Milorad Živković, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, kaže da posljednje rezolucije koje je usvojio Savjet Evrope, iako se tumače na različite načine, ne mogu imati teže posljedice na dešavanja u BiH jer smatra da su i u međunarodnoj zajednici shvatili da je napredak moguć samo ukoliko bude postignut dogovor domaćih političara.
Takođe, misli da izborna godina nije pravi trenutak za promjenu Ustava, te da sad mnogi uviđaju da je bio razuman prijedlog SNSD-a da se u razgovorima o promjeni Ustava uradi ono što je moguće promijeniti, a ne bespotrebno raspravljati o onome šta bi neko htio ili volio da se promijeni.
Živković misli da je realno da BiH na pravi način odgovori na presudu Suda za ljudska prava u Strazburu i ispuni uslove neophodne za viznu liberalizaciju uprkos tome što očekuje da će približavanjem izbora parlament sve više ličiti na pozorište, odnosno cirkus.
NN: Da li Rezolucija Savjeta Evrope može imati teže implikacije na politička dešavanja u BiH?
ŽIVKOVIĆ: I dosadašnje rezolucije, a bilo ih je u zadnjih nekoliko godina mnoštvo, izazivale su različita tumačenja u zavisnosti od političkih stavova i aspiracija u Bosni i Hercegovini. Međutim, nisu, a po svom parlamentarnom karakteru i ne mogu da imaju teže političke implikacije na politička dešavanja u Bosni i Hercegovini.
NN: Da li tako razmišljaju i u međunarodnoj zajednici?
ŽIVKOVIĆ: Svjesna je i međunarodna zajednica da samo dogovor i kompromis domaćih relevantnih bh. faktora može obezbijediti unutrašnji legitimitet kojim bi bio napravljen politički iskorak, a tutorstvo, nametanja, pametovanja, eksperimentisanja i ucjene, čega je bilo i previše u posljednje vrijeme, imalo bi kontraefekat i prijetilo da ovu zemlju vrati unatrag.
NN: Da li je realna promjena Ustava BiH u izbornoj godini jer smo svjedoci da postoje određeni pritisci iz Evrope, ali i inicijative nekih domaćih stranaka da se to pitanje aktuelizuje?
ŽIVKOVIĆ: Nije prvi put da se u Bosni i Hercegovini rade stvari u zadnji čas i pod pritiskom. Po predlagačima i njihovim prijedlozima se vidi da osjećaju krivicu, zbog čega nisu prihvatili razumne prijedloge SNSD-a da se u razgovorima o promjeni Ustava uradi ono što je moguće promijeniti, a ne bespotrebno raspravljati o onome šta bi neko htio ili volio da se promijeni. Istovremeno, nije evropska praksa da se mijenja Izborni zakon u izbornoj godini, s velikom pažnjom se mijenjaju bilo koji zakoni, a Ustav nikom ne pada na pamet da mijenja. Međutim, kako sam rekao na početku, BiH je spcifična zemlja i u njoj je sve moguće.
NN: Koliko je realno očekivati da bude ispoštovana presuda Suda za ljudska prava, čijim neispunjavanjem bi BiH pokazala da ne poštuje evropske konvencije?
ŽIVKOVIĆ: Realno i moguće u razumnom roku. Pravila nalažu da država preko Savjeta ministara ima rok od šest mjeseci, sa mogućnošću da se taj rok produži na još 6 mjeseci, dostavi Plan aktivnosti i obrazloži namjere i način na koji će one biti ostvarene u smislu ispunjavanja obaveza iz presude. Obaveza, dakle, postoji, rok je razuman, a na domaćim političkim akterima je da naprave kompromis.
NN: Da li će i na koji način ulazak u izbornu godinu uticati na rad Parlamentarne skupštine BiH?
ŽIVKOVIĆ: U svakoj zemlji izborna godina, kako se približavaju izborni dani, od parlamenta sve više pravi pozorište ili u najgorem slučaju cirkus, i kao posljedica toga parlament sve teže odgovara svom zadatku da bude zakonodavno tijelo. Bosna i Hercegovina je i do sada nebrojeno puta dokazala da, ne samo da slijedi to pravilo, nego ga i potvrđuje u negativnom smislu. Zato očekujem da će se parlament pokušati iskoristiti za predstave različitih političkih i ličnih afirmacija, a svakodnevni zadaci nastojati minimizirati i ostaviti po strani.
NN: Očekujete li da će u ovoj godini biti riješen problem vizne liberalizacije kako bi građani Bosne i Hercegovine konačno mogli putovati Evropom bez čekanja u redovima za vize?
ŽIVKOVIĆ: Ne samo da očekujem da će biti riješen u ovoj godini nego sam ubijeđen da će to pitanje biti rješeno do maja. Nakon usvajanja izmjena i dopuna Krivičnog zakona u PS BiH ostali su još samo neki tehnički detalji - pitanje servera za policijske agencije, čitača biometrijskih pasoša na graničnim prelazima i drugi koji se rješavaju u hodu, svi važni uslovi nephodni za stavljanje BiH na bijelu šengen listu su ispunjeni. Na potezu je Evropska unija i njena politička odluka da se Bosna i Hercegovina pridruži šengen zoni.