Martin Raguž, novi predsjednik HDZ 1990, smatra da je zbog općeg haosa u koji je dovedena BiH nužno inicirati novu vrste dijaloga i kulture konsenzusa među političkim faktorima u BiH.
U intervjuu za "Nezavisne", Raguž ističe da je za HDZ 1990 postalo neodrživo pitanje funkcioniranja parlamentarnih većina bez programa i jasnih kriterija.
"Želim testirati spremnost da mijenjamo takve dosadašnje prakse. A, ako te spremnosti nema, mi nećemo sudjelovati na način da budemo dio odgovornosti za takvo stanje", ističe ovaj lider "devedesetke".
NN: Uoči Vašeg izbora za novog lidera HDZ 1990 najavili ste promjenu političkog kursa i promoviranje politike dogovora. Na koji to način namjeravate izvesti u sve složenijoj situaciji kakva je u BiH?
RAGUŽ: Prvi način je međusobno uvažavanje legitimnih predstavnika, kako u institucijama, tako i na čelu političkih stranaka. Drugo je djelovanje uz pomoć jake javne komponente medija i svih drugih resursa civilnog društva, s obzirom na situaciju u kojoj se našla BiH. A to je jedna teža nizbrdica, status quo koji ima elemente kaosa. Jednostavno, bez svijesti da je nužno mijenjati paradigmu konfrontacija, podjela, manipulacija, neracionalnog trošenja vremena, prebacivanja odgovornosti uvijek na drugoga, mi ćemo nastaviti ubrzano tu silaznu putanju. One koji ne prihvate inicijativu da se paradigma mijenja u smislu međusobnog respekta, dijaloga, kulture konsenzusa i poštivanja obveza koje preuzimate, bit će dovedeni u defanzivnu poziciju. To je najvažniji element na koji sam ja zaigrao.
NN: Vašu nedavnu izjavu da bi se formiranjem distrikta Sarajevo moglo redefinisati upravljanje institucija BiH, a sve s ciljem stvaranja pretpostavki za nesmetan rad institucija i onemogućavanje nekih budućih "talačkih kriza", neki mediji su ocijenili i kao vrstu udara na državu. Kako to komentirate i da li je ovakva ustavna prekompozicija uopće moguća?
RAGUŽ: A koji su to mediji? Upravo je moja ambicija bila suprotna, da iznesem argumentirane činjenice pročitavši izvješća nadležnih tijela, gdje je jasno rečeno da ne postoje kapaciteti za prevenciju i kontrolu takve vrste događanja. U jednom momentu u tim događajima više od dva sata nije bilo nikakve mogućnosti za komunikaciju Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i MUP-a Kantona Sarajevo, što je nezamislivo u takvim okolnostima.
Bez obzira na opravdano nezadovoljstvo građana i njihovo legitimno pravo da protestuju, imali smo situaciju da zastupnici i ministri, a da ne govorim o predstavnicima međunarodne zajednice, budu spriječeni u obavljanju svojih temeljnih dužnosti. I tu treba praviti distinkciju između opravdanog i legitimnog prava na protest, i nesmetanog rada institucija. Kako to institucije koje su zadužene za to nisu bile u stanju uraditi, a što je nanijelo veliku štetu BiH, s obzirom na to da su neki politički predstavnici najavili da se neće vraćati ako se to još jednom dogodi i pitanje je da li bi uopće radile institucije, ja sam kao krajnje odgovoran čovjek prema ovoj državi rekao da promjenom ustavnih i zakonskih rješenja treba riješiti način i režim upravljanja dijelom gdje su smještene institucije. I po mom mišljenju je to najkonstruktivniji prijedlog koji se uopće pojavio. Ja sam, dakle, ponudio rješenje da se to nikada ne ponovi i da niko ne dovodi u pitanje Sarajevo kao glavni grad BiH. Ja bih volio da se identificiraju oni s nekim protuargumentima, jer Sarajevo u tom kontekstu ne može biti ekskluzivno bilo čiji grad, nego glavni grad BiH, što bi bilo neupitno i što se nikada više ne bi osporavalo.
NN: Sve se glasnije priča o prekompoziciji "šestorke", koja praktično mjesecima ne funkcionira, o ulasku SDA u državnu vlast, a izlasku SDP-a. U tom kontekstu ste i Vi najavili pojačane aktivnosti i sastanke s predsjednicima stranaka. Šta se trenutno dešava?
RAGUŽ: Istina, ja sam najavio pojačane aktivnosti, ali nevezano za prekompoziciju vlasti, koja nije u mom ni u prioritetu HDZ 1990, nego je to pitanje stvaranja političkog okvira za promjenu ove katastrofalne situacije.
NN: Ali zar za ovu katastrofalnu situaciju dobrim dijelom nije odgovorna i "šestorka", koja ne može da provede neke ranije dogovore i praktično i ne funkcioniše?
RAGUŽ: Pitanje odgovornosti je sigurno legitimno, ali mislim da je pitanje funkcioniranja parlamentarnih većina bez programa, bez jasnih kriterija, bez međusobnog uvažavanja, s kombinacijama danas jedni sutra drugi, za mene osobno neodrživo. Želim testirati spremnost da mijenjamo takve dosadašnje prakse. A, ako te spremnosti nema, što se tiče HDZ 1990, mi nećemo sudjelovati na način da budemo dio odgovornosti za takvo stanje.
NN: Dakle, u kojoj su fazi Vaši sastanci s liderima vodećih stranaka u BiH u vezi s pokušajima okončanja duboke krize?
RAGUŽ: Sastajem se sa četiri predsjednika vodećih stranaka, a već sam imao sastanak s predsjednikom PDP-a gospodinom Mladenom Ivanićem. Također, sljedeći tjedan u Banjaluci očekujem sastanak s gospodinom Miloradom Dodikom. Želim istinski iskomunicirati tu novu situaciju i vidjeti da li je moguće unijeti novu dozu energije i inicijative u prostor koji je potpuno blokiran, a prvenstveno euroatlantski put BiH sada kada imamo situaciju direktnog kontakta s EU na hiljadu i nešto kilometara naše granice. Mislim da je to povijesni momenat koji svi treba da prepoznamo da afirmiramo jedan novi pristup.
NN: Koliko je do kraja ovog mjeseca realno očekivati konačni dogovor o načinu provođenja presude "Sejdić i Finci", što je ključni uslov za podnošenje kredibilne aplikacije za kandidatski status u EU?
RAGUŽ: Ne bih spekulirao rokovima, jer je previše rokova najavljeno pa propušteno. Ali sam siguran da moramo hitno reagirati kompromisom, kao prvim znakom ozdravljenja ukupnih odnosa.
HDZ 1990 je autentična stranka
NN: Jeste li Vi i Vaša stranka spremni za fuzioniranje dva HDZ-a, o čemu se ponovo sve više priča?
RAGUŽ: HDZ 1990 je autentična, samostalna politička stranka, s jasnom programskom deklaracijom, koja je jednoglasno usvojena u Saboru sa 531 glasom. Ona definira poziciju HDZ 1990 prema svim strankama, a mi želimo biti stranka koja će obogatiti politički pluralitet u BiH. HDZ 1990 želi biti partner svim strankama koje BiH vide kao evropsku demokratsku državu, višenacionalnu i multietničku. Naravno da u tom smislu pozicija Hrvata i poštivanje legitimne volje hrvatskog naroda opravdano tjeraju na poseban odnos dva HDZ-a, kao dvije najveće stranke s hrvatskim predznakom. Sigurno da smo na nacionalnim i državnim pitanjima mi upućeni na saradnju, a sve ostalo će ovisiti od toga hoće li HDZ BiH pokušati zadržati svoj dosadašnji odnos ili ćemo kao dvije stranke donijeti novi politički kvalitet.