Nekoliko klikova na vašem računaru ili mobilnom telefonu i sve prijave koje ste bili u obavezi da predate u Poresku upravu Republike Srpske već su stigle na njihovu adresu. Zahvaljujući SAP Integrisanom informacionom sistemu, poreski obveznici od prije desetak dana ni zbog jedne prijave više ne moraju da stoje u redovima. U uslovima pandemije koronavirusa to nam je posebno važno, ali je u pitanju i dobrobit na duge staze, kaže direktor Poreske uprave Republike Srpske, Goran Maričić.
Objašnjava da to u praksi znači uštedu vremena i novca poreskih obveznika, ali i veću efikasnost uprave kroz bolje upravljanje procesima i resursima i pouzdaniju evidenciju o prijavljenim porezima.
NN: Ko i na koji način te usluge može koristiti?
Maričić: Poreske prijave elektronskim putem mogu podnositi obveznici koji su registrovani za elektronske usluge Poreske uprave RS, koje su u potpunosti besplatne. Registracija za elektronske usluge je vrlo jednostavna i to putem portala https://eusluge.poreskaupravars.org/. Potrebno je popuniti propisani obrazac, predati ga u nadležnu područnu jedinicu Poreske uprave Republike Srpske i preuzeti pristupne podatke (korisničko ime i lozinka). Moguća je i elektronska registracija, bez dolaska u Poresku upravu, a korisnik koji se registruje na ovaj način, dobija mogućnost pregleda i preuzimanja računa poreza na nepokretnost. Naravno, poreske prijave osim 1002-Mjesečna prijava poreza po odbitku i prijava za takse (komunalnu, republičku i boravišnu) i dalje se mogu podnositi i fizički i u elektronskom obliku.
NN: Jesu li poreski obveznici u mogućnosti da od trenutka podnošenja prijave do njene “realizacije” isprate čitav postupak?
Maričić: Da, poreski obveznici imaju mogućnost da isprate u kojoj fazi se nalazi prijava koja je elektronski poslata. Time mogu da otklone nedoumice da li je dokument prošao, da li je primljen i da li je sve u redu.
NN: Da li je čitav postupak, prema Vašoj ocjeni, dovoljno jednostavan za “upotrebu”, tako da ga bez problema mogu koristiti svi oni koji imaju pristup internetu?
Maričić: Postupci podnošenja poreskih prijava i plaćanja poreza su relativno jednostavni, iz razloga što su i prijave jednostavno koncipirane. Omogućeno je da svoje obaveze, nakon registracije za korišćenje elektronskih usluga, izvršavate sa svega nekoliko klikova na vašem računaru, laptopu, mobilnom telefonu ili tabletu.
NN: Može li se već sada procijeniti koliko takav način podnošenja poreskih prijava skraćuje čitavu proceduru?
Maričić: Ovim je postupak podnošenja poreskih prijava značajno olakšan. Kao prvo, poreski obveznici ne moraju dolaziti na šaltere, mogu veoma jednostavno pregledati i provjeriti status svoje prijave i obaviti eventualne korekcije. Dalje, nema potrebe za gomilanjem papirne arhive ni kod poreskih obveznika ni u Poreskoj upravi, jer se ti dokumenti čuvaju u elektronskom obliku, što je ušteda i u prostoru i u papiru. Takođe, poresku prijavu elektronski možete poslati u bilo koje vrijeme, dok ste ranije bili ograničeni na radno vrijeme šaltera, uz gužve i slično. Međutim, naš mentalitet je takav da često pokazujemo strah od promjena, naročito u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija. Svjesni smo da će biti onih kojima elektronsko poslovanje nije dovoljno „opipljivo“, u smislu: da li je račun koji sam platio elektronski uopšte plaćen, jer nemam odrezak, da li sam prijavio radnika elektronski ako nisam bio lično i čekao ispred šaltera i slično. Ipak, vjerujem da je većina spremna za digitalno doba i očekujem da će poreski obveznici početi masovno da koriste mogućnost elektronskog podnošenja prijava.
NN: Koliko će takav vid “komunikacije” sa poreskim obveznicima olakšati posao PU i da li će ga ubrzati?
Maričić: Koliko će ovim posao Poreske uprave biti ubrzan i olakšan govori samo podatak da na godišnjem nivou u Poreskoj upravi Republike Srpske bude podneseno, u prosjeku, oko 1,6 miliona poreskih prijava uključujući prijave za upis u Fiskalni registar nepokretnosti i prijave koje se odnose na Jedinstveni sistem za registraciju, kontrolu i naplatu doprinosa. Najveći broj podnesenih prijava odnosi se na Mjesečnu prijavu poreza po odbitku-Obrazac 1002, čije podnošenje je obavezno elektronski. Kada je riječ o mjesečnom nivou, u prosjeku bude podneseno oko 140.000 poreskih prijava s tim da treba uzeti u obzir rokove podnošenja prijava, tako da se u pojedinim mjesecima podnese i veći broj poreskih prijava od navedenog prosjeka. To vam govori dovoljno o značaju uvođenja elektronskog podnošenja poreskih prijava.
NN: Može li se reći da će PU tim načinom poslovanja biti još efikasnija?
Maričić: Naravno. Vodeći se time u razvojnim planovima za bolju Poresku upravu RS, krenuli smo u projekat uvođenja E-usluga kako bismo stvorili novi kvalitet u komunikaciji sa poreskim obveznicima. Naša E-usluga omogućava, bez papirologije, putem „virtuelnog interaktivnog šaltera“ neograničen pristup svim našim e-uslugama na jednoj veb lokaciji. U okviru ove usluge odvija se bezbjedna razmjena elektronskih dokumenata između poreskog obveznika i uprave. Krajnji cilj projekta E-usluga jeste unapređenje poslovne klime kroz smanjenje troškova vezanih za izradu papirnih dokumenata, smanjenje obima poslova vezanih za unos, kontrolu i arhiviranje papirologije, uštedu vremena za poreske obveznike, uštedu u poštanskim troškovima dostave dokumenata, jednostavno pretraživanje dokumenata u elektronskoj arhivi i smanjena mogućnost njihovog gubitka. E-usluge zadovoljavaju visoke bezbjednosne standarde kako bi se prenos podataka u elektronskim transakcijama odvijao kontinuirano bezbjedno, bez rizika od krađe i kompromitovanja. Elektronske usluge Poreske uprave aktivno koristi skoro 20 hiljada korisnika, a ono što planiramo u narednom periodu jeste dalji rad na promociji i povećanje obuhvata poreskih obveznika, kako bi poslovanje učinili još efikasnijim.
NN: Da li je takav vid poslovanja ujedno i najtransparentniji mogući?
Maričić: Svakako da je elektronska komunikacija jedan vid transparentnog poslovanja, prije svega jer ne dozvoljava uticaj ljudskog faktora i eliminiše bilo kakve loše namjere poreskih obveznika i poreskih službenika. Bilo koji dokument poslat elektronskim putem je aspsolutno zaštićen na svom putu od poreskog obveznika do Poreske uprave i obrnuto. Takođe, automatizacija naplate javnih prihoda u Poreskoj upravi implementacijom SAP Integrisanog informacionog sistema donijela je veću transparentnost, jer je onemogućila uticaj ljudskog faktora. Naime, sistem sam kreira opomene za prijavljivanje i plaćanje poreskih obaveza i pokreće postupke prinudne naplate, što je unaprijedilo naplatu.
NN: U saradnji s kim je taj projekat realizovan i kroz koje faze?
Maričić: Elektronsko dostavljanje poreskih prijava nije bilo dovoljno razvijeno iz razloga što u Republici Srpskoj, do 2016. godine, nije postojao organ ili organizacija koja je bila ovlašćena za izdavanje elektronskih potpisa. Nakon donošenja novog Zakona o elektronskom potpisu, kojim su i organi uprave dobili ovlašćenje za izdavanje elektronskih certifikata, mi smo u saradnji sa USAID razvili svoje certifikaciono tijelo (CA) za izdavanje nekvalifikovanih elektronskih potpisa za potrebe elektronskog podnošenja poreskih prijava i taj način poslovanja započeli smo 1. januara 2017.godine. Uslijedilo je postepeno razvijanje elektronskih servisa i to u okviru implementacije SAP Integrisanog informacionog sistema koji realizujemo sa konzorcijumom firmi „Sirius 2010“ Banjaluka, „Prointer ITSS“ Banjaluka i „Prointer ITSS“ Beograd.
NN: Republika Srpska je zahvaljujući ovim elektronskim prijavama postala i primjer u regionu. Dokle su, u tom poslu, stigle vaše kolege iz susjednih zemalja?
Maričić: Poreska uprava Republike Srpske u procesu digitalizacije ide u korak sa zemljama u okruženju. Nastojimo da nagli rast i razvoj informacionih tehnologija pratimo kako usavršavanjem stručnog kadra tako i razvojem informacione infrastrukture, kako bi stvorili osnovne pretpostavke daljeg unapređenja elektronskih servisa i proces digitalizacije držali na što višem nivou.
NN Kad se sve zaokruži, šta je takav projekat konkretno donio i omogućio Poreskoj upravi? Da li je ispunio vaša očekivanja?
Maričić: Implementacija SAP Integrisanog informacionog sistema, kojom smo uspostavili integraciju i automatizaciju poslovnih procesa značajno je uticala na rast naplate javnih prihoda, pojednostavljenje procedura, jedinstveno postupanje zaposlenih, unapređenje usluga poreskim obveznicima. Između ostalog, omogućeno nam je automatsko izdavanje opomena i obavještenja o preplati, kao i izrada rješenja prinudne naplate, koja više ne zavise od subjektivnog faktora, što je imalo pozitivan efekat na naplatu javnih prihoda. Sistem apsolutno ispunjava naša očekivanja. Pored svega toga, treba napomenuti i da će taj sistem obezbijediti reorganizaciju Poreske uprave u smislu smanjenja tehničkih poslova, a radnici će se preusmjeriti u kontrolu i u edukaciju poreskih obveznika. Razvoj ovih sektora omogućiće veći procenat dobrovoljnog izmirenja obaveza od strane poreskih obveznika, što je svima cilj.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.