Milenko Šego, glavni revizor Ureda za reviziju institucija BiH, očekuje da institucije zakonodavne i izvršne vlasti u BiH počnu koordinirano funkcionirati s ciljem pokretanja odgovornosti za velike propuste u javnoj potrošnji koje revizija godinama uočava.
Osvrnuvši se na negativan izvještaj o izvršenju budžeta institucija BiH za 2011. godinu, Šego u intervjuu za "Nezavisne" naglašava da bez javne, moralne, političke i disciplinske odgovornosti i izricanja sankcija za uočene propuste i kršenje zakona bh. društvo ne može naprijed.
"Parlamentarna skupština prethodnih godina pokretala je razna pitanja i izricala neke sankcije za institucije, međutim to bi uvijek zapelo u Vijeću ministara", ističe Šego.
NN: Kada Ured za reviziju institucija BiH, kao "glavni čuvar javnih sredstava", ustanovi da finansijski izvještaji bh. institucija ne prikazuju istinito stanje rezultata poslovanja, to je vrlo ozbiljan detektor koji ukazuje na kriminal. Vjerujete li da će parlament BiH i tužilaštvo konačno adekvatno odreagovati na vaš izvještaj?
ŠEGO: Kada revizori ustanove i dijagnosticiraju problem kroz svoje mišljenje i dostave ga u parlamentarnu proceduru, onda i mi i javnost očekujemo da se pokrenu određena pitanja, npr. pitanja odgovornosti, sankcioniranja onih na koje se to odnosi. Prema tome, bilo bi sasvim normalno, a to se svakodnevno dešava u zemljama razvijene parlamentarne demokracije, da se pokrene pitanje odgovornosti - javne, političke, dispciplinske, moralne, i da se izriču razne mjere i sankcije za propuste, nedostatke i kršenje zakona. Za očekivati je da i Parlamentarna skupština kada bude razmatrala izvješće za koje smo dali negativno mišljenje preko izvršne vlasti pokrene određena pitanja odgovornosti.
NN: Da li su bilo koji izabrani zvaničnik ili institucija u proteklih desetak godina, koliko postoji bh. revizija, snosili posljedice nakon što je Ured za reviziju konstatovao grubo kršenje zakona?
ŠEGO: Mi smo proteklih godina redovito slali izvješća Parlamentarnoj skupštini i očekivalo se da se pokrenu određena pitanja odgovornosti. Izostalo je i krucijalno pitanje javne odgovornosti za potrošeni javni novac. Čini mi se da su vođeni neki postupci u institucijama...
NN: Ali na kraju se ništa konkretno nije desilo?
ŠEGO: Nije mi poznato da se nešto desilo. Znam da su istražni organi nešto radili i istraživali, a šta je bilo od svega toga - nije na revizorima da o tome govore. Dakle, mi dijagnosticiramo problem i očekuje se od institucija sustava, predvođenih Parlamentarnom skupštinom BiH, da pokrenu pitanja odgovornosti. Ipak, činjenica je da je Parlamentarna skupština prethodnih godina pokretala razna pitanja i izricala neke sankcije za institucije, međutim to bi uvijek zapelo u Vijeću ministara. Ja, koliko sam glavni revizor, nikada nisam pozvan na sjednicu Vijeća ministara, niti mi je poznato da je Vijeće ministara razmatralo neko izvješće o izvršenim revizijama. Dakle, sve institucije sustava bi trebalo da koordinirano djeluju kako bi naše preporuke bile provedene.
Znam da su istražni organi ranije nešto radili, a šta je bilo od svega toga - nije na revizorima da o tome govore, kaže Šego
NN: Zabrinjavajući je podatak da u 2011. godini institucije nisu ispoštovale čak 36 preporuka revizora. Zbog čega se, prema Vašem mišljenju, bh. zvaničnici ovako bahato odnose prema javnim sredstvima i državi koju predstavljaju?
ŠEGO: Točno je da smo mi veoma precizno pobrojali preporuke koje smo dali u prošloj godini za konsolidirano izvješće proračuna i mislim da je implementirano svega 10 do 15 posto tih preporuka. To, zapravo, govori o tome da je još pitanje javne svijesti i odgovornosti za javni novac minorno. Rekao bih da demokracija u BiH, i parlamentarna demokracija uopće, koja je preduvjet za implementaciju naših preporuka, ipak nije na zadovoljavajućem nivou. Kao što je poznato, revizija ne postoji u totalitarnim režimima, ona je svojstvena demokratskim društvima, a očito je da demokratsko društvo u BiH nije tako razvijeno i nema takvu svijest, a to se artikulira kroz institucije, Parlamentarnu skupštinu, Vijeće ministara...
NN: Vlast je odraz stanja u društvu?
ŠEGO: Da, a revizija u BiH je sigurno bolja strana bh. društva. Revizija u BiH se radi po zapadnim standardima, ali čini mi se da društvo nema nivo takve javne svijesti da prihvati naše preporuke. Očito je to proces koji predugo traje u BiH.
NN: Možete li izdvojiti najdrastičnije primjere kršenja zakona i procedura i zloupotrebe budžetskih sredstava?
ŠEGO: Mi smo to precizno opisali i izrazili kroz naša mišljenja. Kao što je poznato, tri institucije u BiH su dobile negativno mišljenje revizora, a to su ministarstva vanjskih poslova, odbrane i ljudskih prava i izbjeglica, dok je šest institucija dobilo mišljenje s rezervom. To, praktično, znači da u tim institucijama postoje značajni propusti, nedostaci i kršenje zakona. A na te institucije otprilike otpada oko 55 posto proračuna. Sada, kad se ima u vidu da je i konsolidirano izvješće o izvršenju proračuna dobilo negativno mišljenje, stiče se zaključak da su problemi dosta veliki. Sama činjenica da smo mi 2011. godinu imali na bazi odluka o privremenom finansiranju, a da usvajanje proračuna na razini institucija BiH imamo praktično retroaktivno dovoljno govori za sebe.
Začarani krug korupcije
NN: Kako je uopće moguće izaći iz začaranog kruga u kojem se predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti u BiH ne žele zamjerati stranačkim kolegama iz bh. institucija, a pravosudna vlast nema dovoljno podrške ili hrabrosti da procesuira nijedan zadokumentovani slučaj krađe ili teške zloupotrebe javnih sredstava?
ŠEGO: Revizija nije sama sebi svrha i mi, pišući izvješća institucijama sustava, dijagnosticiramo stanje u oblasti javne potrošnje. Dakle, bez pokretanja pitanja odgovornosti onih koji su prouzročili propuste i probleme, sumnjam da će biti moguće napraviti značajniji iskorak.