Nemam utisak da političari u BiH ozbiljno rade na implementaciji odluke "Sejdić i Finci", istakla je Meri En Henesi, šef Kancelarije Savjeta Evrope u BiH.
"Političari u BiH o tome pričaju već nekoliko godina. Dopuštam da ja nemam neku privilegovanu informaciju, ali jednostavno ne vidim da postoji bilo koja nova ideja koja se razmatra", navela je ona.
Ukazala je da bi ovim pitanjem trebalo da se bave poslanici u parlamentu, a ne lideri političkih partija.
NN: Naši političari obećali su da bi moglo biti pomaka u vezi sa presudom "Sejdić i Finci". Koliko još vremena imamo za implementaciju?
HENESI: Ne bih spekulisala, jer je to pitanje za ostalih 46 zemalja članica Savjeta Evrope. Te zemlje na kraju odlučuju kakve mjere će preduzeti prema BiH. Svaka zemlja koja odugovlači sa sprovođenjem presude potkopava sistem u vezi s kojim se složilo svih 47 zemalja članica. Komitet od predstavnika BiH na ministarskom nivou u septembru očekuje objašnjenje gdje su problemi i šta će biti urađeno. Parlamentarna skupština Savjeta Evrope će početkom oktobra održati debatu o BiH. Mislim da je u to vrijeme iz EU upućena pozivnica za dijalog na visokom nivou sa BiH. Ali vrijeme polako ističe, jer će Savjet Evrope uskoro morati početi razmišljati o poziciji koju će zauzeti prema BiH, jer se izbori u oktobru 2014. približavaju. Zakonski okvir BiH predviđa raspisivanje izbora u maju, tako da ako izbori budu održavani u oktobru 2014, odluku moramo imati prije maja.
NN: Kao predstavnik Savjeta Evrope u BiH, da li imate utisak da se nešto ozbiljno radi na implementaciji odluke?
HENESI: Ne baš. Političari u BiH o tome pričaju već nekoliko godina. Dopuštam da ja nemam neku privilegovanu informaciju, ali jednostavno ne vidim da postoji bilo koja nova ideja koja se razmatra. Moj lični utisak je da nisam srećna što o ovom pitanju i dalje razgovaraju partijski lideri, a ne poslanici u parlamentu u kojem su zastupljene te partije. Debatu treba sprovesti u parlamentu, a onda glasati.
NN: Ne računajući odluku "Sejdić i Finci", kakvo je stanje ljudskih prava u BiH?
HENESI: Mislim da se pitanje ljudskih prava ne može odvajati od presude "Sejdić i Finci". Moglo bi se reći da ima napretka u domenu ljudskih prava, ali i dalje se pitanje ljudskih prava vezuje uz to jedno pitanje - sve povelje i rezolucije o ljudskim pravima su u vezi s pravom individue, u kontekstu ljudskih bića i građana. A kada se radi o kolektivnim identitetima i pravima, to je upisano u Ustavu BiH i ukazano u slučaju "Sejdić i Finci". Jer da u BiH postoji sistem o individualnoj zaštiti ljudskih prava, bilo bi mnogo lakše zaštititi kolektivne identitete. Ali rješavati to pitanje obrnuto mnogo je teže. Na primjer, ako uzmete pitanje zaštite prava konstitutivnih naroda, vidjećete da se dio problema kršenja ljudskih prava odnosi na ovo pitanje. Iako su konstitutivni narodi, pravno gledano, jednaki, ljudska prava se često krše tamo gdje su pripadnici tih naroda u manjini. Onda, imate segregaciju u školama, diskriminaciju koju sprovode vlasti, jer imamo sve više žalbi na ponašanje policije, na primjer. Nažalost, ispada da bi bilo dobro imati kolektivna prava za grupe koje su istorijski marginalizovane i diskriminisane, kao na primjer romska populacija u BiH, ili LGBT zajednica. Za takve grupe imalo bi smisla kreirati politiku grupne zaštite ljudskih prava. Ali zbog toga što su konstitutivni narodi jedini pominjani u kontekstu grupnih prava, ne vidimo poboljšanje po pitanju romske populacije.
Previše se energije troši na izbjegavanje prihvatanja i priznavanja zločina
NN: A kako vidite dio koji se odnosi na priznavanje ratnih zločina i odnos prema žrtvama ratova?
HENESI: Svake godine postoje kontroverze u vezi s obilježavanjem stradanja civila, odnosno komemoracijama. Previše se energije troši na izbjegavanje prihvatanja i priznavanja zločina ili dopuštanja ljudima da se sjećaju na svoj način umjesto da se poštuje pravo na sjećanje, te da se radi na poboljšanju uslova života za sve ljude u BiH. Nakon 20 godina mislim da je krajnje vrijeme da se tu načini korak. Mislim da je to jedan primjer nedostatka poštivanja individualnih ljudskih prava jer se sve posmatra kroz taj oblak kolektiviteta.
NN: Kako komentarišete odluku u slučaju "Maktauf i Damjanović"?
HENESI: Presuda je vrlo pažljivo formulisana u odnosu na te konkretne slučajeve. Tamo nisu navedene opšte instrukcije u vezi s eventualnim promjenama, nego da se svaki slučaj treba posmatrati individualno. Mislim da je najvažnije naglasiti da je potrebno usklađivanje primjenjivanja krivične prakse u cijeloj zemlji i upravo je Venecijanska komisija ukazala u kom smjeru bi trebalo da se kreće strukturisani dijalog o pravosuđu sa EU.
NN: Da li je tačno da svi osuđeni za ratne zločine pred Sudom BiH sada imaju pravo na reviziju?
HENESI: To ne bih mogla reći. Komitet ministara Savjeta Evrope će pratiti sprovođenje presude. Vidjećemo šta će oni zaključiti. Moguće je da se više budu bavili pitanjem sudske prakse. Za otprilike šest mjeseci ovo pitanje će se naći na njihovoj agendi i vidjećemo kako će oni pristupiti tome. Oni će dobiti izvještaj BiH i nakon toga će donijeti zaključke.