BiH mora uspostaviti jedinstvene standarde zaštite policijskih podataka ako želi imati pristup Europolovoj bazi policijskih podataka, rekao je Matjaž Šinkovec, ekspert EU za sprovođenje zakona o zaštiti policijskih podataka.
Šinkovec, koji u BiH sprovodi obuku policijskih službenika u oblasti zaštite podataka, naglašava da različite policijske agencije u BiH mogu imati različite zakone, ali standardi moraju biti isti i odgovarati evropskoj pravnoj stečevini.
NN: U Banjaluci sprovodite radionicu obučavanja policijskih službenika u BiH radi pristupa Europolovim bazama podataka. Kakva su iskustva?
ŠINKOVEC: Namjena ove radionice je da se na kraju aktivnosti dođe do pravnih standarda na području zaštite podataka u policijskom sektoru. Sve policijske evidencije moraju biti propisane zakonom. Takođe, mora biti propisano ko ima pristup evidencijama, pod kojim uslovima, kako se pohranjuju, kako se uništavaju i slično. Takođe, policijskim evidencijama ne smiju imati pristup neovlaštene osobe. Ni policijski službenik koji nema razlog takođe ne smije pristupiti bazama. Radimo na tome da sve te propise harmoniziramo sa standardima EU. BiH može na osnovu našeg prijedloga pripremiti svoj tekst zakona. Mi ne očekujemo da će to biti jedan zakon za cijelu BiH. Što se nas tiče, može biti 14 zakona, bitni su jedinstveni standardi.
NN: Hoćemo li onda imati pristup bazi Europola?
ŠINKOVEC: Ne tako brzo. Put do tamo je malo složeniji. Nije samo stvar standarda rada sa policijskim evidencijama. Tu je i implementacija. Najlakše je napisati zakon. Implementacija je malo veći izazov. Negdje zbog tehničkih mogućnosti, negdje zbog procedura će to trajati malo duže. Ali na kraju će BiH imati pristup bazama Europola.
NN: To znači da će, na primjer, policijski službenik u Banjaluci, ako ima razlog, moći ući u bazu Europola i izvršiti uvid u podatke?
ŠINKOVEC: Neće. Moći će pristupiti samo oni koji imaju akreditaciju koju izdaje država i koja dokazuje da je osoba prošla sve bezbjednosne provjere i koja je prošla obuku. To je uređeno na način da postoji odjeljenje u policiji u kojem rade ljudi koji imaju sve potrebne akreditacije. Oni mogu ući direktno u bazu ili od Europola zatražiti da im pošalje tražene informacije. Mislim da institucije u BiH više-manje znaju šta i kako treba odraditi. Ali zbog same strukture BiH neke stvari se teško pokreću. Ja sam vrlo zadovoljan što su institucije BiH našle zajednički cilj i prioritet kroz potpisivanje operativnog sporazuma sa Europolom za razmjenu podataka.
NN: Kako policajac u Banjaluci može dobiti neke podatke od Europola?
ŠINKOVEC: On stupa u kontakt sa odjeljenjem koje je ovlašteno za komunikaciju sa Europolom, i to je to. Istog dana će dobiti podatke. Koliko će to trajati, zavisi od vrste podataka. Nekim podacima će se moći pristupiti direktno putem računara. A za neke ozbiljnije stvari treba poslati zahtjev. Najduže postupak može trajati nekoliko sati.
NN: Šta će se konkretno promijeniti u praksi za policije u BiH?
ŠINKOVEC: Prije 30 godina u bivšoj Jugoslaviji u policijske evidencije se moglo ući bez ikakve kontrole. Mogao si provjeriti bilo koga, pa i zbog svojih privatnih razloga, recimo, provjeriti ko dolazi komšinici na kafu. Danas je jasno - nema pristupa policijskim evidencijama bez razloga.
NN: Koje vrste evidencija postoje?
ŠINKOVEC: Na primjer, evidencije kršenja javnog reda i mira, o krivičnim djelima, osuđenicima, evidencije o prometnim nesrećama, saobraćajnim prekršajima, upotrebi sile i sve ono što se tiče policijskog rada. Ove evidencije su podrška policijskom radu i ne smiju biti primijenjene ni za šta drugo. Nikada. Zato ovdje u Banjaluci imamo radionicu i cilj je da nakon završetka cijelog procesa imamo te standarde o kojima smo govorili. Sve će, do i namjanje sitnice, morati biti propisano zakonom. To se ne može definisati nekim instrukcijama, pravilnicima i sličnim podzakonskim aktima.
NN: Da li su različite policijske agencije u BiH, različiti zakoni i različita praska prepreka da BiH ima pristup Europolovoj bazi?
ŠINKOVEC: Mislim da nisu prepreka. Radimo na tome. Zbog same strukture i organizacije BiH zakonska materija se nekad uređuje podzakonskim aktima i instukcijama. To nije baš dobra praksa. Jer područje zaštite podataka mora biti maksimalno uređeno. Neke stvari se mogu riješiti podzakonskim aktima poput toga kako dobiti akreditaciju da možeš ući u policijske evidencije. Ali standardi moraju biti uređeni zakonom. Svaki građanin BiH ima pravo znati u kojim evidencijama se nalazi. To su evropski standardi. Nadam se da će BiH u kratkom vremenu ne samo usvojiti sve te standarde, nego da će ih i uspješno implementirati. Implementacija ide u dva smjera. Jedan smjer je obučavanje i osvještavanje službenika o važnosti ovih podataka, a drugi, tehnički dio usaglašavanje aplikacija između svih institucija.
Prelazak granice
NN: Najčešći primjer kad se bh. građani suočavaju sa policijskim provjerama su prelasci granice, posebno šengenske. Koliko tu ima sličnosti?
ŠINKOVEC: Kada državljanin BiH dođe na granicu sa Slovenijom, provjerava se pasoš i tako dalje. Ako je osoba u šengenskoj, Interpolovoj, Europolovoj bazi podataka, onda je možemo lišiti slobode. Znači, ako je neka država, recimo Grčka, vas unijela u Europolovu bazu, mi vas možemo uhapsiti ako ulazite na šengenski prostor. Ako osoba nije u bazama, ništa se neće desiti. I ja kad dolazim u BiH prolazim kroz istu proceduru. Dajem pasoš, policijski službenik provjeri i to je to. Ljudi treba da znaju da se provjere i baze podataka prave zbog njihove bezbjednosti, da imamo evidenciju teških kriminalaca i da njima otežamo, a ne običnim ljudima.