Božja ljubav prema čovjeku i prema cijelom Božjem stvorenju sasvim je bezuvjetna, posve nesebična i bezgranična. Stoga i ovoga Božića dopustimo da nas obasja Njegovo svjetlo, ohrabri Njegova božanska prisutnost, ispuni Njegova radost, privuče Njegova ljepota i zagrije Njegova ljubav.
Riječi su ovo Marka Semrena, pomoćnog biskupa banjalučkog, koji u božićnom intervjuu za "Nezavisne" govori o neizostavnoj božićnoj tradiciji, o proslavi Hristovog rođenja u vrijeme pandemije virusa korona, te po čemu će se Božić ove godine razlikovati od prijašnjih proslava ovog praznika.
"U FBiH uveden je policijski sat i prema tome slavit će se mise bdjenja na Badnjak, a ne ponoćke. U RS iz epidemioloških razloga najvećim dijelom slavit će se mise bdjenja na Badnjak, a na sam Božić slavit će se više misa kako bi moglo sudjelovati što više vjernika", istakao je Semren.
NN: Koji su to običaji koji se u proslavi Božića ne smiju zapostaviti i svake godine moraju ispoštovati?
SEMREN: Pripreme za slavljenje Božića počinju već s vremenom Adventa (Došašća, tj. dolaska Isusa Krista na ovaj svijet), koji traje četiri tjedna, te se svojim porukama i liturgijskim čitanjima usredotočuju na slavljenje Isusova rođendana. Tu su mise zornice, popraćene odgovarajućim liturgijskim popijevkama, koje se slave u crkvama rano ujutro i vrlo dobro su posjećene, naravno uz ovogodišnje pridržavanje propisanih epidemioloških mjera. Oni koji ne mogu sudjelovati na misama izravno ih prate preko radija ili televizije. Na početku samog Došašća pravi se adventski vijenac s četiri svijeće i svake se nedjelje pali nova svijeća: prva, druga, treća i četvrta. Prva gori prvi tjedan, zatim se pali druga i tako redom, a u četvrtom tjednu sve zajedno gore. Na Sv. Luciju 13.12. sije se pšenica u prikladnu posudu, u kojoj će biti postavljene tri svijeće u božićnom vremenu, koje simboliziraju blagostanje, zemaljsko obilje i euharistijski kruh. U zadnjem tjednu neposredno prije Božića postavljaju se jaslice i okićen bor u domovima, kapelama, crkvama, trgovima i sličnim vidljivim mjestima. Za Božić i božićno vrijeme spravljaju se razna jela, već prema običajima pojedinih krajeva. Za Božić se ljudi koji su u zavadi pomire, ispovijede se i sudjeluju na svetim misama. Potom slijedi čestitanje rodbini, prijateljima i znancima.
NN: Da li će pandemija virusa korona ove godine uticati na proslavu Hristovog rođenja i na koji način?
SEMREN: Što se tiče pandemije kovid-19, župnici i pastoralno osoblje prilagođavaju se uvjetima u kojima žive i ravnaju se prema uputama mjesnih stožera o ponašanju u pandemiji, a to znači da razborito i odgovorno pristupaju organiziranju svih slavlja u Došašću, poštujući život drugoga i svoj vlastiti život, tj. ne ugrožavajući ničije zdravlje.
NN: Kako vjernici ove godine da proslave Božić? Šta biste ih savjetovali?
SEMREN: Biskup ordinarij u svojoj biskupiji, sagledavši sve okolnosti, i pozitivne i negativne, posavjetovavši se i s mjesnim župnicima i sa svojim najbližim suradnicima, preporučuje razboritost u pastoralnom postupanju u pojedinim župama i krajevima i pridržavanje mjera mjesnih stožera. Budući da vjernici Banjalučke biskupije žive i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH, organizirat će se liturgijska slavlja u skladu sa zahtjevima nadležnih mjesnih vlasti. Slavit će se više misa na sam Božić, kako bi na njima moglo sudjelovati što više vjernika.
NN: Da li će ove godine i na koji način biti organizovane neizostavne božićne mise, da li će možda broj misa biti smanjen zbog virusa korona?
SEMREN: Božićne mise slavit će se i ove godine, ali uz poštovanje epidemioloških mjera i odredbi mjesnih stožera. U FBiH uveden je policijski sat i prema tome slavit će se mise bdjenja na Badnjak, a ne ponoćke. U Republici Srpskoj iz epidemioloških razloga najvećim dijelom slavit će se mise bdjenja na Badnjak, a na sam Božić slavit će se više misa kako bi moglo sudjelovati što više vjernika.
NN: Da li su vjernici možda ove godine zbog virusa korona rjeđe ili u manjem broju dolazili na redovne mise?
SEMREN: Stariji vjernici strogo se pridržavaju uvedenih mjera i ne izlažu se velikoj opasnosti. Svete mise su pratili preko radija ili televizije, a pojačali su obiteljske molitve u svojim kućama ili stanovima. A mlađi vjernici su se pridržavali svih propisanih mjera te su dolazili na svete mise redovito.
NN: Šta biste poručili vjernicima koje su to vrijednosti kojih se treba pridržavati, posebno u kriznim situacijama kao što je ova izazvana pandemijom?
SEMREN: U Božiću Bog postaje čovjekom u malenom djetetu Isusu. Na Božić slavimo Božje utjelovljenje ili učovječenje, a to znači da je Bog iz svoje slobode i ljubavi postao čovjekom u Isusu iz Nazareta. Time je rečeno da Bog bezuvjetno ljubi svakoga čovjeka. Božja ljubav prema čovjeku i prema cijelom Božjem stvorenju sasvim je bezuvjetna, posve nesebična i bezgranična. Božjoj ljubavi može zapreka biti jedino naša sloboda. Bog nas ne želi spasiti protiv naše volje, to je tajna i ljepota Božjega čovjekoljublja. Stoga i ovoga Božića dopustimo da nas obasja Njegovo svjetlo, ohrabri Njegova božanska prisutnost, ispuni Njegova radost, privuče Njegova ljepota i zagrije Njegova ljubav. I ovog Božića svjetlo će u tami zasjati, božanska se svemoć u nejakom djetetu otkriti. Jasle će kraljevski tron postati. Sve stvoreno na Zemlji će klicati, te Boga u djetetu Isusu slaviti. Pridružimo se svi ovom veličanstvenom slavlju. U međusobnom poštovanju i pomaganju u pandemiji pozivam sve da poštujemo život, vlastiti jednako kao i svih drugih. Stoga zahvaljujem medicinskom osoblju i svima onima koji poštuju dostojanstvo čovjeka i u zdravlju i u bolesti. Svim kršćanima čestitam Božić: i onima koji ga slave 25.12, i onima koji će ga slaviti 7.1.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.