Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) ne raspolaže informacijama o postojanju terorističkih organizacija u BiH povezanih s Al Kaidom niti ima novih saznanja o mreži podrške haškim bjeguncima, izjavio je Mirko Lujić, direktor SIPA.
U intervjuu za "Nezavisne" on kaže da na ovu agenciju postoje pritisci iz političkih i drugih krugova, mada ne iznosi detalje.
NN: Da li SIPA raspolaže saznanjima o postojanju mreže podrške haškom bjeguncu Ratku Mladiću u BiH?
LUJIĆ: Državna agencija za istrage i zaštitu, zajedno sa drugim agencijama, kontinuirano preduzima mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju otkrivanja osumnjičenih za ratne zločine, uključujući i haške optuženike. U tom smislu se, u okviru zakonskih ovlaštenja i raspoloživih kadrovskih i tehničkih kapaciteta, preduzimaju i prema licima za koja postoje informacije ili osnovi sumnje da pružaju pomoć učinitelju poslije učinjenog krivičnog djela ili pomoć licu optuženom od strane međunarodnog krivičnog suda. Agencija ne raspolaže novim upotrebljivim saznanjima o onome što se u žargonu naziva "mreža podrške haškim bjeguncima".
NN: Da li SIPA raspolaže podacima o postojanju terorističkih grupa u BiH, te da li su te navodne grupe povezane, primjerice, s Al Kaidom?
LUJIĆ: Ne.
NN: Postoje li pouzdani podaci na osnovu kojih se može tvrditi da je BiH zemlja iz koje se regrutiraju i u kojoj se obučavaju teroristi?
LUJIĆ: SIPA je razmjenom podataka sa drugim policijskim agencijama iz zemlje i inostranstva došla do informacija da je jedan broj lica osumnjičenih za terorizam izvjesno vrijeme boravio na području BiH. Za jedan broj tih lica raspolažemo informacijama i o njihovim navodnim kriminalnim aktivnostima.
NN: Zašto su učinci policijskih agencija u presjecanju lanaca trgovine narkoticima loši iako je općepoznato da je BiH tranzitna zemlja za prenos droge?
LUJIĆ: SIPA je u prethodnoj godini, postupajući u okviru svoje nadležnosti, privremeno oduzela skoro 100 kilograma raznih vrsta droge, pri čemu je nadležnim tužilaštvima podneseno šest izvještaja o počinjenom krivičnom djelu protiv 21 lica. Imajući u vidu stvarne istražne kapacitete i popunjenost Agencije, koji su još nedovoljni, rezultati SIPA u 2009. godini su zadovoljavajući. Učinke drugih policijskih agencija u vezi sa suprotstavljanjem ilegalnoj trgovini narkoticima ne možemo komentarisati, ali je evidentno to da sve agencije ulažu značajne napore na suzbijanju ovog zla. U tom smislu je i značajno naglasiti intenziviranu policijsku saradnju, kako u zemlji tako i s okruženjem, uključujući i zajedničke operacije na terenu, kao i međuagencijske istražne timove.
NN: Da li postoje politički pritisci na rad SIPA?
LUJIĆ: Da.
NN: Ko i zbog čega vrši pritisak na SIPA?
LUJIĆ: Pritisci dolaze iz različitih političkih i drugih struktura u BiH.
NN: Zašto ste svog pomoćnika za Krivično-istražno odjeljenje Dragana Lukača rasporedili na funkciju koja uopće ne postoji u SIPA?
LUJIĆ: Odjeljenje za zaštitu ličnosti i objekata je, u skladu sa izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, još funkcionalni i organizacioni dio Agencije i policijski službenici na rasporedu u ovom odjeljenju su još u statusu policijskih službenika Agencije.
NN: Jesu li to rezultati pritisaka?
LUJIĆ: Ne.
NN: Zašto ste Vahida Alagića rasporedili na funkciju načelnika Odjela za zaštitu svjedoka u vrijeme dok je bio pod istragom?
LUJIĆ: U skladu s odredbama Zakona o ministarskim i drugim imenovanjima koji se odnose na gospodina Alagića, on je s istekom mandata u Graničnoj policiji BiH 10. septembra 2009. godine raspoređen na jedno od upražnjenih radnih mjesta za koje je predviđen čin glavnog inspektora, načelnik u Odjeljenju za zaštitu svjedoka. Zbog otvorene istrage za krivično djelo ratnog zločina koju protiv njega vodi Tužilaštvo BiH, nakon odluke Disciplinske komisije Agencije, gospodin Alagić je istog dana suspendovan sa dužnosti načelnika ovog odjeljenja. Nakon obavještenja tužioca o obustavljanju istrage i nakon odluke Disciplinske komisije Agencije suspenzija je gospodinu Alagiću ukinuta 25. decembra 2009. godine.
Izgradnja sjedišta kasni zbog projekta i izvođača
NN: Zašto kasni gradnja objekta za smještaj SIPA i koliko to negativno utječe na rad ove agencije?
LUJIĆ: Gradnja objekta kasni iz više razloga. Neki od njih su u vezi s nedostacima na izvedbenom projektu, koje revizija projekta nije utvrdila, a koji su se morali otklanjati tokom gradnje. Drugi su u vezi s tim nepredviđenim i dodatnim radovima na objektu, a treći u vezi s vremenskim uslovima u toku gradnje. Dio kašnjenja svakako je u direktnoj odgovornosti izvođača radova, što će biti tretirano u skladu s ugovorom o gradnji. Rad i rezultati rada Agencije nisu u značajnijoj mjeri efektirani ovim kašnjenjem, izuzev u dijelu koji se odnosi na plaćanje troškova zakupa koji SIPA plaća za pojedine organizacione dijelove.