Ukoliko BiH nastavi da ne implementira presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić - Finci", doći će u pitanje članstvo BiH u Savjetu Evrope, rekla je za "Nezavisne" Meri En Henesi, šef Kancelarije Savjeta Evrope (SE) u Sarajevu.
Istakla je da je pitanje amandmana na implementaciju presude, čiji je rok 30. novembar ove godine, pitanje koje se može riješiti za sat vremena.
"Komitet će sam odlučiti da li je komisija napredak ili nije, ali ako mene lično pitate, rekla bih da napretka nema dok ne bude konkretnog dokumenta na stolu. Sastanci članova komisije nisu dovoljni da se kaže da je postignut napredak", rekla je Henesijeva.
NN: Generalni sekretar SE je u svojoj nedavnoj kolumni pomenuo 24. april kao "sudbonosni dan" za BiH. Da li je, možda, mislio na isključenje BiH iz članstva u SE?
HENESI: Mnogo stvari bi se moralo dogoditi da članstvo BiH u SE bude dovedeno u pitanje. Ali, ako BiH ne izvrši presudu Suda za ljudska prava i na taj način prestane lišavati vlastite građane njihovih osnovnih demokratskih prava, nećemo moći izbjeći pitanje da li BiH zaslužuje da bude član Savjeta Evrope. To ne znači da će se nešto u tom smjeru dogoditi do aprila naredne godine. Generalni sekretar mislio je na desetu godišnjicu od primanja BiH u SE i da je to bio veoma važan trenutak. On se zapitao šta građani BiH mogu reći da li se u BiH poštuju ljudska prava, da li će se demokratski sistem razvijati i možemo li govoriti o vladavini zakona i ubuduće, nakon te godišnjice.
NN: Obični ljudi ovdje pitaju zašto je toliko važno formalno dati pravo manjinama da se kandiduju, recimo, za člana Predsjedništva BiH iz RS, kada će zbog većine sigurno uvijek na tu poziciju biti izabran Srbin?
HENESI: Uopšte nije pitanje da li će, recimo, gospoda Sejdić i Finci biti izabrani na poziciju člana Predsjedništva ili ne. Pitanje je ima li svaki građanin BiH jednaku šansu da se kandiduje, a ne samo oni koji se mogu poistovjetiti sa nekom etničkom grupom. Ovdje se radi o nečemu što je toliko fundamentalno pogrešno u sistemu BiH i zato se radi o nečemu mnogo većem i značajnijem od toga može li ova ili ona konkretna osoba biti član Predsjedništva.
Namjera izgradnje državnog zatvora visoke sigurnosti će biti spomenuta u izvještaju o napretku
NN: Jeste li optimista da će Komisija za implementaciju presude iz slučaja "Sejdić - Finci" ispoštovati rok do 30. novembra da predloži amandmane?
HENESI: U svakom slučaju, moguće je. Ti amandmani se mogu pripremiti bukvalno za sat vremena. Ali, da li će se to desiti, drugo je pitanje. Prvo da budemo načisto da je rok 30. novembar postavljen od strane samog parlamenta BiH. To je ujedno i dan kada će Komitet ministara Savjeta Evrope razmatrati implementaciju presude. Ali, to nikako nije konačni rok. To je samo jedan datum na agendi implementacije presude. Sami su postavili datum, i trebalo bi da ga ispoštuju. Osim ovoga, u BiH ima još mnogo drugih pitanja kojima se svi bave. Mislim da je nesrećna okolnost da mediji toliko pažnje pridaju sastanku lidera u Italiji na način da se prezentuje da će tamo biti riješeno ovo pitanje, jer kada bude taj sastanak, već će biti prekasno. To će više biti prilika da se razgovara nego da se donose značajne odluke. Mislim da bi bilo pogrešno pomiješati pitanja formiranja vlasti s jedne strane i pitanja implementacije osnovnih ljudskih prava.
NN: Ako ne predložimo amandmane, šta možemo očekivati od Komiteta ministara SE koji o BiH raspravljaju 30. novembra?
HENESI: Formiranje komisije jeste znak da je pokrenuta neka akcija. Ali, ako iz toga ne proistekne konkretan rezultat i saglasnost u formi pisanog dokumenta, nećemo moći stvarno reći da je postignut napredak. Komitet će sam odlučiti da li je komisija napredak ili nije, ali ako mene lično pitate, rekla bih da napretka nema dok konkretan dokument ne bude na stolu. Sastanci članova komisije nisu dovoljni da se kaže da je napredak postignut.
NN: Koje korake možemo očekivati u narednih nekoliko mjeseci od strane organa Savjeta Evrope kad je u pitanju implementacija presude?
HENESI: Ustavu BiH nedostaju neki mehanizmi koji bi omogućili BiH da se otrgne iz ove stagnacije, barem kad je vlast u pitanju. Ali to je pitanje o kojem ne mogu odlučivati međunarodne organizacije, već sami bh. građani. Što se tiče SE, imaćemo debatu o BiH u Parlamentarnoj skupštini (PS) SE u januaru o temi o funkcionisanju demokratskih institucija. Ta će rasprava biti "zagrijavanje" za desetu godišnjicu članstva BiH. Ne znam kakvi će zaključci biti usvojeni, ali sa ove pozicije danas, sumnjam da će biti pozitivni. Sljedeća je rasprava u aprilu 2012. Komitet ministara će na sjednici 30. novembra usvojiti tzv. privremenu rezoluciju. Ne mogu predviđati šta će tamo pisati, ali to će biti neka vrsta upozorenja za vlasti BiH. Uglavnom, Komitet i PS će pokrenuti neka pitanja. Ne znam šta će oni odlučiti, ali PS može, recimo, postaviti pitanje prava glasa za BiH u PS i u Komitetu ministara. Odluke neće biti donošene "preko koljena", u pitanju je proces. Ali potrebni su nam pozitivni pomaci u BiH.
Uopšte nije pitanje da li će, recimo, gospoda Sejdić i Finci biti izabrani na poziciju člana Predsjedništva ili ne. Pitanje je ima li svaki građanin BiH jednaku šansu da se kandiduje, kazala je Henesijeva
NN: Osim slučaja "Sejdić - Finci", kakvi smo u ostalim oblastima ljudskih prava u BiH?
HENESI: Ima napretka. Istakla bih da ima napretka u oblasti stanja u zatvorima. Namjera izgradnje državnog zatvora visoke sigurnosti će biti spomenuta u izvještaju o napretku. U oblasti prava Roma u BiH, napretka ima u politikama institucija, sada treba da vidimo kakvi će biti rezultati na terenu. Određenu zabrinutost izaziva izjava komesara za ljudska prava o restrikciji prava na slobodno putovanje u zapadnom Balkanu. Tu se najviše radi o Romima, jer se zemlje zapadnog Balkana suočavaju sa velikim brojem lažnih azilanata u EU, pa postoji tendencija restrikcije putovanja za romsku populaciju, što je signal za zabrinutost. Kada se radi o pravosuđu, voljela bih da vidim više aplikacija u vezi sa zakonima protiv diskriminacije. Malo ili nimalo ima napredaka u borbi protiv diskriminacije od strane institucija, recimo, u odnosu na restrikcije prava invalida, Roma, ljudi koji ne potpadaju pod kategoriju konstitutivnih naroda i na prava LGBT (gej) populacije.
Ukinuti smrtnu kaznu
NN: RS je jedan od posljednjih političkih subjekata u Evropi koji iz Ustava nije ukinuo odredbu o smrtnoj kazni. Kako to komentarišete?
HENESI: To je trebalo da bude promijenjeno još prije 15 godina. Hvala bogu, nemamo situaciju da neko planira egzekucije! S te tačke gledišta, nema razloga za trenutnu zabrinutost, ali u pitanju je važan princip, pogotovo jer se radi o ustavnom principu. Znam da su vlasti RS posvećene tom pitanju i da je Narodna skupština RS još davno usvojila ustavni amandman kojim bi to bilo ukinuto. Mnogo žalimo što političke ucjene onemogućavaju da taj amandman bude usvojen.