Postoji najava da bi se daleko više predmeta ratnih zločina trebalo "spustiti" na entitetske i kantonalne sudove, jer se bojim da Tužilaštvo BiH predmete ratnih zločina ovakvim tempom neće riješiti za još 20 godina.
Kazao je ovo u intervjuu "Glasu Srpske" glavni republički tužilac Republike Srpske Mahmut Švraka.
"Kada se radi o Tužilaštvu i Sudu BiH, tu treba striktno napraviti podjelu nadležnosti, što je sada glavni kamen spoticanja", rekao je Švraka.
On je naveo da se prvo analizira trenutno stanje u okružnim tužilaštvima i republičkom Tužilaštvu.
"Reorganizacija republičkog i okružnih tužilaštava pratiće strukturalne promjene na osnovu dijaloga koji je pokrenut sa Evropskom unijom. Vidjećemo koliko imamo prostora za takvu reorganizaciju, ali ćemo morati da pratimo zahtjeve koji izađu iz strukturalne reforme pravosuđa, a tek ćemo vidjeti u kojem dijelu će se ona odnositi na Tužilaštvo. Ako ne bude većih promjena i zahtjeva, gledaćemo da preduzmemo neka organizaciona poboljšanja u okružnim tužilaštvima. S obzirom na to da se reforma pravosuđa više odnosi na Tužilaštvo i Sud BiH, tu treba striktno napraviti podjelu nadležnosti što je sada glavni kamen spoticanja", tvrdi Švraka.
Dosadašnji rad Tužilaštva RS ocijenio je "dosta dobrim".
"Problem je jedino Okružno tužilaštvo u Doboju koje ima manje riješenih predmeta nego ostala tužilaštva, tako da ćemo u idućem periodu morati da poboljšamo njegov rad. Namjeravamo uskoro da analiziramo stanje u ovom tužilaštvu i predložimo određene mjere", precizira glavni republički tužilac RS.
Dodaje da će promjene u tužilaštvima s ciljem optimalizacije rada diktirati reforma pravosuđa, "koja bi mogla da potraje u idućih pet godina".
"Osim dobojskog tužilaštva, ostala drže trend riješenosti predmeta od oko 95 odsto. Međutim, koliko god tužilaštvo radilo, uvijek je daleko više priliva novih predmeta nego što je objektivno da se riješi. Okružno tužilaštvo u Banjaluci na kraju prošle godine je imalo 1.790 neriješenih prijava, tužilaštvo u Bijeljini 31, u Doboju 2.008, u Istočnom Sarajevu 296, a u Trebinju 509. Moraju se, međutim, uzeti u obzir i nove prijave koje su stizale tokom godine. Pokušaćemo da dostignemo dnevnu ažurnost i da se prijave automatski rješavaju. Moguće je da povećamo broj tužilaca u banjalučkom Okružnom tužilaštvu za devet, ali to zavisi od budžeta za 2012. godinu", navodi Švraka.
On takođe potvrđuje da Okružno tužilaštvo Banjaluka ima najveći broj zastarjelih predmeta.
"To je tačno, ali samo za one predmete u kojima je nepoznat počinilac krivičnog djela. Od 773 predmeta koji imaju relativnu zastarjelost 731 su predmeti u kojima su počinjena krivična djela, ali su nepoznati izvršioci. Ostalih zastarjelih predmeta je 15, što je u odnosu na prosjek od 5.000 predmeta koji se godišnje obrade sasvim prihvatljivo", objašnjava on.
navodi da je strategijom rješavanja predmeta ratnih zločina predviđena mogućnost da Tužilaštvo BiH izuzima predmete iz okružnih tužilaštava, a bilo je i obrnutih slučajeva kada su se predmeti "spuštali" na entitetska tužilaštva.
"Mislim da to nije toliko bitno koliko je važno da se predmeti brže rješavaju, jer poslije 15 do 20 godina svako krivično djelo gubi na osjećaju pravde. U dokazivanju ratnih zločina velika uloga je na svjedocima, ali oni umiru. Preuzimanje predmeta od okružnih tužilaštava, kao i njihovo ustupanje od strane Tužilaštva BiH može da bude pozitivno ako se ocijeni da bi se ti slučajevi brže i jeftinije riješili", objašnjava Švraka.
On smtra da okružna tužilaštva u RS imaju kapaciteta da rade na svim predmetima ratnih zločina.
"Međutim, neke ipak treba ostaviti Tužilaštvu BiH. Naše odjeljenje je to dobro radilo, a postoji najava da bi se daleko više predmeta ratnih zločina trebalo 'spustiti' na kantonalne i entitetske sudove, jer se bojim da Tužilaštvo BiH ovakvim tempom neće riješiti predmete ratnih zločina za još 20 godina", zaključio je Švraka u intervjuu za "Glas Srpske".
Zgrada Vlade RS
GLAS: Kako komentarišete to što je Tužilaštvo BiH "predmet Zgrada Vlade RS" ustupilo Specijalnom tužilaštvu RS?
ŠVRAKA: Motiv toga vjerovatno zna glavni tužilac Tužilaštva BiH Milorad Barašin, ali smo mi to i očekivali zbog same istrage i mogućnosti dokazivanja. Prave motive o tome zašto je to u datom momentu vraćeno ne znam. Znam kako će se taj predmet završiti, ali o tome će se uskoro govoriti.