Marek Marzinski, istraživač Amnesti Internešnela za područje Balkana, kaže da je u vezi sa ljudskim pravima situacija u BiH posebno teška te da je ostalo još mnogo da se uradi.
"Zabilježeni su zabrinjavajući primjeri fizičkih napada na povratnike, pripadnike konstitutivnih naroda. Porast broja ovih napada prati pogoršanje političke situacije u zemlji, kao i veću prisutnost nacionalističke retorike koju koriste neki političari", kaže Marzinski.
On naglašava da postoje zabrinjavajući slučajevi gdje vlasti, koje su tu da štite ljudska prava, zapravo ih aktivno krše.
NN: Gdje je najprisutnije kršenje ljudskih prava u BiH?
MARZINSKI: Postoje brojna kršenja ljudskih prava. Goruće je pitanje nekažnjavanje ratnih zločinaca i to je nešto na šta se hitno mora obratiti pažnja. Žrtve ratnih silovanja je problem potpuno zapostavljen od strane svih nivoa vlasti u BiH, iako je prošlo 14 godina od okončanja ratnih dejstava. Silovanje je samo po sebi zločin i kršenje ljudskih prava, a kao drugo, bh. vlasti nisu učinile ništa da obeštete te žrtve iako one imaju pravo na to, na kompenzaciju, ali i na psihološku podršku, zdravsteveno osiguranje, zaposlenje kao i vraćanje njihove imovine.
Uz to, skoro 69.000 ljudi se još vodi kao nestalo, a broj ratnih zločina koji još nisu procesuirani je veliki. Ljudska prava su univerzalna, međusobno zavisna i nedjeljiva i vlasti imaju obavezu da obrate pažnju na sve njih. Brojni slučajevi seksulanog nasilja nad žrtvama ratnih zločina nisu procesuirani. To samo pokazuje da je ostalo dosta da se uradi kada je riječ o zaštiti ljudskih prava u BiH.
NN: Kakva je situacija s manjinama u BiH kada su u pitanju ljudska prava?
MARZINSKI: Vlasti tek treba da obrate pažnju na problematiku s manjinama. Prisutna je etnička diskriminacija kada je zaposlenje u pitanju, vlasti nisu uspjele da romskoj djeci zagarantuju pravo na osnovno obrazovanje i to su samo neki problemi manjina. Ovo su samo dva primjera kršenja ljudskih prava koja su zasnovana na etničkoj pripadnosti.
NN: Kakav je položaj povratnika?
MARZINSKI: Posljednjih nekoliko godina zabilježeni su zabrinjavajući primjeri fizičkih napada na povratnike, pripadnike konstitutivnih naroda. Porast broja ovih napada prati pogoršanje političke situacije u zemlji, kao i veću prisutnost nacionalističke retorike koju koriste neki političari. Vlasti bi trebale hitno da se pozabave ovim pitanjima i nepristrasno istraže ove incidente.
Diskriminacija pri zaposlenju jedno je od glavnih problema na koje treba obratiti pažnja i to odmah jer je činjenica da su konstitutivni narodi u područjima gdje su manjina diskriminisani pri zaposlenju.
NN: Česti su slučajevi zlostavljanja od strane policije, stanje u zatvorima je loše, česti su napadi na novinare i slično. Kako to zaustaviti?
MARZINSKI: Vlasti moraju da implementiraju ljudska prava. Postoje neki zabrinjavajući slučajevi gdje vlasti koje su tu da štite ljudska prava, zapravo ih aktivno krše. Samo u ovoj godini bilo je nekoliko primjera verbalnih i fizičkih napada na novinare i aktiviste za zaštitu ljudskih prava i to od strane pojedinaca koji se nalaze na vlasti. Ovi napadi nikada nisu istraženi od strane relevantnih institucija. To naravno stvara klimu da takvi napadi prolaze nekažnjeno i na neki način ohrabruje buduće počinioce da napadnu novinare i aktiviste za zaštitu ljudskih prava. Snažna reakcija vlasti može zaustaviti kršenje ljudskih prava i stoga pozivamo vlasti BiH da ljudska prava stave na sam vrh svojih prioriteta te da preduzmu odlučnu akciju kad god dođe do kršenja istih.
NN: Koliko je na sudu teško dokazati da je došlo do kršenja prava?
MARZINSKI: Pravosudne institucije u BiH još su slabe i nedostaje im potrebna politička podrška.
Mora se uzeti u obzir da prema međunarodnom pravu postoji obaveza države da garantuje ta prava. Nedostatak finansijskih resursa ne smije biti izgovor da se ne štite i ne poštuju prava. Svi građani imaju pravo na osnovana ljudska i ekonomska prava, s tim da najugroženije grupe moraju biti prioritet. Država je dužna da, u slučaju da nije u stanju da ispuni svoje obaveze, potraži međunarodnu pomoć kada su u pitanju najugroženije grupe.
N.N: Kako mediji izvještavaju o ljudskim pravima?
MARZINSKI: Kada je riječ o izvještavanju o kršenjima ljduskih prava, onda je situacija prilično zabrinjavajuća. Novinari su često pod direktnim pritiskom. Veoma često ljudi na bitnim pozicijama koriste moć da izvrše pritisak na novinare i zaustave njihov istraživački rad. Veoma je bitno da visokopozicionirani političari daju svoju podršku radu novinarima koji se bave istraživačkim novinarstvom, ali i da vlasti procesuiraju sve napade protiv novinara.
NN: Prema svemu što ste rekli, ovdje je situacija više nego alarmantna kad su u pitanju ljudska prava. Kako to promijeniti?
MARZINSKI: Izuzetno je važno da vlasti stave pitanje ljudskih prava na vrh svojih prioriteta. Ljudska prava nisu neka dubiozna ideja, već konkretne obaveze koje sve države treba da ispunjavaju. To podrazumijeva i konkretne stvari kao što je pravo na stan, hranu, vodu ili radnička prava. Ta prava moraju biti zagarantovana svima jer u suprotnom, ljudi ne mogu dostojanstveno da žive. Vlasti BiH moraju poštovati, štititi, ispunjavati i promovisati ljudska prava.