Spor Sjeverne Makedonije i Bugarske se ne može prenijeti na druge zemlje u regionu, ali postoje zainteresovane grupe u regionu koje bi neke teme mogle povezivati sa željom za prijem država u EU, kaže u pisanom intervjuu za "Nezavisne" Margret Uber, ambasadorka Njemačke u BiH.
"Sve susjedne države BiH su uvijek iskazivale svoju podršku EU perspektivi BiH. Mi ih držimo za riječ i računamo na to da sve članice EU i zemlje kandidati postupaju u interesu mirnog i stabilnog razvoja regije", rekla je ona.
NN: Može li spor između Bugarske i Sjeverne Makedonije imati posljedice na BiH, s obzirom na to da bi i druge članice EU mogle pokrenuti slične ucjene zemalja sa zapadnog Balkana na evropskom putu?
UBER: Rasprava između Bugarske i Sjeverne Makedonije o identitetu Sjeverne Makedonije koja će, nadam se, u skoroj budućnosti doprinijeti rješenju, je veoma specifično pitanje koje je vezano za istoriju i odnose između tih dviju zemalja i koje se ne može prenijeti jedan naprema jedan na druge pristupne ili potencijalne kandidate u regionu. Ali naravno da u ovoj regiji postoji niz drugih tema koje bi zainteresovane skupine po potrebi mogle povezivati sa željom za prijem država u EU. Takva pitanja se prije svega moraju rješavati političkim i diplomatskim sredstvima u okviru bilateralnih razgovora u duhu konstruktivne i kooperativne saradnje. Sve susjedne države BiH su uvijek iskazivale svoju podršku EU perspektivi BiH. Mi ih držimo za riječ i računamo na to da sve članice EU i zemlje kandidati postupaju u interesu mirnog i stabilnog razvoja regije.
NN: U izvještaju o napretku BiH vidjeli smo neuobičajeno oštre kritike prema BiH. Kako to ocjenjujete?
UBER: Izvještaj EU o napretku je prije svega opis stanja o sprovođenju reformi koje su potrebne za približavanje EU i postignutom napretku od posljednjeg izvještaja. Nažalost, u ovom izvještaju u skoro svim oblastima dolazimo do zaključka da je BiH u ovom periodu ostvarila samo ograničen napredak i da se i dalje nalazi u veoma ranoj fazi sprovođenja reformi. Međutim, izvještaj svakako prepoznaje i one korake koji su u proteklim mjesecima preduzeti, kao na primjer dogovor o izborima u Mostaru ili usvajanje revidirane državne strategije za procesuiranje ratnih zločina. U izvještaju se niko ne imenuje, on ne upućuje optužbe prema određenim osobama, ali očigledno je da je odgovornost za sprovođenje reformi i time i odgovornost za budućnost BiH na ljudima i političarima ove zemlje. Međunarodna zajednica može uvijek imati samo ulogu nekog ko pruža podršku. Stoga i zajednički apel tri člana Predsjedništva BiH svim institucijama za sprovođenje 14 prioriteta iz Mišljenja EU predstavlja jedan važan signal. Izvještaj je dakle poziv na buđenje - potrebno je energično postupiti.
NN: Njemačka predsjedava Evropskim savjetom. Da li je u tom svojstvu Njemačka uticala na sadržaj izvještaja?
UBER: Taj izvještaj je izvještaj EU komisije, koji ona izrađuje uz učešće država članica. Nije postojao nikakav specijalan doprinos njemačkog EU predsjedavanja pri izradi izvještaja.
NN: EU je usvojila investicioni paket za zapadni Balkan. Koji su uslovi da dobijemo sredstva i postoje li "kazne" ako ih ne ispunimo?
UBER: Ekonomski i investicioni plan za zapadni Balkan koji je EU komisija objavila 6. oktobra predviđa niz mjera koje treba da podstaknu dugoročni ekonomski oporavak zemalja zapadnog Balkana nakon kovid-19 krize i njenih posljedica na privredu ovih zemalja, kao i socijalnu i ekonomsku konvergenciju među zemljama zapadnog Balkana i EU. Zajedno s tranzicijom na zelenu i digitalnu ekonomiju, planirano je da se pokrene održivi ekonomski rast, kao i kontinuirani reformski procesi koji će ovaj region istovremeno približiti EU. Ovdje se, između ostalog, radi o doprinosu za sprovođenje evropskog "Zelenog dila", o dobrom upravljanju vlasti, o pružanju podrške privatnom sektoru, o ulaganjima - posebno u oblasti infrastrukture - kao i u obnovljive, čiste energije - dakle, samo da spomenem njih nekoliko. Konkretne mjere će Evropska komisija uskladiti u koordinaciji sa zemljama zapadnog Balkana. Za realizaciju je Evropska komisija iz Instrumenta pristupne pomoći (IPA III) zemljama koje su u procesu pristupanja EU za period 2021-2027. izdvojila veliku sumu čak i do devet milijardi evra. Prije toga se, doduše, mora usvojiti i višegodišnji finansijski okvir EU. Sredstva će biti raspoređena prema propisima odredbe o korištenju pretpristupnih fondova, o kojoj se trenutno još raspravlja. Ta odredba će ubuduće načelno biti jače fokusirana na postignuti napredak u reformskom procesu.
NN: Šta su, po Vašem mišljenju, tri najveća prioriteta koje BiH mora ispuniti?
UBER: Plan djelovanja EU na putu približavanja BiH EU uključuje 14 prioriteta, koji se mogu i moraju dodatno razdvojiti na pojedinačne korake. Dogovorom o održavanju izbora u Mostaru, usvajanjem revidirane Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina i dogovorom o Poslovniku o radu Parlamentarne komisija za stabilizaciju i pridruživanje između Parlamentarne skupštine BiH i Evropskog parlamenta napravljeni su važni koraci. Donošenjem zakona o sukobu interesa i zakona o javnim nabavkama mogla bi se još u ovoj godini sprovesti dva dalja reformska koraka. Izuzetan značaj s našeg gledišta imaju reforme iz oblasti vladavine prava, pošto je vladavina prava tema koja se proteže skoro kroz sve ostale oblasti. Unaprijeđeno funkcionisanje pravnog sistema bilo bi elementarno kako bi se vratilo povjerenje građana u pravosuđe. Stoga bi trebalo još u tekućoj godini reformisati Zakon o VSTV i time uspostaviti odjel za neovisnu provjeru integriteta sudija i tužilaca. To bi bio jedan važan signal. Od značaja bi, naravno, bilo i donošenje akcionog plana za sprovođenje 14 prioriteta, kako bi se mogao napraviti precizan plan za dalje djelovanje koji bi bio usklađen između svih aktera i time obvezujući za sve.
NN: Bošnjaci žele više nadležnosti za BiH, Srbi jaču RS, a Hrvati više autonomije. Kako uskladiti ove interese, a da su zadovoljni i EU i Njemačka?
UBER: Izjednačavanje među različitim interesima triju etničkih skupina i građana u BiH će biti težak proces, ali on je moguć. Na kraju, on će uspjeti samo ako svi učesnici ovog procesa budu spremni na kompromis, ako budu pravili ustupke i ako zajednički interes da se dođe do održivog rješenja stave ispred individualnih interesa. Samo jedno takvo rješenje može biti trajna osnova za dugoročan i održiv mir i razvoj, a to je u interesu Njemačke i EU.