Svi učesnici strukturisanog dijaloga s EU o reviziji u bh. pravosuđu složili su se da su reforme neophodne, kaže Milan Tegeltija, predsjednik Osnovnog suda Banjaluka, koji je učestvovao u ovom dijalogu.
Naglašava da se stavovi predstavnika Evropske komisije ne razlikuju od onih koje su tokom dijaloga iznijeli predstavnici iz RS. Tegeltija još ističe da je teško reći kada bi se mogli početi isticati plodovi najavljenih reformi, ali naglašava da će tokom revizije doći do promjena brojnih zakona.
NN: Koje su osnovne poruke poslate sa dvodnevnog strukturisanog dijaloga o reformi pravosuđa u BiH?
TEGELTIJA: Opšta saglasnost svih učesnika jeste da su reforme potrebne. Zaključeno je i da ih treba posmatrati u kontekstu pristupanja naše zemlje EU, jer to BiH očekuje ako želi ići ka Evropi. Tokom dijaloga je rečeno da postoje problemi koji su političke prirode, koji nisu u domenu stručne ekspertize. Dalje, tu su i pitanja koja su ekspertska, a tiču se poštivanja osnovnih pravnih načela. Na primjer, to su uspostavljanje prava na žalbu u punom kapacitetu, jer trenutno ne postoji institucija koja odlučuje o žalbi na procese Suda BiH. Zapravo, postoji Apelaciono odjeljenje u okviru Suda, što znači da jedan čovjek bude pravosudno osuđen, a da izađe pred samo jedan sud, što je protivno svim načelima, s obzirom na to da o presudi jednog suda mora da odlučuje druga institucija.
NN: Kakva su Vaša očekivanja od strukturisanog dijaloga?
TEGELTIJA: Mislim da on može biti uvod u ozbiljne razgovore, s namjerom da se pravosudni sistem BiH postavi na temelje koji će biti usklađeni s opštim pravnim načelima, kakvi su u Evropi.
Tokom dijaloga je rečeno da postoje problemi koji su političke prirode
NN: Kakvi su stavovi Evropske komisije u vezi s ovim reformama?
TEGELTIJA: Nisam primijetio da se oni razlikuju od stavova koje su iznijeli predstavnici iz RS. Postoji opšta saglasnost i predstavnika Evropske komisije i učesnika dijaloga iz RS o tome da niko ne dovodi u pitanje Sud BiH i Tužilaštvo BiH. Radi se samo o tome da RS želi tačno da zna koje su nadležnosti tih institucija. Suština je u mehanizmima rada, odnosno u jasnom razgraničenju nadležnosti.
NN: Kada bismo mogli očekivati nastavak dijaloga i koliko bi taj proces mogao potrajati?
TEGELTIJA: Mislim da je to jedan proces koji će trajati, jer je otvoreno mnogo tema.
NN: Znači li to da plodove ovih razgovora javnost ne bi trebalo da počne uočavati uskoro?
TEGELTIJA: Ne mogu da to pretpostavim, ali, definitivno, dobro je da se počelo razgovarati.
NN: Štefan File, evropski komesar za proširenje, rekao je da je cilj da svaki građanin ima pravnu zaštitu. Postavlja se logično pitanje - da li to znači da dosad svi nismo bili pravno zaštićeni na adekvatan način?
TEGELTIJA: Kada govorimo o pravnoj zaštiti građana, treba znati šta dovodi do takvih dilema. Riječ je u tretmanu koji se tiče zakona, jer različite institucije koriste različite propise.
NN: U kojoj mjeri će biti neophodna izmjena postojećih zakona?
TEGELTIJA: Neke reforme će zahtijevati dobru promjenu postojećih zakonskih rješenja, a neka će biti samo popravljena. Ja očekujem da će dosta zakona pretrpjeti određene reforme.
Ovaj dijalog može biti uvod u ozbiljne razgovore, s namjerom da se pravosudni sistem BiH postavi na temelje koji će biti usklađeni s opštim pravnim načelima, kakvi su u Evropi, kaže Tegeltija
NN: Mislite li da su svi domaći lideri spremni da pronađu rješenje u vezi s reformom bh. pravosuđa?
TEGELTIJA: Vidite, mislim da na to mora biti spreman svako ko je dobronamjeran, odnosno ko želi potpuno ostvarivanje ljudskih prava i sloboda u BiH. Bez takvih sloboda nema ni države.
NN: S obzirom na to da ste na čelu Osnovnog suda Banjaluka, recite mi da li reforme očekuju i niže pravosudne institucije?
TEGELTIJA: Sve su teme bile načelnog karaktera, odnosno dijalog se nije bavio pitanjima pojedinačnih sudova, nego načelima funkcionisanja pravosudnog sistema s posebnim fokusom na Sud i Tužilaštvo BiH i Visoki sudski i tužilački savjet BiH.