Najveća šteta za BiH zbog neusvajanja prošlogodišnjeg budžeta je što na vrijeme nije servisiran spoljni dug, ali je prekidom finansiranja institucija dovedena u pitanje bezbjednost i stabilnost zemlje, zbog čega bi neko morao da odgovara.
Kazao je ovo u intrevjuu za "Nezavisne" Milorad Živković, predsjedavajući Predstavničkog doma bh. parlamenta, koji smatra da je Dragan Vrankić, ministar finansija BiH u tehničkom mandatu, morao odblokirati sredstva u Centralnoj banci BiH za spoljni dug.
"Ustavni sud BiH je taj koji treba da ocijeni ko je doveo u pitanje bezbjednost i stabilnost zemlje i ko drži blokadu fiskalnog sistema BiH", kaže Živković.
Smatra da se sada treba okrenuti usvajanju ovogodišnjeg budžeta, te zakona važnih za ulazak u EU, u čemu će svoj doprinos dati poslanici iz RS. Najavljuje da bi inicijativa iz RS o ukidanju Suda i Tužilaštva BiH mogla biti pred poslanicima 16. februara iako je već jasno da nema podrške iz FBiH, ali smatra da će to otvoriti razgovor o očiglednom nefunkcionisanju bh. pravosuđa.
NN: Nakon zajedničke sjednice kolegijuma oba doma bh. parlamenta rekli ste da je prevaziđena kriza s budžetom za 2011. godinu. Kako?
ŽIVKOVIĆ: Svima u BiH je jasno da do ove krize nije moralo da dođe i da ona nije finansijskog nego političkog karaktera. Ministarstvo finansija je još prošle sedmice moglo da bez ikakvih uslovljavanja odblokira sredstva iz Centralne banke pa da speremo ljagu zbog neispunjavanja međunarodnih obaveza BiH u finansijskom sektoru. Nezaustavljive štete koje će nastati jer to nije na vrijeme urađeno BiH trpi u smislu smanjivanja njenog rejtinga. Istovremeno, ovo prebacivanje odgovornosti između Ministarstva finansija, Predsjedništva, parlamenta i stranačkih lidera pokušali smo zaustaviti objavljivanjem ove odluke Ministarstva od 24. januara u "Službenim novinama BiH" ako Predsjedništvo BiH do 3. februara ne donese drugi akt. Predsjedništvo ima vremena da ponovo razmotri svoj zaključak i da eventualno napravi korekcije u budžetu za 2011. godinu. Ako to Predsjedništvo u tom roku ne uradi, automatski se objavljuje odluka Ministarstva finansija. Pri tome ćemo, kada bude usvojen izvještaj o izvršenju budžeta 2011. godine, ako bude neslaganja, napraviti korekcije. Time je BiH završila mukotrpan posao na temu budžeta 2011. godine i dala osnovu da razmatramo mnogo važniju temu, a to je budžet za 2012. godinu.
Nezamislivo je da imate instituciju kao što je SIPA, a da nema novca da kupi gorivo za automobile i da je ograničite u obavljanju posla, koji je direktno u vezi sa bezbjednošću ove zemlje, kaže Živković
NN: Da li je sad upitna isplata plata u bh. institucijama?
ŽIVKOVIĆ: Prva namjera nam je bila da hitno spriječimo negativne posljedice zbog neservisiranja spoljnog duga, a drugo je politički problem u trošenju tih sredstava, za koje postoji i krivična odgovornost. Nezamislivo je da imate instituciju kao što je SIPA, a da nema novac da kupi gorivo za autombile i da je ograničite u obavljaju svog posla, koji je direktno u vezi sa bezbjednošću ove zemlje. Ustavni sud BiH je taj koji treba da ocijeni ko je doveo u pitanje bezbjednost i stabilnost zemlje i ko drži blokadu fiskalnog sistema BiH. Postoji krivična odgovornost za činjenje i nečinjenje.
NN: Dali ste rok da Predsjedništvo BiH završi posao s budžetom za 2011. godinu. Po tome izgleda da njih smatrate odgovornim, a ne Ministarstvo finansija BiH?
ŽIVKOVIĆ: U lancu donošenja budžeta BiH u jednoj specifičnoj situaciji čini se da su svi odgovorni. Ako bismo tu odgovornost razdvojili na izvršenje odluke o privremenom finansiranju, onda je najveći krivac ministar finansija Dragan Vrankić, a Predsjedništvo BiH je trebalo da dostavi prijedlog budžeta u određenom iznosu i vremenskom roku koji je probijen. Ako oba doma parlamenta nisu djelovala, a nisu, jer su dobila pismo umjesto prijedloga budžeta, onda smo i mi odgovorni. Na zajedničkoj sjednici kolegijuma smo izrazili dobru volju da sve ovo prevaziđemo, a da li smo napravili pogrešne korake pokazaće vrijeme. Ovaj budžet smo mogli napraviti samo pukim sabiranjem, a vidjećemo da li je to ovaj koji je dostavljen ili će biti korigovan.
NN: Da li je komplikovana procedura donošenja budžeta ili se ove godine ispostavilo da je problem u trošenju budžetskog novca jer su sporenja nastala u vezi s (ne)trošenjem 130 miliona KM?
ŽIVKOVIĆ: Postoje dva segmenta ovog problema. Dosad je nezabilježena situacija da je godina prošla na osnovu odluka o privremenom finansiranju na bazi budžeta iz 2010. godine. Tim odlukama nisu mogle biti trošene investicije koje se vode kao kapitalni izdaci ako ta plaćanja nisu pokrenuta u 2010. godini. Revizija i nadležne institucije će utvrditi kada bude usvajan izvještaj o izvršenju budžeta 2011. godine je li bilo zloupotreba u trošenju budžetskog novca i tada će, vjerovatno, doći na scenu priča o 130 miliona KM prenošenih sredstava još od 2007. godine, a posebno za 2008. i 2009. godinu, kada su usvojeni budžeti, jer tada nije bilo odluka o privremenom finansiranju. Vrlo često se u BiH manipuliše brojkama, a ne čujemo od nadležnih, posebno od Kancelarije za reviziju BiH, šta se dešava s tim novcem. Nadam se da će se i revizori aktivno uključiti i reći ko je zloupotrebljavao budžetski novac građana BiH. Iako smo u parlamentu poboljšali način rada na revizorskim izvještajima, još to nije na zavidnom nivou kao u evropskim zemljama, pa dio krivice snose i sami poslanici.
Vjerujem da će RS biti za evropske zakone bez prenosa nadležnosti, te da ćemo mi iz RS doprinijeti da BiH napreduje
NN: Koliko je u BiH zakonodavna vlast na margini deševanja jer su česte situacije da institucije ne poštuju zaključke parlamenta?
ŽIVKOVIĆ: Kao predsjedavajući Predstavničkog doma normalno je da nisam zadovoljan, a to je dijelom posljedica naslijeđene političke kulture, ali i političkog koncepta u BiH, gdje lideri stranaka radije biraju izvršnu nego zakonodavnu vlast, pa su centri moći ili u vladama ili u samim kancelarijama lidera. Poslanici nisu dovoljno politički jaki da pariraju takvom odnosu snaga u BiH. Daleko smo od skandinavskih zemalja, gdje zakonodavna vlast drži najveću odgovornost i daje zadatke izvršnoj vlasti i kontroliše ih.
NN: Poslanici u BiH i kada su mogli da kazne ministre koji ne rade dobro nisu to radili, kao što je bilo s ministrom Svenom Alkalajem.
ŽIVKOVIĆ: Tada je entitetsko glasanje pomoglo FBiH i zahvaljujući tome Alkalaj je ostao ministar inostranih poslova BiH, ali zato je Stranka za BiH, koja ga je kandidovala i promovisala, platila cijenu na opštim izborima i umjesto osam ostala na dva poslanika. To je dobra pouka i za ostale stranke da pažljivo biraju kadrove.
NN: Sada će poslanici izabrati nove ministre, a to bi trebalo da znači više posla za sve. Šta očekujete od novog saziva Savjeta ministara?
ŽIVKOVIĆ: Prvo, očekujem da novi saziv Savjeta ministara radi u skladu s Ustavom BiH, iako to može izgledati kao floskula. To nam je ranije zadavalo mnogo problema jer je većina zakona iz Savjeta ministara dolazila preglasavanjem u parlament. Najčešće su preglasavani ministri iz RS, pa je unaprijed očekivano da će zakoni biti oboreni u parlamentarnoj proceduri. Očekujem da novi saziv donosi zakonska rješenja u skladu s Ustavom, da zakoni budu proevropski, ali da ne narušavaju nadležnosti koje su dodijeljene entitetima i kantonima. Treba raditi po principu korak po korak, ono što je moguće, a ne što su nečije želje da BiH bude centralizovana i da se svakodnevno pokušava prenijeti sve veći broj nadležnosti s entiteta. Princip čistih računa po kome se ne želi niko u BiH potkradati mogao bi biti modus za napredak. Vjerujem da će RS biti za evropske zakone bez prenosa nadležnosti, te da ćemo mi iz RS doprinijeti da BiH napreduje.
Centri moći su ili u vladama ili u kancelarijama lidera
NN: Visoki predstavnici svojim odlukama najčešće su nametali zakone. Tako je bilo sa Sudom i Tužilaštvom BiH pa sada postoji inicijativa iz RS za njihovo ukidanje. Kad će to biti na dnevnom redu?
ŽIVKOVIĆ: Sigurno je da međunarodna zajednica kroz instituciju visokog predstavnika nije bila jednoglasna u donošenju takvih zakona niti je davala bjanko podršku visokom predstavniku da se upliće u ustavni poredak jedne zemlje. To najbolje dokazuje strukturalni dijalog s EU, gdje su i oni naišli na nepremostive probleme u sistema BiH, u kojem su stvorene institucije koje nisu navedene u Ustavu i imaju probleme u funkcionisanju. To pokazuje da visoki predstavnici nisu mogli da djeluju kao zakonodavci i da će EU imati više sluha za pravosudni sistem u čitavoj BiH kako bi bio, ne samo nezavistan, već funkcionalan i pravedan. Ta inicijativa iz RS ovdje u parlamentu će biti upućena Kolgijumu da bi bila razmatrana u redovnoj proceduri, a to znači i izjašanjavanje komisija. Tako bi 1. februara, kada imamo sjednicu Kolegijuma, ona bila upućena u komisijsku fazu, pa bi 16. februara mogla biti na dnevnom redu. Prema izjavama kolega iz FBiH već je jasno da ona neće biti prihvaćena, ali obrazloženje koje će ići uz te zakone navešće na razmišljanje one koji se protive stavovima iz RS o ukidanju Suda i Tužilaštva da reformišu ove pravosudne institucije, koje nisu ispunile očekivanja ni onih koji su se zalagali za njihovo osnivanje.
Sprovode dogovor stranačkih lidera
NN: Ove sedmice biće održane tri sjednice u Parlamentarnoj skupštini BiH i najavljuje se da ćete završiti sve što je šest lidera dogovorilo.
ŽIVKOVIĆ: Hodogram ove sedmice je da 1. februara zasjeda Dom naroda i usvaja zakon o popisu stanovništva BiH. S obzirom na to da nije u identičnom tekstu kao u Predstavničkom domu, biće usaglašavanje istovjetnog zakona, a izvještaj te komisije mogao bi biti tačka dnevnog reda plenarne ili zajedničke sjednice oba doma. Druga tačka dnevnog reda bila bi usvajanje zakona o sistemu državne pomoći BiH. Taj zakon je na dnevnom redu Predstavničkog doma 2. februara, kada ćemo se izjašnjavati o zakonu. Tehnički bi taj zakon bio oboren u prvom čitanju kako bi bili predloženi konsenzusom dogovoreni amandmani, pa bi to bila druga tačka zajedničke sjednice zakazane za petak, 3. februara. Treća sjednica zavisi od provjera CIK-a i SIPA kandidata za ministre i zamjenike. Ako bismo to imali do četvrtka, u petak poslijepodne bismo mogli imenovati novi saziv Savjeta ministara. Kako je atmosfera pozitivna, optimista sam da ćemo to završiti u ovoj sedmici. Takođe, imamo zakone o ličnoj karti i boravištu iako oni nisu dogovor šest lidera, ali su važni, i bitan nam je tajming zbog raspisivanja tendera za nabavku starih ličnih karata, a to bi bilo bacanje novca ako ćemo usvojiti zakonske izmjene. Vjerujem da ćemo i ove zakone staviti na dnevni red. Ne vidim u čemu je ovdje problem jer se traži da se ispoštuje ustavna kategorija te da u ličnim kartama imamo ćirilicu, koja je nepravedno izbačena intervencijom visokog predstavnika.