Zapadni Balkan bit će u fokusu češkog predsjedavanja EU, jer je to naš dugoročni vanjskopolitički prioritet, kaže Mirek Topolanek, premijer Češke Republike, koja od 1. januara 2009. godine preuzima predsjedavanje EU.
NN: Šta će biti ključni prioriteti češkog predsjedništva EU?
TOPOLANEK: Češka Republika definirala je kao glavni programski okvir predsjedavanja Vijećem EU tri osnovne teme: Evropa sposobne konkurencije, energetika i klimatske promjene, te Evropa otvorena i sigurna, orijentirana prije svega na prioritete inostrane politike Evropske unije. S istim prioritetima je u vezi i moto češkog predsjedavanja "Evropa bez barijera". Želimo da doprinesemo modernoj i otvorenoj Evropi, a to se naravno tiče i odnosa EU s trećim zemljama i ostalim regionima. U okviru prioriteta inostrane politike češkog predsjedavanja naglasićemo tri oblasti: transatlantska suradnja, zapadni Balkan i istočna Evropa. Češka Republika u potpunosti podržava produbljivanje Evropske susjedske politike (ENP) u odnosima s istočnim susjedima EU, te će u toku predsjedavanja nastojati da se bolje profiliraju istočne dimenzije iste politike. Dalje ćemo se koncentrirati na region zapadnog Balkana, koji je za Češku Republiku nesumnjivo dugoročni inostrani prioritet.
NN: Planirate li da snažnije pogurate zemlje zapadnog Balkana ka članstvu u EU?
TOPOLANEK: O tome da zemlje zapadnog Balkana imaju budućnost u Evropi odlučilo je Evropsko vijeće na samitu u Solunu u junu 2003. godine. Nakon toga je izrađen Pakt stabilnosti za jugoistočnu Evropu i Proces stabilizacije i asocijacije, što dokazuje da ovom regionu i njegovim pojedinim zemljama Evropska unija posvećuje posebnu pažnju. Sa druge strane, od 2003. godine prioriteti EU razvijaju se i u drugim pravcima, što vjerovatno izgleda kao da je iskren interes za zapadni Balkan bio samo kratkotrajan i prelazan. To sigurno nije tačno, međutim treba priznati da su ratovi u Afganistanu, Iraku, a nedavno i u Gruziji, isto kao i unutrašnja pitanja Unije, kao što je definicija institucija, slobodno kretanje radnih snaga, pregovori o energetsko-klimatskom paketu, ili najnovija kriza financijskih tržišta, prouzrokovali da je zapadni Balkan postao jedan od mnogih prioriteta EU. Češka Republika bi u toku svoga predsjedavanja rado ponovo iznijela evropsku integraciju na prednja mjesta prioriteta. Zainteresirani smo za pokretanje dijaloga Unije na istu temu i želimo da se o zapadnom Balkanu u EU mnogo više govori. Sve zemlje regiona to sigurno zaslužuju.
NN: Kako komentirate irsko "ne" na referendumu o Lisabonskom ugovoru?
TOPOLANEK: Rezultat irskog referenduma o Lisabonskom ugovoru unutrašnje je pitanje Irske i ja sa svog položaja ne mogu niti želim da se miješam u unutrašnju debatu. To pitanje moraju prvenstveno riješiti irski političari. Rezultat referenduma poštujemo isto kao što smo poštovali rezultate plebiscita u Francuskoj i Holandiji.
NN: Znači li irsko "ne" Lisabonskom ugovoru zaustavljanje proširenja EU?
TOPOLANEK: Takva mišljenja strogo odbijam, dalje proširivanje Unije sigurno ne bi trebalo da bude uslovljeno usvajanjem Lisabonskog ugovora. Ne radi se o ugovoru o proširenju, već o promjenama institucija unutar EU. Iako je Ugovor iz Nice utvrdio institucionalni poredak Evropske unije za 27 država, ništa ne brani da se isti poredak (broj glasova u Vijeću, broj europoslanika…) izmijeni, na primjer, ugovorom o pristupanju. A, osim toga, izvršiti iste izmjene samo za jednu državu će biti mnogo lakše nego sporazumijevanje o pristupanju dvanaest novih zemalja članica. Po mom mišljenju, jedino ograničenje za zemlje koje žele ući u EU trebalo bi da bude samo ispunjavanje ili neispunjavanje Kopenhaških kriterijuma.
NN: Hoćete li podržati ambicije BiH da tokom naredne ili 2010. godine dobije kandidatski status za članstvo u EU?
TOPOLANEK: Već dugo podržavamo evropsku integraciju BiH, pa ćemo vas i dalje podržavati i kao zemlju kandidata. Nisam pristalica određivanja tačnih datuma za bilo koje kandidature ili ulaske bilo gdje. Bosna i Hercegovina mora o svojoj kandidaturi odlučiti prije svega na osnovu svojih realnih mogućnosti i očekivanja. U vezi s tim je važno da raspravljate i koordinirate svoj progres direktno s evropskim institucijama.
NN: Šta je, po Vašem mišljenju, ključni problem u BiH zbog čega se zemlja sporo kreće prema EU?
TOPOLANEK: Napredak ka evropskoj integraciji uvijek se čini suviše spor, o tome bih vam mogao opširno pričati. Međutim, ne može se uvijek sve svoditi na nedovoljnu pomoć ili interesovanje od strane EU. Najvažnije korake u smjeru integracije zemlja kandidat mora uvijek sama poduzeti. Neophodna pretpostavka je ne samo aktivni politički lobi kod evropskih partnera, već i dosljedno i brzo izvođenje reforme. Realizacija reformskih koraka i harmonizacija legislative sa EU zaista je glavni kriterijum za pristupanje. To je prva stvar koju svaka zemlja kandidat mora shvatiti i na kojoj mora naporno raditi. Češka Republika nedavno je prošla kroz isti proces i u potpunosti smo spremni pružiti BiH potrebnu pomoć i iskustva. U tom pitanju možete računati na nas.
NN: Da li političari u BiH svojim izjavama i postupcima pokazuju istinsku želju za ubrzanu integraciju zemlje u EU?
TOPOLANEK: Ne pristoji mi da pružam takve komentare i ne želim da ocjenjujem rad vaših političara. U svakom slučaju, nastojim da razgovaram s bosanskim političarima; s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Nikolom Špirićem sastao sam se u Pragu u novembru 2007. godine, a na kraju oktobra ove godine sam u Pragu dočekao ministra inostranih poslova Svena Alkalaja. Iz ovih razgovora imam pozitivan dojam, čvrsto vjerujem da je za predstavnike BiH evropska integracija jedan od glavnih prioriteta.
NN: Kako ocjenjujete trenutnu političku situaciju na prostoru zapadnog Balkana, posebice u BiH i Kosovu?
TOPOLANEK: U zadnjim godinama region je sigurno prevalio veliki dio puta, međutim, stalno ima na čemu raditi. U Bosni i Hercegovini kao najurgentnije pitanje vidim budućnost Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR), prije svega što se tiče njegove forme i mandata. Istom pitanju se veoma brižno i odgovorno posvećujemo, a to i s obzirom na naše predstojeće predsjedavanje Vijećem EU. Od ovog pitanja odvija se i cijeli niz drugih tema, kao što je djelovanje EU u BiH, ili napredak reformskih procesa. Ista pitanja veoma su kompleksna i komplikovana. Međutim, vjerujem da će pozitivan impuls za rješavanja istih pitanja biti ulazak Hrvatske u EU, što će sigurno pozitivno uticati i na ostale zemlje regiona.
Trenutna situacija na Kosovu takođe je komplikovana i tu se opet nameće pitanje djelovanja međunarodne zajednice, odnosno EU, na njegovoj teritoriji. Moramo se pažljivo posvetiti raspoređivanju evropske misije EULEX i ojačavanju vlastitih institucija i sposobnosti Kosova.
"Nastojaću da dođem u BiH"
NN: Planirate li tokom češkog predsjedavanja EU posjetiti BiH i dodatno osnažiti stavove EU da žele što prije zemlje regiona u svome članstvu?
TOPOLANEK: Dužnosti u vezi s predsjedavanjem Vijeću EU vremenski su veoma zahtjevne, međutim nadam se da ću uspjeti obaviti takvu posjetu. To bi bio važan signal i za naše evropske partnere da EU ne smije zaboravljati Bosnu i Hercegovinu.