Poljoprivredni proizvođači u RS treba da budu zadovoljni, jer su sredstva koja će im biti na raspolaganju u sljedećoj godini povećana za 28 miliona KM i biće upotrijebljena kako bi se izmirio dug prema poljoprivrednicima za ovu godinu, rekao je u intervjuu "Nezavisnim" Miroslav Milovanović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Pored tog iznosa, Milovanović je rekao da će poljoprivrednicima biti na raspolaganju još 60 miliona KM, koji će biti isplaćivani po zahtjevima poljopriovrednika u narednoj godini.
NN: Šta je za Ministarstvo predviđeno prednacrtom budžeta i ekonomske politike za 2013. godinu i da li možete biti zadovoljni?
MILOVANOVIĆ: Što se tiče Ministarstva, nemamo razlog da budemo ni zadovoljni ni nezadovoljni. Mislim da zadovoljni treba da budu poljoprivredni proizvođači, jer ono što je predviđeno za sljedeću godinu, ako govorimo o budžetu i o sredstvima koja će biti na raspolaganju poljoprivrednim proizvođačima, ona su povećana za iznos od 28 miliona KM. Ideja je da mi u prvom kvartalu sljedeće godine isplatimo obaveze prema poljoprivrednim proizvođačima koje su preostale iz 2012. godine, a koje iznose oko 28 miliona KM. S druge strane, ideja je da u sljedećoj godini imamo još na raspolaganju dodatnih 60 miliona KM, koji će biti isplaćivani po zahtjevima iz 2013. godine. To nije bio slučaj u posljednjih nekoliko godina, jer smo mi na uštrb nepovećanja budžeta isplaćivali obaveze iz prethodne godine, a ovoga puta smo to prevazišli na način da je budžet povećan za 28 miliona KM, kako bismo izašli u susret poljoprivrednim proizvođačima koji su u proteklih nekoliko godina bili u teškoj situaciji, izloženi elementarnim nepogodama koje su se direktno odražavale na prinose i prihode u njihovoj proizvodnji, uz poskupljenje ulaznih inputa, što je sve uticalo na njihovo poslovanje. Ovo je jedan od načina da im izađemo u susret, a ako pomažemo njima, pomažemo i RS i privredi RS.
NN: Bilo je i određenih transformacija oko pripajanja i ukidanja pojedinih agencija iz Vašeg resora. Da li će biti viška radnika i šta će biti s tim ljudima?
MILOVANOVIĆ: Što se tiče svih koji su sada zaposleni u Agenciji za šume i ostalim agencijama koje će doživjeti transformacije ili gašenje, oni će kroz novu sistematizaciju biti raspoređeni na druga radna mjesta, tako da ćemo mi u tom smislu ići sa varijantom da ljudi ne ostaju bez posla i sve poslove koje su obavljali preko Agencije za šume, koja je defakto upravna organizacija u sastavu Ministarstva, sada će te poslove obavljati direktno iz Ministarstva. Isto je i s Agencijom za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi i Agencijom za uzgoj i selekciju u stočarstvu, koje se takođe gase. Svi zaposleni koji su defakto terenski radnici i rade u sedam područnih kancelarija biće u budućem periodu zaposleni u Ministarstvu. Biće organizovani tako da će u svim tim područnim kancelarijama te dvije agencije, koje će biti ugašene, biti odjeljenja Ministarstva i baviće se stručnim uslugama na terenu i selekcijskim poslovima.
NN: Da li će tako biti poboljšan rad u tim oblastima, koje će pretrpjeti transformacije i koje će biti generalne prednosti?
MILOVANOVIĆ: S jedne strane ćemo imati određene uštede u smislu utroška budžetskih sredstava, što je i jedan od prvih razloga zbog kojih smo ušli u tu proceduru. Nemojte zaboraviti da je u momentu kada su te agencije formirane bila drugačija ekonomska situacija u Evropi i svijetu, nije ni u naznaci bila mogućnost nastanka svjetske ekonomske krize. U tim novim okolnostima mi se prilagođavamo. Sa druge strane, sada ćemo sigurno iz ugla Ministarstva malo drugačije diktirati poslove na terenu i možemo očekivati da će biti nešto uspješniji rad na terenu samih tih službi.
NN: Da li smatrate da je prednacrtom ekonomske politike za narednu godinu resor na čijem ste čelu "najbolje" prošao?
MILOVANOVIĆ: Ne znam kako to da komentarišem. Vlada RS je donijela nekoliko vrlo važnih reformskih odluka, sve odluke koje su donesene su odluke Vlade RS i naravno da i ja kao resorni ministar koji predstavlja poljoprivredne proizvođače mogu biti zadovoljan. Ne bi ja to na taj način tumačio da smo mi najbolje prošli, ja sam glasao i za odluke koje nisu popularne. Imali smo jedinstvene stavove i nekoliko dana konsultacija sprovodili i donijeli zajedničku odluku koja je takva kakva jeste. U RS je ogroman broj ljudi direktno vezan za poljoprivrednu proizvodnju, koja zajedno sa prerađivačkom industrijom učestvuje sa preko 20 procenata u BDP-u. To je jedan od važnih resursa i on treba da doprinese razvoju poljoprivrede i povećanju BDP-a. Tako da ova odluka Vlade RS nije slučajna, sve je to, dugoročno gledano u interesu svih građana RS i onih koji su u ovom momentu možda i doživjeli neka smanjenja u nekom dugoročnom procesu je sigurno da će to biti korigovano.
NN: Rashodi za plate u Vašem resoru su povećani. Objasnite nam šta to treba da znači ako su svima smanjeni ti rashodi?
MILOVANOVIĆ: Što se tiče plata, povećanje se odnosi na ljude koji su radili u agencijama koje danas postoje. Samo smo te stavke iz tih agencija prebacili na budžet Ministarstva i u tom smislu je povećanje. Tu nema novog zapošljavanja ljudi koji nisu bili u agencijama, a koje se sada pripajaju ministarstvu. U tom smislu je povećanje, a u nominalnom iznosu ukupnog budžeta nije povećanje.
NN: Pojedini poljoprivrednici smatraju da je budžet za poljoprivredu trebalo da bude minimalno 120 miliona KM, te da bi budžet na ovogodišnjem nivou služio samo da se isplati dug iz ove godine, a da iduće godine nema podsticaja?
MILOVANOVIĆ: Ne znam koji su to poljoprivrednici. To nije tačno i nisam čuo da su to izjavili. Jedine tačne informacije nalaze se u Ministarstvu i dostupne su svim građanima, narodnim poslanicima, poljoprivrednim proizvođačima, predsjednicima udruženja poljoprivrednih proizvođača, tako da to jednostavno nije tačno. Obaveze koje mi imamo su oko 28 miliona KM, a povećanje je u smislu izvršenja tih obaveza iz 2012. godine, a za 2013. će imati 60 miliona KM za sve zahtjeve iz te godine.
NN: Bilo je mnogo najavljenih projekata, poput navodnjavanja, nabavke junica i drugih. Da li će se sad možda odustati od nekih?
MILOVANOVIĆ: Neće se odustati od najavljenih projekata. Navodnjavanje je jedan ozbiljan projekat i mi smo sa državom Izrael napravili određene partnerske odnose i s njihovim državnim preduzećem koje se bavi tim poslovima, na bazi njihovih iskustava potpisali određene sporazume, protokole o saradnji. Oni su u završnoj fazi izrade projektne dokumentacije za izgradnju glavnog voda za navodnjavanje, a u završnoj proceduri smo obezbjeđenja kreditnih sredstava za finansiranje tog projekta. Imamo već obezbijeđeno 20,5 miliona dolara kreditnih sredstava, takođe za poslove navodnjavanja. Što se tiče projekta nabavke junica, ni od njega nismo odustali. Ove godine sproveli smo javni poziv, sagledali interesovanje naših poljoprivrednih proizvođača, imamo spiskove i rang-liste, naši ljudi su obišli na terenu sve one koji su ispunjavali uslove po tom javnom pozivu i za sada imamo informaciju da su potrebe na terenu negdje oko 3.000 junica. Čim bude usvojena ekonomska politika, ući ćemo u postupak raspisivanja javnog poziva za nabavku visokokvalitetnih steonih junica i to će sigurno biti realizovano tokom sljedeće godine.
NN: Da li ste zadovoljni ovogodišnjom jesenjom sjetvom, pošto ima poljoprivrednika koji odustaju zbog nedostatka sredstava?
MILOVANOVIĆ: Poljoprivredni proizvođači imali su loše preduslove za jesenju sjetvu i inače je u ovoj godini bilo jako mnogo problema s kojima su se susretali i to se sigurno odražavalo na njihove odluke koliko će se ulaziti u bilo koje vidove proizvodnje. Što se tiče jesenje sjetve, mi smo urgentno izvršili nabavku regresiranog mineralnog đubriva. Po informacijama koje imam, nisam siguran da je interesovanje ove godine znatno manje u odnosu na trendove koji su bili u prethodnim godinama.
NN: Evidentan je veliki problem u voćarstvu nakon katastrofalne suše i mraza. Kako pomoći voćarima i da li će biti prihvaćen prijedlog voćara da se uvede regres kamata na podignute kredite?
MILOVANOVIĆ: Mi ćemo to usaglasiti zajedno sa poljoprivrednim proizvođačima. Dakle, ne možemo razgovarati samo sa voćarima, mljekarima ili predstavnicima bilo kojeg vida proizvodnje. Donijećemo zajedničke stavove ako budemo ulazili u tu priču i to se neće odnositi samo na voćare, regres kamata će se odnositi na poljoprivrdne proizvođače, bez obzira kojim vidom poljoprivredne proizvodnje se bave. Evo, već su planirani neki sastanci koji će, između ostalog, biti i na tu temu.
NN: Imate li informacije kolike štete je nanijela ovogodišnja suša poljoprivredi RS?
MILOVANOVIĆ: Štete su ogromne i svi podaci i nisu stigli iz lokalnih zajednica. One su na nivou preko deset budžeta za poljoprivredu RS. Sigurno da nismo u mogućnosti, kao što nijedna država u svijetu nije u mogućnosti da apsolutno nadoknadi štete koje su pretrpjeli poljoprivredni proizvođači. Nažalost, to je tako, ali kroz druge vidove pomoći pokušavamo da anuliramo negativne efekte koje imaju.
Ulazak Hrvatske u EU
NN: Hrvatska naredne godine ulazi u EU. Ima li novosti u vezi s tim kako ćemo dočekati ulazak i koliko smo spremni?
MILOVANOVIĆ: Ta problematika je u isključivoj nadležnosti zajedničkih institucija BiH, prije svega Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, ali naravno, oni to ne mogu riješiti bez koordinacije sa resornim ministarstvima u FBiH i RS. Mi činimo napore, imamo intenzivne kontakte i mislim da smo na dobrom putu da prevaziđemo probleme koji se tiču barijera i negativnih efekata koji se mogu osjetiti kod nas zbog ulaska Hrvatske u EU. Na dobrom smo putu što se tiče laboratorija i u tom smislu mnogo toga smo učinili u toku ove godine. Većina stvari ne zavisi od institucija RS, neke ne zavise ni od institucija BiH, mnoge su u rukama Evropske komisije, a zavisi i od toga kako će se ponašati institucije Hrvatske. Mi smo tu u situaciji da odgovaramo za mnoge stvari, a nismo baš u situaciji da donosimo odluke koje će biti implementirane na terenu.