Mnoge NATO članice već godinama njeguju duboke i prijateljske odnose i sa Srbijom i sa BiH, a NATO je savez koji vežu zajednička istorija, vrijednosti i ciljevi, kaže u intervju za "Nezavisne" američki general Marti Bisel, komandant Glavnog štaba NATO-a u Sarajevu.
"Svaka zemlja prošla je kroz težak period u svojoj prošlosti. Kao što je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao, prošlost ne smijemo zaboraviti, ali iz nje treba da učimo i krenemo naprijed da bismo gradili stabilniju i bezbjedniju budućnost za nas i naše porodice", rekla je ona.
NN: Šta bi dostavljanje ANP-a praktično značilo za BiH? Šta bi se u praktičnom smislu promijenilo u našoj zemlji?
BISEL: Godišnji nacionalni program (ANP) je dokument koji izrađuje BiH i koji prepoznaje reformske oblasti na koje bi BiH željela da se usredotoči u periodu od dvanaest mjeseci. ANP može biti ambiciozan onoliko koliko to BiH želi. ANP, kao snažan reformski instrument, pomaže zemlji da razvije efikasnije i ekonomičnije odbrambene i bezbjednosne sposobnosti, poboljša način na koji odgovara na prirodne i druge katastrofe te poveća interoperabilnost sa članicama NATO-a i partnerima. Praktično, ANP je način da BiH kaže NATO-u ovo su oblasti u kojima želimo ostvariti poboljšanja u narednih 12 mjeseci i u kojima bismo željeli vaš savjet i podršku. Nakon toga, NATO sa BiH radi na iznalaženju načina da joj pomogne. Pošto BiH izrađuje ANP i utvrđuje oblasti na koje želi da se fokusira, BiH je ta koja određuje dinamiku reformi. NATO je spreman da podrži sprovođenje godišnjeg nacionalnog programa. Na BiH je da preduzme naredni korak u ime svih svojih građana.
NN: Postoji niz nejasnoća o tome šta je konkretna uloga Štaba Sarajevo u ovom procesu. Možete li nam pojednostavljeno objasniti kakav je mandat vaše misije?
BISEL: Primarna misija NATO štaba Sarajevo je da savjetuje i pruža pomoć nadležnim institucijama u BiH u oblasti reforme odbrambenog i bezbjednosnog sektora i aktivnosti NATO programa Partnerstvo za mir. Podržavamo široke sistemske reforme kroz koje se unapređuju radna praksa, funkcionalnost i efikasnost. Veći dio toga tiče se interoperabilnosti sa vojnim snagama NATO-a i partnerskih zemalja, uključujući i zemlje u regionu, te razvijanje sposobnosti koje mogu da se koriste i u zemlji i u operacijama u inostranstvu u skladu sa ciljevima vaše zemlje. Takođe, sarađujemo s entitetskim i kantonalnim vlastima u vezi s pitanjem boljeg statusa pripadnika Oružanih snaga BiH, što obuhvata zdravstvenu zaštitu i penzije pripadnika OS BiH, životne uslove na vojnim lokacijama, vojnu pomoć civilnim organima vlasti te korištenje vojnih lokacija od strane civilnih organa i drugo.
NN: Pitanje NATO-a je vrlo osjetljivo pitanje za Srbe, a ponekad se čini da nema dovoljno razumijevanja ili prostora da se pokuša razgovarati o ovom pitanju s običnim ljudima. Šta nam Vi, kao američki general i komandant NATO štaba Sarajevo, možete reći o ovim emocijama koje su dio bilo koje diskusije o NATO-u?
BISEL: Svaka zemlja prošla je kroz težak period u svojoj prošlosti. Kao što je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao, prošlost ne smijemo zaboraviti, ali iz nje treba da učimo i krenemo naprijed da bismo gradili stabilniju i bezbjedniju budućnost za nas i naše porodice. U potpunosti smo svjesni različitih stajališta o NATO-u u BiH. Pozdravljam mogućnost šire, informativnije debate o NATO-u, da čujemo šta građani imaju da kažu i da vodimo stvarni dijalog. Znamo da su takva nastojanja u prošlosti bila dobro primljena, čak i u dijelovima zemlje u kojima nema podrške za NATO. U stvari, potreba za smislenim dijalogom nije vezana samo za pitanja koja se tiču NATO-a, ona je potrebna u cijeloj zemlji o cijelom nizu pitanja.
NN: Čini se da postoji jedno pitanje u kojem se slažu svi političari iz RS. Oni ne žele da jednog dana Srbi u BiH i Srbiji postanu "neprijatelji", odnosno da budu na suprotnim stranama bezbjednosnih aranžmana na Balkanu. Kako Vi gledate na ovaj problem?
BISEL: Kao prvo i najvažnije, važno je da se zapamti da je NATO odbrambeni vojni savez koji čini 29 zemalja članica, a mnoge od njih već godinama njeguju duboke i prijateljske odnose i sa Srbijom i sa BiH. Mi smo savez koji vežu zajednička istorija, vrijednosti i ciljevi. Zajedno, NATO radi na sprečavanju sukoba i očuvanju mira za skoro milijardu ljudi. Jači smo i bezbjedniji, jer se držimo zajedno. Evroatlantske integracije su poboljšale prilike za mnoge građane širom zapadnog Balkana i mislim da građani BiH žele iste takve prilike.
NN: Može li se neutralnost Srbije i potencijalno članstvo BiH u NATO-u urediti na takav način da ne postoji nikakva šansa da se Srbi ikada nađu u situaciji da su na suprotnim stranama u slučaju nekog potencijalnog bezbjednosnog izazova u budućnosti?
BISEL: Članstvo u NATO-u se ne dešava po cijenu odnosa neke zemlje sa njenim susjedima. Zapravo, uz perspektivu bezbjednosti, stabilnosti i ekonomskog napretka koju NATO nudi, saradnja sa susjedima može da se poboljša, jer je u interesu svih da sve države na Balkanu imaju bezbjedno i stabilno okruženje. Savez nudi mnoge mehanizme za rješavanje postojećih i budućih bezbjednosnih prijetnji kombinovanjem stručnosti i snaga na regionalnom i globalnom nivou, što vodi većoj sveukupnoj bezbjednosti i stabilnosti. A to onda vodi ka porastu investicija, poslovnih prilika i prosperitetu. Ne postoji nikakav razlog zašto zemlje koje imaju različite odnose sa NATO-om ne bi mogle mirno koegzistirati.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.