Dušanka Majkić, predsjedavajuća Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost parlamenta BiH, kaže da u BiH ne postoji dokument koji bi ljudima u ovoj zemlji odgovorio na pitanje kakvi su bezbjednosni rizici i iskušenja, čega se treba plašiti ili kako to preduprijediti.
"Nemamo osnovni bezbjednosni dokument koji se zove bezbjednosna politika, a posljednji takav usvojen je 2006. godine. Sigurno je da je došlo do promjena kada su bezbjednosni izazovi u pitanju, da ono što je 2006. godine bilo aktuelno nije danas i ministar bezbjednosti je dužan da izradi takav dokument", kazala je Majkićeva.
Ona ističe da nema ni odgovora na pitanje imaju li institucije BiH snage, želje i volje da se izbore sa terorizmom koji je sve veća prijetnja svijetu, pa i BiH.
"Da smo se ozbiljnije pozabavili Gornjom Maočom ne bi se dogodio napad na Policijsku stanicu u Bugojnu i napad na američku ambasadu. Pitanje je šta je sljedeće", kaže Majkićeva.
Govoreći o radu Suda i Tužilaštva BiH Majkićeva ističe da je ključni čovjek u pravosuđu Norvežanin Sven Urke, koji novcem od različitih donatora postavlja i razrješava sudije i tužioce i niko mu se ne smije usprotiviti.
NN: Zbog čega je Zajednička komisija za odbranu i bezbjednost Ministarstvu bezbjednosti BiH vratila Informaciju o stanju bezbjednosti?
MAJKIĆ: Ministarstvo bezbjednosti bilo je obavezno da dostavi Informaciju bezbjednosti za 2011. godinu, a dostavili su Informaciju o stanju kriminaliteta koja je samo jedan segment. Nikada nije napravljen dokument koji bi građanima BiH odgovorio na pitanje kakvi su bezbjednosni rizici i iskušenja, čega se treba plašiti, na koji način preduprijediti te stvari i kako se izboriti s njima. Nijedan od tih odgovora ministar bezbjednosti nije dao.
NN: Ima li spremnosti da se dostavi takav dokument?
MAJKIĆ: Ministar bezbjednosti je dužan da predloži takav dokument koji je vezan za drugi dokument, a koji se zove bezbjednosna politika koju usvaja Predsjedništvo. Posljednji dokument pod tim nazivom usvojen je 2006. godine. Izazov koji se zove terorizam, koji je prvenstveni i najveći, nije ni naglašen u tom dokumentu. Sajber kriminal se uopšte ne spominje u tom dokumentu. Sigurno je da je došlo do promjena kada su bezbjednosni izazovi u pitanju, da ono što je 2006. godine bilo aktuelno nije danas i da jedan takav dokument sigurno treba.
NN: Koliko su institucije BiH spremne da se suprotstave terorizmu?
MAJKIĆ: Ni taj odgovor nemamo. Dvije sjednice smo raspravljali na temu terorističkog napada na američku ambasadu u Sarajevu. Tom prilikom ministar bezbjednosti dostavio je jedan prijedlog mjera, a agencije su dostavile prijedloge nezavisno od njega. Vidljivo je da tu ne postoji koordinacija. Ono što agencije traže da bude urađeno nije u skladu s onim što traži Ministarstvo bezbjednosti.
NN: Šta traži?
MAJKIĆ: Stvari koje prevazilaze ustavne nadležnosti. Sa 200 ljudi koje ima, čitavo vrijeme pokušava da pribavi neke od operativnih nadležnosti jer su svjesni da ne mogu da zadrže toliki kapacitet na koordinaciji koja je loša i koja ne postoji. Znači da nešto moraju uraditi ili smanjiti broj ljudi ili pribaviti neku od nadležnosti, što nije moguće. Već u nekoliko navrata se predlažu zakoni koji ne mogu proći i neće proći jer su izvan nadležnosti.
NN: Terorizam u BiH se često veže za vehabizam. Koliko je to zaista povezano?
MAJKIĆ: BiH će to riješiti onda kada Bošnjaci kažu da žele da se izbore s tim problemom i veoma je važno da oni to kažu jer blagonaklono gledati na problem vehabizma dovodi do napada na američku ambasadu. Da smo se ozbiljno pozabavili Gornjom Maočom ne bi se dogodio napad na Policijsku stanicu u Bugojnu i slučaj "Jašarević". Pitanje je šta je sljedeće. Vehabizam je problem koji će se odraziti na sve, neće poštedjeti ni Bošnjake i oni će imati probleme zbog radikalnog islama koji ne treba nikome.
NN: Da li to znači da ne postoji spremnost da se s tim uhvatimo u koštac?
MAJKIĆ: Nije pokazana jer se svaki od tih slučajeva pokušava zataškati. Za Jašarevića su rekli da je to neki čovjek iz Srbije, došao tek tako da napravi problem. Džuvo (Almir Džuvo, direktor OBA) je možda i prvi čovjek koji je rekao da opasnost od radikalnog islama postoji. Postavlja se pitanje kako se moglo desiti da Jašarević kao bezbjednosno opasna osoba šeta preko granice.
NN: Koliko su se bezbjednosne agencije, a i Ministarstvo bezbjednosti uozbiljili poslije napada na američku ambasadu?
MAJKIĆ: Ono što bode oči jeste da su svi ključni ljudi i direktori agencija, izuzev direktora obavještajne službe bili u Americi. Nijednog direktora nije bilo ovdje i to je bio problem u koordinaciji i komunikaciji i u snalaženju u tom slučaju. Pitanje je da li uopšte i danas postoji procedura u takvim slučajevima.
NN: Izvjesno je da će doći do promjene ministra bezbjednosti BiH. Da li ćete podržati Fahrudina Radončića za novog ministra?
MAJKIĆ: O tome ćemo vidjeti kada bude donesena odluka da on to bude.
NN: Koliko je on dobar čovjek za tu funkciju?
MAJKIĆ: Ne znam. Poznajem ga samo kao medijskog magnata i biznismena. Najveći uspjeh budućeg ministra, ma ko on bio, biće da ostvari komunikaciju sa bezbjednosnim agencijama.
NN: Kako komentarišete novonastalu situaciju i raspad koalicije SDP - SDA?
MAJKIĆ: Do ovoga je nepotrebno došlo, posebno zbog toga što je Lagumdžija bio ključni čovjek koji je potrošio vrijeme da se stvari u BiH postave. Nakon toga Tihić je zaboravio da pripadnost grupi koja je dogovorila da vrši vlast u zemlji obavezuje na zajednički stav. Neko ko se računa da je pozicija, a neće da usvoji budžet je nedopustiva stvar i na tome su se preračunali.
NN: Nedavno ste prisustvovali zajedničkoj sjednici Odbora za bezbjednost i Odbora za predstavke, prijedloge i drustveni nadzor vezano za diskriminaciju zatvorenika srpske nacionalnosti u KPZ u FBiH? Koliko su oni zaista diskriminisani?
MAJKIĆ: Uz pomoć jednog kolege iz parlamenta otišla sam u KPZ Zenica jer nisam dobila saglasnost komisije da idem tamo. Zaprepaštena sam što je najveći broj njih nezadovoljan uslovima boravka. Većina njih kaže da nije kriva za ono što su osuđeni. Npr. jedan od njih je naveo da je u vrijeme kada se desio ratni zločin uopšte nije bio u BiH i ima potvrdu poslodavca iz Njemačke da je u to vrijeme radio, a osuđen je na 15 godina. Drugi primjer je da glavni svjedok kada ga je vidio rekao da to nije taj čovjek. Traže da RS formira tim koji će pregledati njihove slučajeve i pokrenuti nove postupke.
NN: To su greške Suda i Tužilaštva BiH.
MAJKIĆ: To su institucije koje su na nebu i nikome ne polažu račune. Ključna ličnost u pravosuđu BiH je Sven Urke, Norvežanin koji novcem od različitih donatora postavlja i razrješava sudije i tužioce i niko mu se ne smije usprotiviti. Sjedi u VSTS-u i zaista me čudi da niti jedna od institucija BiH nije reagovala i poslala pismo Ministarstvu inostranih poslova Norveške i pitala zbog čega i uz čiju podršku taj čovjek radi. Po zakonu postoji 15 članova VSTS-a, a on je 16. član. Nema ga u zakonu. Postavio ga je visoki predstavnik i dakle preko te veze rješava pitanja u interesu međunarodne zajednice.
NN: Kome onda odgovara pravosuđe BiH?
MAJKIĆ: Međunarodnoj zajednici.
Budućnost
NN: Ima li BiH, ovakva kakva jeste, budućnost?
MAJKIĆ: Izuzev deklarativne želje političkih partija iz RS i FBiH da BiH opstane ovakva kakva jeste, nema nikakvog konkretnog doprinosa. Sada mi se prvi put učinilo da je spasavanje budžeta doprlo do svijesti pojedinih političkih partija da - ako budžet ne bude donesen - ova zemlja nema nikakvu šansu. Neki od njih su shvatili, ali se mora još raditi.