Današnji sastanak političkih lidera u Banjaluci će biti znak da li je šestorici lidera stalo do evropskih integracija BiH, rekla je Meri En Henesi, šef Kancelarije Savjeta Evrope (CoE) u BiH.
"Iskreno, ako propuste ovu priliku, biće njihova odgovornost, jer će onda doći do daljeg zaostajanja BiH na putu ka EU", rekla je ona.
NN: S obzirom na to da je propao pokušaj postizanja dogovora u Zajedničkoj komisiji za implementaciju presude "Sejdić i Finci" s liderima političkih partija, očekujete li ozbiljan pristup tom problemu na današnjem sastanku u Banjaluci?
HENESI: Mi smo ozbiljniji pristup političara očekivali prije dvije godine! Komisija ima vremena do 12. marta da donese amandmane. Sastanak u utorak sam shvatila kao razmjenu informacija i iznošenje mišljenja i stavova. Nadam se da će do dogovora doći u petak. U srijedu je Komitet ministara CoE u Strazburu održao sjednicu u vezi sa sprovođenjem presude "Sejdić i Finci". Generalni sekretar je ohrabrio ministre da odgode odluku o presudi do sljedeće srijede, kada se ponovo sastaju. On je to uradio zato što CoE želi da pruži svaku moguću priliku BiH da uradi pravu stvar u prihvatljivom vremenskom roku i da da priliku da BiH napravi naredni korak ka članstvu u EU. Da su u prošlu srijedu donijeli odluku o ocjeni implementacije presude, ona bi bila negativna. A to nikako ne bi bila poruka koja bi bila korisna za BiH. Oni žele da daju svaku moguću šansu Zajedničkoj komisiji. Propustiti tu priliku bi značilo vrlo štetan politički čin za BiH. A to je vrlo ozbiljna stvar. Šest lidera partija bi trebalo da iskoriste tri dana do ponedjeljka da dođu do sporazuma i pokažu konkretan napredak. Postojanje komisije je dobar znak koji pokazuje da postoji domaći insititucionalni proces na ustavnoj reformi. Ali samo njeno postojanje i rasprave koje vode sami po sebi ne znače napredak.
NN: Znači, danas je zadnja šansa?
HENESI: Ne. Sastanak Zajedničke komisije u ponedjeljak je zadnja šansa da usvoje amandman i možda da zatraže produžetak mandata da nastave s radom. To je zaista zadnja šansa. Značaj petka je trenutak kada šest lidera pokazuju da li im je stalo do puta BiH ka evropskim integracijama. Iskreno, ako propuste ovu priliku, biće njihova odgovornost, jer će onda doći do daljeg zaostajanja BiH na putu ka EU.
NN: Koliko je realna opasnost isključenja BiH iz CoE?
HENESI: Mislim da postoji određeno nerazumijevanje u vezi s tim, barem u javnosti i medijima. Trenutno ne postoji opasnost od isključenja BiH iz CoE. Ono što je istina je jasna poruka CoE da Ustav i Izborni zakon moraju biti promijenjeni prije izbora 2014. godine. Ako to do tada ne bi bilo urađeno, onda bi nastavak članstva BiH u CoE bio upitan. Politički lideri treba da imaju na umu da su poruke koje stižu do zemalja članica CoE da, umjesto da budemo na kraju tog procesa, mi čujemo poruke koje principe presude i pravo jurizdikcije dovode u pitanje. Zemlje članice se pitaju da li BiH zaista namjerava da ispuni ono što se očekuje od zemlje članice. Stalno imamo neutemeljene izjave po tom pitanju, a posljednja u nizu je komentar predsjednika RS (Milorada) Dodika od utorka. To samo pojačava sumnju u zemljama članicama da BiH možda i ne pripada u CoE.
NN: Partije iz RS smatraju da je Monitoring tim Parlamentarne skupštine CoE svojom rezolucijom napao Dejtonski sporazum i traži njegovu promjenu. Da li CoE dovodi u pitanje ustavni sistem BiH?
HENESI: Mislim da su te negativne reakcije dijelom proizašle iz selektivnih i pogrešnih tumačenja rezolucije. CoE na neki način kritikuje pravni sistem BiH, i to jeste tačno, i to od trenutka otkad je BiH članica CoE, u dijelu koji se odnosi na odredbe koje su neadekvatne za jednu zemlju članicu CoE. U razgovorima s političarima iz RS koje sam imala se kao kritika spominje to da vjeruju da rezolucija kritikuje entitetsko glasanje ili zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, na primjer. Ali rezulocija ne kritikuje entitetsko glasanje, nego njegovu zloupotrebu. Rezulocija kaže da te mehanizme treba koristiti u svrhu za koju su i namijenjeni, a ne za blokade. A da imamo blokade, najbolje se vidi iz izvještaja Centara civilnih inicijativa o funkcionisanju parlamenta u kojem se kaže da je u protekloj godini dana žalosno malo usvojenih zakona.
Zabrinutost zbog Izbornog zakona
NN: Kakav je stav Kancelarije Savjeta Evrope u vezi s lokalnim izborima u Srebrenici?
HENESI: CoE je zabrinut zbog Izbornog zakona uopšte. Jako smo zabrinuti da nam izmiče vrijeme do lokalih izbora, a pravne odredbe treba da budu uređene, i to u naredna dva mjeseca. To se odnosi na cijeli zakon i na brojna specifična područja. A kada se konkretno radi o Srebrenici, CoE nema namjeru govoriti koje je pravo rješenje, ali treba da shvatimo da je ovo već 2012. godina. Istovremeno, Srebrenica je veoma osjetljiv simbol koji zahtijeva poseban senzibilitet svih strana. Osim toga, potrebno je da uložimo pragmatičan napor da rješenje, koje god ono bude, dovede do boljeg života ljudi koji tamo žive i koji se u Srebrenicu žele vratiti. Te ljude ne treba koristiti za postizanje političkih poena ili davanje praznih izjava koje izazivaju bol i ljude podsjećaju na patnje koje su prošli. Mislim da je to važno. Činjenica da će sljedeće godine biti održan popis bi trebalo da ohrabri ljude da je najbolje mjesto da krenu u bolju budućnost upravo ono mjesto na kojem se sad nalaze.