. Pristali smo, dakle, na kompromisno rješenje, da se pokaže i neka posebnost Kosova, ali i da se veže za srbijanski kod. To je zvanična Priština odbila i sada je ova rezolucija politički akt, koji neće proizvesti nikakvo pravno niti bilo koje drugo dejstvo.
Pristali smo na kompromis i nudili da Kosovo dobije broj +3815, ali je to zvanična Priština odbila
NN: Znači, rezolucija kosovskog parlamenta neće moći biti sprovedena u praksi?
LJAJIĆ: Neće biti ništa od toga. Radi se isključivo o političkom pritisku.
NN: Mogu li sada biti dovedeni u pitanje i pregovori Prištine i Beograda o rješavanju kompleksnih odnosa?
LJAJIĆ: Mi smo apsolutno spremni za nastavak dijaloga. Rečeno je u više navrata i od predsjednika i od premijera da smo voljni da sve podignemo i na znatno veći politički nivo, jer nama ne odgovara zamrznuti konflikt na Kosovu. Želimo da sprovedemo sve sporazume koji su dogovoreni i, naravno, da tražimo kompromisna rješenja za preostala tehnička pitanja u vezi s telekomunikacijama, energetikom i rješevanjem problema na sjeveru Kosova. Takođe očekujemo i da međunarodna zajednica zauzme izbalansiran pristup ovim razgovorima; uglavnom je dosad pritisak vršila na Beograd i od Beograda tražila ustupke.
NN: Nova vlada Srbije je neposredno nakon dolaska na vlast počela otvarati velike afere, koje su, za jedne, najavljeno pospremanje kriminala i korupcije, a za druge obračun s recidivima prošlosti i političkim protivnicima. Može li sve to destabilizovati srbijansko društvo?
LJAJIĆ: Korupcija je rak-rana svih društava na prostorima bivše Jugoslavije, pa tako i Srbije. U mnogim segmentima ona je postala način funkcionisanja, naprosto je metastazirala i zahvatila sve institucije i sve pore društva. U ekonomskom smislu, zbog korupcije gubimo značajan procenat bruto društvenog proizvoda (BDP). Nova vlada je nastavila borbu protiv korupcije i kriminala, jer želim istaći da je i u prethodnom mandatu učinjen napredak, prije svega u borbi protiv organiziranog kriminala u Srbiji. Sada se čine napori da se zada konačan udarac kriminalu i korupciji. Sigurno je da to treba da bude stvar nadležnih institucija, da sistem treba da funkcioniše i da će država pokazati nultu toleranciju kada su u pitanju kriminal i korupcija.
NN: Dakle, neće biti nedodirljivih?
LJAJIĆ: Više od nepravde boli i mnogo je gora selektivna pravda. Prema tome, ako se borite protiv kriminala i korupcije, onda ne treba da gledate ko čiji dres nosi, da li neko pripada ovoj ili onoj grupaciji i ko je kakve nacionalnosti.
NN: Kako gledate na burna dešavanja unutar Demokratske stranke (DS), dugogodišnjih koalicionih partnera vašeg SDP-a, koja su uslijedila nakon poraza ove stranke na izborima? Vjerujete li da će Boris Tadić ostati na čelu DS-a?
LJAJIĆ: Prije svega, uvjeren sam da je Srbiji potreban jak DS. Mislim da je i sadašnjoj vladajućoj garnituri potrebna jaka opozicija, to će i nas činiti boljim i efikasnijim. Nadam se konsolidaciji DS-a, jer to je dobro za cijelo društvo. Ali isto tako bi bilo dobro da se politička scena u Srbiji pojednostavi, da ima nekoliko jakih političkih stranaka, jer sadašnje stanje, sa 46 partija u parlamentu, je neodrživo! To nije dokaz demokratičnosti društva. Najgore što bi moglo da se desi jeste da imamo novo cijepanje unutar DS-a i umjesto da idemo ka ukrupnjavanju, ka pojednostavljenju političke scene, da idemo u dalju profilaciju političkih stranaka. Dakle, odgovor na vaše pitanje je jednostavan: ja se iskreno nadam da će DS iz ovoga izaći kosolidovana, reformisana i jedinstvena. Jer to je dobro za Srbiju.
U odnosima Srbije i BiH akcenat treba da stavimo na ekonomsko povezivanje država
NN: Kako biste opisali trenutne odnose zvaničnog Beograda sa Sarajevom? Koliko su danas Srbija i BiH politički i strateški udaljene jedna od druge i može li se ta razdaljina smanjiti?
LJAJIĆ: Mislim da su još svježe rane onoga što se događalo devedesetih godina. I sada, ako zabijemo glave u pijesak i pokušamo stvari da idealizujemo, plašim se da nikada nećemo izaći iz ovog ćorsokaka u kojem se nalazimo. Tačno je da postoji uzlazna linija u odnosima, ali to je još nedovoljno. Zbog toga akcenat treba da stavimo na ekonomsko povezivanje država, jer će ekonomija na najbolji način relaksirati odnose i otvoriti put rješavanju i nekih političkih problema.
Nezaposlenost veći problem od Zukorlića
NN: Da li su se nakon izbora u Srbiji smirile tenzije u Sandžaku, pogotovo kada je riječ o ulozi i političkom angažmanu sandžačkog muftije Muamera ef. Zukorlića?
LJAJIĆ: Iako je on deklasiran na ovim izborima, mi i dalje imamo pokušaje da povremeno svojim izjavama ustalasa javnost. Međutim, to više nema onu političku težinu kao prije izbora. Ono što je naša intencija jeste da se više ne bavimo Zukorlićem, nego rješavanjem konkretnih životnih problema, jer u ovom trenutku zajednički neprijatelji i Srba i Bošnjaka Sandžaka su siromaštvo i nezaposlenost. Mi više ne želimo da se bavimo Zukorlićem, jer samo u Pazaru 22.000 ljudi je na birou i traži posao.