Intervju

Lorkovski za "Nezavisne": Kršenje energetskih pravila može ugroziti odnose BiH s EU

Lorkovski za "Nezavisne": Kršenje energetskih pravila može ugroziti odnose BiH s EU
Foto: Energy-community | Lorkovski za "Nezavisne": Kršenje energetskih pravila može ugroziti odnose BiH s EU

BiH ne čini sebi uslugu time što krši evropska pravila u sektoru energetike, što bi moglo uticati na trgovinske odnose s EU koja sve direktnije insistira na smanjenju negativnih uticaja na okolinu i klimu od strane proizvođača energije, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Artur Lorkovski, direktor Sekretarijata Energetske zajednice.

"Mi nudimo svu potrebnu pomoć zemlji i njenim kompanijama da spriječimo tu vrstu izolacije i iskreno se nadamo da će BiH tu našu pomoć prihvatiti", kaže on.

NN: Kako sukob u Ukrajini utiče na cijene energenata u Evropi?

LORKOVSKI: Zbog ruske agresije na Ukrajinu cijene električne energije, gasa i nafte u Evropi će u kratkoročnom periodu vjerovatno ostati na visokom nivou. Mnogo zemalja je u procesu preispitivanja vlastitih energetskih strategija i gledaju kako da ubrzaju planove da pojačaju proizvodnju obnovljive energije i energetsku efikasnost. Visoke cijene energenata bi mogle takođe ubrzati energetsku tranziciju u BiH, što će značiti zdraviju budućnost za građane BiH jer će se time riješiti problem zagađenja iz elektrana na ugalj, čije su emisije značajno iznad evropskih normi.

NN: Ali, koliko je moguće u nekom kraćem vremenu učiniti energetiku "zelenijom"? Ranije je bilo govora da je to proces koji će trajati decenijama.

LORKOVSKI: Dekarbonizacija će svakako trajati godinama, ali trenutna energetska kriza nam pokazuje da moramo početi djelovati odmah. Energetska efikasnost je proces koji sigurno daje pozitivne rezultate, najmanje košta i radi se o području gdje postoji mnogo neiskorištenog potencijala, posebno kada je riječ o zapadnom Balkanu. To možemo započeti kroz podršku investicijama u energetsku efikasnost u našim domovima i drugim zgradama. Za energetsku transformaciju je, takođe, važno da povećamo svijest potrošača i da omogućimo građanima da u ranoj fazi usvoje nove tehnologije i prihvate prilike koje se pružaju na tržištu. Na primjer, investiranje u vlastitu proizvodnju obnovljive energije može zaštititi potrošače od povećanih cijena energenata, dok istovremeno sami doprinose ukupnom jačanju udjela obnovljive energije u ukupnom energetskom miksu. Istovremeno, potrebno je pojednostaviti procese dobijanja dozvola za male energetske projekte kako bi se u kratkoročnom periodu povećao udio obnovljivih izvora.

NN: Šta je tačno problem BiH u kršenju pravila Energetske zajednice? I kakve su sankcije u pitanju?

LORKOVSKI: BiH ne čini sebi uslugu time što krši evropska pravila u sektoru energetike. To bi moglo uticati na trgovinske odnose s EU, koja sve direktnije insistira na smanjenju negativnih uticaja na okolinu i klimu od strane proizvođača energije. Sistem za trgovanje emisijama EU (CBAM) je direktan izraz toga. Nepoštovanje Direktive o velikim elektranama na goriva kada je riječ o zagađivačima vazduha poput elektrana Tuzla ili Kakanj će uticati na ugled BiH kao izvoznika električne energije u EU. Isto se odnosi i na izgradnju novog bloka VII u Tuzli, što predstavlja kršenje pravila EU o državnoj pomoći. Pored tih kršenja pravila o zagađenju, BiH se izoluje od integrisanja u regionalna energetska tržišta jer ne primjenjuje pravila Trećeg energetskog paketa zato što ne uspostavlja nacionalnu platformu za trgovanje električnom energijom, kako bi se spojila sa susjednim zemljama i EU. Mi nudimo svu potrebnu pomoć zemlji i njenim kompanijama da spriječimo tu vrstu izolacije, i iskreno se nadamo da će BiH tu našu pomoć prihvatiti.

NN: Govorili ste o obnovljivoj energiji u BiH. Koje konkretne podsticaje Vi vidite kako bi se ohrabrilo investiranje i tako BiH pomoglo da pređe tu tranziciju?

LORKOVSKI: BiH ima veliki ekonomski isplativ potencijal za ugradnju solarnih sistema i vjetroparkova. Ispunjavanje ciljeva 2030. koji se odnose na obnovljivu energiju, poboljšanje energetske efikasnosti i smanjenje ispuštanja stakleničkih gasova trebalo bi da bude najveći prioritet za zemlju. Postavljeni ciljevi će pomoći da tranzicija bude predvidiva. Osim toga, ciljevi moraju biti podržani dobrom administracijom i efektivnim politikama i mjerama, a koje bi trebalo definisati u nacionalnom planu za energiju i klimu. BiH je podnijela nezvaničan nacrt Sekretarijatu prošle godine i pojačani su napori da se dokument finalizira. Istovremeno, BiH bi trebalo da obezbijedi da revizija programa podrške koja je trenutno u toku dovede do jeftinih mjera razvoja obnovljivih izvora energije, kao i da subvencije budu organizovane na transparentan način tako da tržište bude to koje odlučuje koje ponude su najpovoljnije. Proces bi, takođe, trebalo da prati dugoročan plan za aukcije, kako bi se obezbijedila stabilnost koja je potrebna za privlačenje investicija. Drugi važni instrument za koji jača interes u regionu odnosi se na garancije porijekla energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Energetska zajednica pomaže ugovornim stranama, uključujući i BiH, da uspostave nacionalne registre s ciljem uspostavljanja zajedničke regionalne šeme, koji bi omogućili trgovinu garancijama porijekla. To će te garancije učiniti atraktivnijim za proizvođače obnovljive energije, snabdjevače i kompanije koje žele da smanje svoje emisije ugljenika.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije