Nacrtom novog zakona o socijalnoj zaštiti RS, koji je nedavno usvojila Vlada RS, određeni broj osoba će izgubiti pravo na naknadu za tuđu njegu i pomoć, izjavio je Ljubo Lepir, pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite RS.
On je naveo da je posljednjih godina drastično povećan broj korisnika ove naknade, dodajući da će, ukoliko novi zakon bude usvojen, ovo pravo biti isključivo pravo lica s invaliditetom.
Novina je da za novčana prava koja imaju lica u stanju socijalne potrebe, kao i lica s invaliditetom, osnovica bude prosječna neto plata ostvarena u prethodnoj godini. Konkretno to znači da će se osnovica za novčanu pomoć, pravo koje je namijenjeno isključivo licima koja su apsolutno siromašna, kretati od 15 do 30 odsto u zavisnosti od broja članova domaćinstva.
NN: Koje su najbitnije novine koje donosi novi zakon o socijalnoj zaštiti?
LEPIR: Nacrt zakona o socijalnoj zaštiti je jedan od krucijalnih zakona. Zakon donosi čitav niz novina koje se ogledaju u prihvatanju novih metoda rada, novih principa, prava i usluga iz socijalne zaštite, novih ustanova, nadzor, kaznene odredbe. Ovaj zakon s jedne strane obuhvata svu pozitivnu praksu koja se posljednjih godina pojavila u samom sistemu, a s druge strane daje nove mehanizme koji treba da unaprijede kompletan sistem socijalne zaštite. Tu je i čitav niz mjera na unapređenju sistema socijalne zaštite zasnovane na jačanju kompetencija socijalnih radnika, uvode se novi standardi i novi kriterijumi za određivanja rada ustanova socijalne zaštite, zatim se uvodi mješoviti sistem socijalne zaštite kao jedan od modela zasnovan na partnerstvu privatno javnog i nevladinog sektora.
NN: Novina koja je najviše zainteresovalo javnost posljednjih dana jeste povećanje socijalnih naknada. Kako će to funkcionisati?
LEPIR: Jedna od stvari koje su predviđene Nacrtom zakona jeste upravo novi model finansiranja osnovnih prava i nova osnovica za obračun visine tih naknada. Naime, trenutno je ta osnovica fiksno definisana i ta naknada iznosi 41 marku. S obzirom na to da je čitav sistem socijalne zaštite do sada bio finansiran iz budžeta opština, one su imale zakonsku mogućnost da ne ispunjavaju tu obavezu, što je novim zakonom prevaziđeno. Novina je da za novčana prava koja imaju lica u stanju socijalne potrebe kao i lica s invaliditetom, osnovica bude prosječna neto plata ostvarena u prethodnoj godini. Konkretno to znači da će se osnovica za novčanu pomoć, pravo koje je namijenjeno isključivo licima koja su apsolutno siromašna, kretati od 15 do 30 odsto u zavisnosti od broja članova domaćinstva. Naime, 15 odsto od prosječne neto plate bi trebalo da dobija pojedinac mjesečno, a 30 odsto petočlana porodica.
NN: Kako će biti obračunavana naknada za pomoć i njegu drugog lica?
LEPIR: Što se tiče te naknade, nju bi trebalo da primaju isključivo lica s invaliditetom, koja nisu obuhvaćena drugim sistemom, na primjer borački invalidi ili invalidi rada. Ta naknada bi se odnosila samo na civilne invalide. Do sada je u zakonu to bilo regulisano na način da je bila jedna grupa i svi su dobijali isti iznos, odnosno po 41 KM. Sada će biti jedan novi princip, pa će biti dvije grupe. U prvu grupu bi spadala lica s izrazito teškim invaliditetom i oni bi trebalo da dobijaju naknadu u visini od 20 odsto od prosječne plate. Ova druga grupa, u koju bi spadali invalidi kojima nije potreba toliko intenzivna pomoć kao prvoj grupi, trebalo bi da dobijaju deset odsto od prosječne plate. Naravno da to nije dovoljno kada se gleda visina tih naknada, ali mora se priznati da su to ogromni iskoraci u odnosu na prethodnu stanje.
NN: Imate li neke procjene koliko bi korisnika nakande za tuđu njegu i pomoć moglo biti u RS?
LEPIR: Procjenjujemo da bi moglo biti oko 15.000 tih korisnika od čega bi u prvu grupu spadalo oko 3.500. Opet ponavljam da ne možemo znati tačne podatke, dok ne bude izvršena revizija tih prava.
Novina je da za novčana prava koja imaju lica u stanju socijalne potrebe, kao i lica s invaliditetom, osnovica bude prosječna neto plata ostvarena u prethodnoj godini, kazao Lepir
NN: Da li će neka lica izgubiti ovo pravo nakon revizije?
LEPIR: Pretpostavka je da će doći do toga, da će neka lica izgubiti ta prava iz razloga što je u posljednje vrijeme došlo do naglog povećanja tih korisnika, što je prouzrokovano starošću i čitavom lepezom kriterijuma koji su zasnovani na dijagnozama. Ovo pravo u novom zakonu neće respektovati ni dijagnoze niti starost kao dominantan uzrok stanja socijalne potrebe, već će za njih biti neka druga prava. Prava za tuđu njegu i pomoć će biti ekskluzivno pravo lica s invaliditetom.
NN: Nacrtom novog zakona predviđeno je i formiranje zavoda za socijalnu zaštitu. Šta će biti njegova osnovna funkcija?
LEPIR: Zakonom je predviđeno formiranje čitavog niza novih institucija namijenjenih korisnicima kao što su dnevni centri, savjetovališta, zavod za socijalnu zaštitu. Zavod bi bio stručna institucija, koja bi bila podrška Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, u kontekstu razvoja sistema, standardizacije, međunarodne saradnje, podrške ustanovama socijalne zaštite. Takav zavod u BiH trenutno ne postoji, dok postoji u Srbiji i nama je posebno značajno uvođenje tog zavoda zbog međunarodne saradnje jer bi upravo tako ovaj zavod najviše doprinio razvoju ove oblasti.
NN: Da li je zakonom predviđeno uvođenje novih korisnika?
LEPIR: Što se tiče novih korisnika imamo na primjer djecu žrtve nasilja, zatim punoljetno lice koje je žrtva nasilja u porodici, žrtve trgovine ljudima. Svi oni će moći koristiti bilo koju uslugu koja je definisana zakonom, ako ispunjavaju uslove.
Inspekcija socijalne zaštite
NN: Koja će biti osnovna nadležnost inspekcije socijalne zaštite?
LEPIR: Inspekcijski nadzor će propisivati određeni niz mjera i kaznenu politiku, odnosno kazne ukoliko izrečene mjere ne budu sprovedene. Ova inspekcija će biti definisana u okviru Republičkog inspektorata, pa će građani, kao i Ministarstvo, imati prilike da prijave ako nisu zadovoljni nečim, ili ako su primijetila da se nešto ne radi kako bi trebalo. Najbitnije je da ova vrsta inspekcija ima naredbodavnu mogućnost kao i kaznenu, što dosadašnji nadzor nije imao.